Tokom Tridesetogodišnjeg rata je Szczecin (Stettin) okupirala Švedska kojoj je grad pripao Sporazumom u Stettinu 1653. 1720. je tokom Velikog sjevernog rata grad zauzela Pruska.

Česi su izgubili sve privilegije, a sudbinu grada su dotukle strahote Tridesetogodišnjeg rata i opetovane epidemije kuge.

Primjerice, ekipa TV kalendara u Švedskoj je snimila najstarije sačuvane hrvatske zastave, one iz Tridesetogodišnjeg rata.

- oko 900.: slavensko naselje - 1015.: prvi put se spominje, kao,, urbs Libzi (grad Libzi) - 1165.: markgrof Oto Bogati od Meissena naselju daje gradska i sajamsko pravo te se stoga ova godina uzima za godinu osnutka grada; grad je na križanju cesta Via Regia i Via Imperii - 1165.: osnivaju (grade) se dvije velike crkve: crkva Svetog Tome i crkva Svetog Nikole - 1409.: osnivanje sveučilišta (,, Alma Mater Lipsiensis) tako je ovo sveučilište jedno od najstarijih u Njemačkoj - do 1439.: Leipzig dotad pripada markgrofoviji Meissen, a od ove godine cijela markgrofovija pripada kneževini Saskoj - 15. st.: kada je Dresden određen za glavni grad vojvodstva Saske, Leipzig je često bio mjesto u kojem je zasjedao parlament jer je Dresden bio puno manje važan od Leipziga i Meissena - 1497.: promicanje u carski sajamski grad; Leipzig se razvio u najvažnije mjesto robne razmjene između Istočne i Zapadne Europe - 1519.: Leipciška rasprava polemika u organizaciji Sveučilišta između protestantskih i katoličkih teologa o tome koja je vjeroispovijed ispravna; na protestantskoj strani su Martin Luther, Philipp Melanchthon i Andreas Karlstadt, a na katoličkoj Johannes Eck - 1539.: Martin Luther i Justus Jonas uvode reformaciju u grad - 16. st.: uvodi se vodoopskrba; uspon građanskog sloja koji je obogaćen trgovinom - 1650.: početak izlaženja dnevnog lista prvi dnevni list u svijetu - 17. st.: grad nazaduje zbog Tridesetogodišnjeg rata (prije rata ima 18 000, a nakon rata 12 000 stanovnika) - 24.12.1701.: uvodi se ulična rasvjeta (oko 700 svjetiljaka, po uzoru na Amsterdam) - 1813.: u okolici grada vodi se Bitka naroda (Napoleon protiv saveznika) - 1825.: osnivanje burze Njemačkih knjižara - 1839.: otvaranje pruge Leipzig Dresden, koja slovi za prvu u Njemačkoj - 1843.: Felix Mendelssohn Bartholdy osniva Glazbeni konzervatorij, prvu visoku glazbenu školu u Njemačkoj - 1879.: osniva se Carski sud, kao vrhovna sudbena ustavona novoosnovanog Njemačkog carstva - 1903.: nogometni klub iz Leipziga postaje prvi prvak Njemačke - 1915.: otvorenjedrugog po veličini željezničkog kolodvora u europi (nakon milanskog); Leipzig je i 19. prvoj polovini 20. stoljeća najvažniji željeznički čvor Njemačke - 1943. - 45.: zračni napadi na grad: 60 % građevina je uništeno i smrtno je stradalo oko 6000 ljudi - 1945. - 90.: grad je u sovjetskoj okupacijskoj zoni u u Njemačkoj Demokratskoj Republici - 1989.: protesti pred crkvom Svetog Nikole, koji su na kraju doveli do pada socijalizma u Europi

Od kneza Domagoja koji se borio s Francima kod grada Barija, Tridesetogodišnjeg rata, Napoleonovog pohoda na carsku Rusiju, pa sve do današnjih dana kada hrvatski vojnici sudjeluju u brojnim misijama NATO-a i UN-a, da spomenemo samo neke.

Dobri poznavatelji povijesti zasigurno se sjećaju Tridesetogodišnjeg rata u Europi, koji je započeo sukobom katolika i protestanata.

Francuzi su tijekom Tridesetogodišnjeg rata među prvima zamijetili zanimljiv modni dodatak hrvatskih vojnika.

Njegov je utjecaj bio presudan i prilikom sklapanja Praškog mira, a i pri okončanju Tridesetogodišnjeg rata.

U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata logistika u vojsci praktično nije niti postojala, već su se postrojbe opskrbljivale neposredno na terenu na kojem su izvodile borbena djelovanja, obično pljačkom i otimačinom od lokalnog stanovništva.

U doba Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću (1618. - 1648.) hrvatski vojnici su pristupili francuskoj kraljevskoj vojsci, a odlikovali su se i time što su nosili rupce omotane oko vrata.

Ko ne zna, to je sa katedrale u nemačkog gradu Magdeburgu koji je za vreme Tridesetogodišnjeg rata bio prvi evropski grad koji je osetio na svojoj koži šta rade Hrvati....

Sjetimo se samo prava slobode vjerovanja (na koje se crkva tako često i olako poziva) koje je Katolička crkva dala protestantskom gradu Magdeburgu tijekog tridesetogodišnjeg rata od 1618. 1648. i to kršćani protiv kršćana, ali s tim da jedni od njih nisu priznavali vatikanskog konkvistadora kao svog duhovnog poglavara.

Natpis i slika se odnose na doba Tridesetogodišnjeg rata.

Mnogo prije Hoferove disertacije, aspekte ove sklonosti zapazili su liječnici koji su se brinuli za vojnike i izbjeglice tijekom Tridesetogodišnjeg rata.

Ogroman broj izbjeglica koji je lutao Srednjom Europom tijekom Tridesetogodišnjeg rata smanjio se u vrijeme kad je Hofer studirao u Baselu, ali razorni učinci premještanja ljudi zbog rata jako su dobro ostali u sjećanju.

Naime, Evropa je još u prvoj polovini 17. - og stoleća skovala krilaticu-prokletnicu koja glasi: Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i Hrvata Ovaj sramni beleg za čitavu jednu naciju isplivao je na evropsku površinu za vreme Tridesetogodišnjeg rata 1618. - 1648. g. koji se vodio između evropskih katolika i protestanata (faktički evropski Jug protiv evropskog Severa).

Za vrijeme tridesetogodišnjeg rata između katolika i protestanata 1618. - 1648. g. (kršćani protiv kršćana, a ne ateisti protiv kršćana) koji se vodio na teritoriju današnje Njemačke, usmrćen je svaki treći njezin stanovnik.

Westfalski mir značio je završetak Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.) u kojem su se sukobili katolici i protestanti.

Samo, kad to, osim u Zlatno doba, ljudi nisu bili u neznanju? (U srednjem vijeku?) Kad nam nije nedostajalo ljubavi i mira u duši? (U rajskom vrtu?) Kad je to život bio sigurniji? (Tijekom Tridesetogodišnjeg rata?

Mnogi su letci moralnog i alegorijskg sadržaja zaogrnutog u ruho satire njima se željelo utjecati na javni moral u doba nakon Tridesetogodišnjeg rata.

Ipak, u teškim je vremenima Tridesetogodišnjeg rata znao postupiti i odlučno, pogotovo kada se radilo o zaštiti katoličke vjere i crkve.

Volio bih biti u krivu, no povijest je pokazala (od tridesetogodišnjeg rata, od Napoleonove vojne, od 369. kod Stalingrada) kako smo ginuli za tuđe interese.

Problem se nije mogao riješiti diplomatskim putom, pa je nakon Karlove smrti započeo dugotrajni rat (1701 - 1714) u kojem su sudjelovale još veće vojske nego što su bile one za Tridesetogodišnjeg rata.

Pojam cravate, kao oznaka za rubac, kravatu koji su vrijeme Tridesetogodišnjeg rata hrvatski vojnici nosili čvorovanu oko vrata, ulazi u francuski leksik sredinom XVII stoljeća, u vrijeme kralja Luja XIV.

To se dogodilo na kraju Tridesetogodišnjeg rata koji je ostavio Europu u ruševinama.

Croate ⠀ Hrvat i cravate-kravata) navedenoj u britanskoj enciklopediji te nekim francuskim i talijanskim radovima i povijesnim zapisima o prisutnosti Hrvata na europskim bojištima tijekom Tridesetogodišnjeg rata: ÂťOd 1635. godine hrvatski vojnici služili su u Francuskoj, pa je godine 1667. ustrojena i posebna pukovnija ⠀ Royal Cravates⠀, koja je dobila ime po HrvatimaÂŤ.

Svi navedeni procesi rezultirali su izgradnjom savezništva koje u velikoj mjeri podsjeća na stvaranje vojno-političkih blokova prije izbijanja oba svjetska rata, što samo dodatno pridonosi vrednovanju Tridesetogodišnjeg rata kao prvog globalnog sukoba.

Izbijanje Tridesetogodišnjeg rata nakon tzv. Praške defenestracije (bacanja kraljevih službenika kroz prozor dvorca Hradčane 22. svibnja 1618. - op. a.) i njegovo cjelokupno I. razdoblje nije vezano uz ratničku povijest niti jedne skandinavske zemlje.

Dvorac je sagrađen u 13. stoljeću, a njegova turbulentna povijest dovela je do njegovog uništenja tijekom Tridesetogodišnjeg rata.

Potkraj šesnaestog stoljeća, nakon požara, mlin je rekonstruiran u kamenu, a za Tridesetogodišnjeg rata koristila se njime švedska vojska.