Takva su mjesta: sabirne zahodske jame, gnojišta, smetlišta, javna i privatna kanalizacija, tresetišta, stovarišta, nasip od drozge, kanali za grijanje i zračenje, dimnjaci, stubišta, peći i sl.

Osebujnost životnih obitavališta Gorskog kotara sastoji se i u nazočnosti nekolicine malih cretova ili tresetišta.

Nažalost, u posljednje vrijeme počinje devastacija jednog značajnog tresetišta, onog uz gornji tijek Križ potoka kod Zelina Crnoluškog.

No u okolici Moskve mnogo je tresetišta, koja su se nekoć jako eksploatirala jer se treset naveliko iskorištavao kao gorivo, a sad su napuštena i neosigurana.

Neki stručnjaci smatraju da je u Moskvi zrak više zagadio dim s okolnih tresetišta nego šumski požari.

Najveća tresetišta su na sjevernim geografskim širinama te su ona formirana nakon ledenog doba, prije cca. 9 - 10.000 godina.

Glavni tvorac tresetišta, mahovina je iz roda Sphagnum ili mah tresetar, ima kuglaste tobolce koji, kad sazriju, bučno pucaju poput otvaranja boce šampanjca i rasipaju svoje spore.

Tresetišta nastaju u hladnim i vlažnim krajevima kad se jezero napuni biljem i muljem.

To mogu biti prave močvare, podvodni tereni, ritovi, popravna područja, poplavljene šume, tresetišta i riječne delte.

Najsigurniji zaklon bile su im dravske močvare, tresetišta, gustiši i stara krošnjata hrastova šuma.

Zato u narodu postoje posebni nazivi za takve zamočvarene cretne terene ili tresetišta.

Tresetišta su specifična područja nastala u dužem vremenskom periodu taloženjem biljnih ostataka, a spadaju u kategoriju vlažnih staništa, zbog stalnog zasićenja vodom.

Zbog nepovoljnih klimatskih prilika za razvoj tresetišta u jugoistočnoj Europi, smatra se da je Slovenija i sjeverozapadna...

Česta su mala jezera poznata kao lough i tresetišta.

- Močvarna staništa prema ovoj konvenciji definirana su kao " područja močvara, bara, tresetišta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili privremena, s vodom stajaćicom ili tekućicom, boćatom ili slanom, uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne prelazi šest metara, ističe Želehovski, dodajući da na su na otoku Pagu močvarna staništa Velo i Malo blato, Kolanjsko blato te umjetno načinjeno močvarno stanište kao Solana Pag.

Ugrožava ih uništavanje njihovih staništa sječom šuma, isušivanjem močvarnih tresetišta i krivolov.

Treset se iako lagan i pogodan ne preporuča jer se njegovom proizvodnjom uništavaju tresetišta.

" Počeli smo s natapanjem tresetišta u područjima Egorjeva i Kolomne, koja se nalaze oko 80 km jugoistočno od Moskve.

To je, primjerice, slučaj s godijerkom i nekoliko vrsta kruščika uz izolirana mala tresetišta u Sungerskom lugu, ili kruščikama uz Križ potok te pjegavim kaćunom/Dactylorhiza maculata/na tresetištu Pepelarnica kod Kupjaka, gdje se ova vrsta pojavljuje u svim mogućim obojenim varijantama.

Močvarna tresetišta su imala značajnu ritualnu ulogu u brončanom i željeznom jer su tadašnji ljudi smatrali (ili barem povezivali) tresetište s domom bogova prirode ili duhova.

Nekad su tresetišta imala značaj i u metalurgiji.

Tijekom tamnog doba tresetišta su bila glavni izvor željeza od treseta, koje su Vikinzi koristili za izradu mačeva i oklopa.

Za nastanak cretova ili tresetišta zaslužne su mahovine roda Sphagnum.

Proizvođači treseta u Finskoj često ističu da je treset specijalni oblik biogoriva, zbog relativno brzog ponovnog uspostavljanja razine oslobođenog CO 2, ako močvarna tresetišta ne budu pošumljena idućih 100 godina.

Također, tresetišta koja su isušena poljoprivredom i sječom šuma aktivno oslobađaju više CO 2 godišnje nego što ga oslobađa proizvodnja energije od treseta u Finskoj. [ 6 ] Obnova samo jednog tresetišta izuzetno je spora, traje od 1,000 do 5,000 godina.

Nadalje, uobičajena je praksa da šume koriste tresetišta umjesto da im se pruži šansa da se obnove, što vodi nižim razinama zaliha CO 2 nego u originalnim tresetištima.

Prema londonskom časopisu The Mirror, ' svoju kućnu ljubimicu praščića Pru hvalila je njena skrbnica... nakon što ju je izvukla iz blatnog tresetišta. ' Skrbnica je rekla: ' Paničarila sam dok sam bila zaglavljena u tresetištu.

Zaštita netaknute prirode: U Priopćenju se navodi da se sirovine za biogoriva ne bi smjele crpiti iz tropskih šuma ili tek iskrčenih područja, isušenih tresetišta, močvara ili područja s izraženom bioraznolikošću, te se opisuje način za provedbu procjene.

Radi izmijenjenih ekoloških prilike na tresetištu Kostanjevica kod Fužina te na nekoliko drugih, vrlo malih tresetišta, sfagnumskih, u Gorskom kotaru, orhideje nisu zastupljene.

Ovo je jedinstveno područje isušenog tresetišta sa aktivnim mineralnim izvorima.