Gradivo Trgovačko-obrtničke komore - Split preuzeto je u Državni arhiv u Splitu u dva navrata po službenoj dužnosti - akvizicije: 36/1958. i 62/1961, od Trgovinske komore u Splitu

Kasnije 1852. godine osnivaju se TRGOVAČKO-OBRTNIČKE KOMORE u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.

1852. - U Zagrebu održana prva sjednica Trgovačko obrtničke komore, koja će postati Hrvatska gospodarska komora. 1892. - Rodio se prvi hrvatski pilot Dragutin Novak koji je u Zagrebu 1910. godine poletio zrakoplovom konstruktora Slavoljuba Penkale. 1978. - Ward Christensen stvorio je CBBS, prvi računalni elektronski oglasni sustav, tijekom mećave u Chicagu. 2003. - Započeta je Wikipedija na hrvatskom jeziku.

Ovdje je središte trgovine žitom, mlinske i drvne industrije, sjedište Virovitičke županije i trgovačko-obrtničke komore; prometne i druge veze sa susjednom Mađarskom su vrlo žive. (Kovačević, 1972: 153) Iako su veze osječkih i mađarskih socijalista postojale još i ranije, tek su pripreme i osnivanje mađarske radničke partije, čiji rad vlast nije dozvolila, a osobito izlaženje Radničke tjedne kronike, imali jačeg utjecaja na kretanja socijalista u Osijeku. (Kovačević, 1976: 43)

Za predsjednika zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore izabran je zagrebački trgovac Anastas Popović (na slici), a prvi potpredsjednik bio je obrtnik Franjo Peer iz Zagreba.

Kako raste njegov društveni ugled, postaje član Trgovačko-obrtničke komore i masonske lože " Ljubav bližnjemu ", tada zatvorenog kruga simpatizera režima, te biva biran za gradskog zastupnika kao član Narodne stranke.

1910. Juraj Tomičić objavljuje u izdanju Pristava trgovačko-obrtničke komore prvi uvod u sociologiju na hrvatskom jeziku naslovljen Počela sociologije.

Izborno tijelo bilo je podijeljeno na četiri kurije: kuriju veleposjeda, kuriju gradova, kuriju trgovačko-obrtničke komore te kuriju vanj. ili seoskih općina.

U kuriji veleposjeda imali su ga samo oni koji su godišnje plaćali najmanje 100 forinti izravnoga poreza (zemljarine), u gradovima su biračko pravo imali oni koji su plaćali najmanje 10 forinti poreza, zastupnike trgovačko-obrtničke komore birali su odbornici komore u Rovinju, dok su u seoskim općinama pravo glasa imali oni koji su plaćali zemljarinu u iznosu od 1 forinte.

Reformom izbornoga zakona za Sabor 1907. broj zastupnika povećao se s 30 na 47. Kurija veleposjednika i kurija trgovačko-obrtničke komore zadržala je dotadašnji broj zastupnika (5 2, svi Talijani), dok se broj zastupnika u kuriji gradova i trgovišta povećao s 11 na 14 (3 hrv. i 11 tal.) te u kuriji vanjskih i seoskih općina od 12 na 15 zastupnika (12 hrv. i 3 tal.).

Prvi tajnik zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore bio je Imbro Ignjatijević Tkalac.

Osječka komora započinje s radom 1853., kada je održana osnivačka sjednica Trgovačko-obrtničke komore u Osijeku koja je pokrivala cijelu Slavoniju.

Osijek je tada bio jedan od najvećih i gospodarski najrazvijenijih gradova Slavonije i Hrvatske, o čemu svjedoči intenzivna aktivnost trgovačko-obrtničke komore i otvaranje značajnih industrijskih postrojenja.

Novoveški gostioničar Janko Gorenec vrlo je ugledni građanin koga biraju u razne odbore, od Prve hrvatske štedionice i Trgovačko-obrtničke komore do Vatrogasnog društva, Dobrotvora i Društva čovječnosti.

Od 1912. godine obnašao je dužnost potpredsjednika, a zatim predsjednika Trgovačko-obrtničke komore u Splitu.

Izgrađena je 1903. g. za izložbu Trgovačko-obrtničke komore.

Posjetitelji mogu razgledati i publikacije: 50. godišnjica Trgovačko obrtničke komore u Zagrebu 1852. - 1902., Trgovačko obrtnička komora za Slavoniju 1853. - 1903., Pomorska statistika Jugoslavije 1922. - 1930., Trgovačko obrtnička komora Split iz 1922. godine, Trgovačka Obrtna Komora u Zagrebu 1881. - 1885. i mnoge druge.

Uz prisjećanje na početke tadašnje Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju, dodijeljene su i plakete ' Zlatna kuna ', koje se dodjeljuju gospodarstvenicima za ostvarene rezultate poslovanja.

Obrtnička komora Istarske županije, jedna od dvadeset županijskih komora u sastavu Hrvatske obrtničke komore, sljednica Trgovačko-obrtničke komore utemeljene u Rovinju 1852. Nakon II. svj. rata obrtništvo se razvijalo u sklopu Privredne komore u Puli.

Bio je članom Trgovačko obrtničke komore, podupirajućim članom Hrvatskog arheologičkog društva u Zagrebu, povjerenikom Društva " Čovječnosti " za Gornji grad, te jedan od osnivača i članova uprave Osiguravajuće zadruge " Croatia ".

U odboru škole prvih godina sudjelovali su zastupnici vlade u Beču, Zemaljskog odbora za Istru i kastavske općine, a kasnije uz njih i predstavnik Trgovačko-obrtničke komore u Rovinju i zastupnik kastavskih obrtnika.

Vilma je rođena u obitelji osječkog ekonomista Juliusa Miskolczyja, predsjednika Trgovačko obrtničke komore.

Bio je i aktivan član i vijećnik Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju, čiji je predsjednik bio od 1889. do 1893. godine.

Naime, 1852. godine osnovane su prve trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a bogata tradicija, marljivost i upornost hrvatskih obrtnika očuvala nas je kao i naš obrtnički komorski sustav sve do današnjih dana.

Nadalje, među općim spisima su i zapisnici magistratskih sjednica, zapisnici Trgovačko - obrtničke komore u Senju, pravilnici i drugi spisi o udrugama, iskazi demografskih kretanja i statistike, informativne i normativne okružnice viših tijela, spisi o crkvenim stvarima (izbori župnika i crkvenih patrona - kaštalda, crkveni inventari, crkveni računi i drugo), spisi o zakladama (školskoj, uboškoj, crkvenoj, gradskoj te o zakladi Sv. Nikole za siromašne pomorce), o vojnim stvarima (novačenje, popisi vojnih obveznika, vojni bjegunci, ratne pripreme), o kulturi (ustrojavanje gradske glazbe, uređenje trga Mangan, podaci o crkvenim orguljašima Ivanu Nepomuku Knežaureku i Franji Petrisu, inicijativa za otvaranje kinematografa, popis kulturnih i prirodnih znamenitosti Bakra i drugo).

Bio je dugogodišnji tajnik zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore i pisao djela ekonomske tematike, koja su djelomice i danas aktualna.

Sa zemaljske, odnosno državne razine, nadleštva i dužnosti prenosile su se na županije te posredno i na njihove trgovačko-obrtničke komore i kulturno-društvene institucije.

Obrtnici su imali i svoje glasilo " Obrtnik ", kao glasilo Trgovačko - obrtničke komore u Zagrebu.

U Izvješću o Milenijskoj izložbi kraljevine Ugarske, tiskanom 1897. godine, iz pera tajnika trgovačko-obrtničke komore Milana Krešića (str. 373), čitamo: Izlošci gradjenog odsjeka kr. zemaljske vlade zapremiše velik dijel ove prigradnje (op. opći ili gospodarsko-industrijski paviljon).

Naime, 1852. godine u Rijeci, Zagrebu i Osijeku osnovane su prve trgovačko-obrtničke komore, kao oblici organiziranja obrtnika koji su uz mnogobrojne izazove opstali do današnjih dana.