Prijedlog Zakona o reprezentativnosti za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i za kolektivno pregovaranje je loš zakonski prijedlog upitne ustavnosti kojim se hrvatskoj sindikalnoj sceni može nanijeti šteta nesagledivih posljedica, pa Vas pozivamo da u saborskoj raspravi glasujete protiv tog prijedloga.

(Radio 101) Nezavisni hrvatski sindikati na čelu s Krešimirom Severom podijelili su zastupnicima u Hrvatskom Saboru svoje primjedbe na Prijedlog Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje:

Zajedno sa ostalim vodećim Udrugama u turizmu, UPUHH će između ostalog pristupiti osnivanju Udruge poslodavaca više razine s ciljem zastupljenosti u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini.

Kod reprezentativnosti sindikalnih središnjica za sudjelovanje u tripartitnim tijelima predviđa se povećanje uvjeta brojnosti članstva sa 15.000 na 50.000 članova te se uz ostalo traži da središnjica zapošljava određeni broj kvalificiranih radnika.

Sindikati su imali rok do petka, 29. veljače za dostavu novih podataka o broju članstva kako bi se nakon prebrojavanja u proljeće utvrdila reprezentativnost središnjica za sudjelovanje u Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim tripartitnim tijelima.

To se posebno odnosi na odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja (NN br., 57/12) i na Konačni prijedlog Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Zagreb, srpanj 2012.), u prijašnjoj fazi donošenja nazvanog Prijedlogom Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca za kolektivno pregovaranje (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Zagreb, svibanj 2012).

Nedavno donošenje Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje u Saboru RH, predstavlja veliki korak unazad u odnosu na sve postignuto u kolektivnim pregovorima u proteklih dvadeset godina.

Davor Šmuljić, pomoćnik predsjednika SMH-IS-a za organizacijsko-pravna pitanja, upozorio je na nepotrebnu birokratizaciju prijave kolektivnih pregovora, a koje su uslijedile primjenom Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

No, to je već pomalo nategnuta teza, pogotovo jer nam iskustvo vezano uz Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje govori kako je predlagač spreman tek na minimalne intervencije na svoj prijedlog neovisno o raspravi i stavovima na njoj izrečenima pa zato unaprijed upućuje Europskoj komisiji svoj prijedlog na očitovanje.

Osim toga, u međuvremenu je temeljem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo Rješenje da je u Dukatu, gdje se od nedavno pojavio i strukovi Sindikat vozača, jedino Sindikat PPDIV reprezentativni sindikat, što znači da jedini ima pravo pristupiti pregovorima sa poslodavcem o kolektivnom ugovoru za Dukat.

Iako je održano niz sastanaka socijalnih partnera na temu donošenja novog zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, smisao je bio sakriven u namjeri dokidanja prava koja proizlaze iz važećeg Zakona o radu.

To prizivanje je na kraju sustiglo sindikate nespremne već 1999. g. kada je donesen Zakon o načinu određivanja zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini (Narodne novine br. 19/99).

Novi zakonski prijedlog pod nazivom PRIJEDLOG ZAKONA O KRITERIJIMA ZA SUDJELOVANJE U TRIPARTITNIM TIJELIMA I REPREZENTATIVNOSTI ZA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE upućen je na donošenje, iako nije dobio potporu sindikata na GSV-u.

U Hrvatskoj je područje reprezentativnosti do sada regulirano Zakonom o načinu određivanja zastupljenosti udruga, sindikata više razine u tripartitnim tijelima i to na nacionalnoj razini iz 1999. godine, a prava radnika i poslodavaca na slobodno organiziranje i udruživanje te pravo na kolektivno pregovaranje Zakonom o radu.

Za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta reprezentativnosti za sindikalne središnjice primjenjuje se važeći Zakon o načinu određivanja zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini (NN 19/99), a za poslodavce kriteriji utvrđeni odlukom Gospodarsko-socijalnog vijeća broj 117/05 od 26. listopada 2005. godine.

Raspolažući znanjem i iskustvom navedenog kadra, HUS članstvu pruža permanentnu sindikalnu edukaciju, zastupanje interesa u tripartitnim tijelima na svim razinama državnog ustroja, učinkovitu pravnu pomoć, ekonomske analize, međunarodno povezivanje i suradnju te zastupanje specifičnih interesa žena i mladih.

Stupanjem na snagu Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Narodne novine br. 82/12, 88/12), postavljeni su novi uvjeti za sindikate i formiranje pregovaračkog odbora sindikata.

Sindikati su, zahtjevom za ocjenom ustavnosti, odlučili rušiti zakonska pravila kojima se utvrđuju kriteriji za sudjelovanje kako sindikalnih, tako i poslodavačkih udruga u tripartitnim tijelima kao i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

Nakon iznimno loših rješenja iz Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, kojim je omogućena destrukcija postojećih kolektivnih ugovora, potom Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, kojim se ne izravan način derogiraju neke odredbe iz važećih kolektivnih ugovora, ovim Konačnim prijedlogom Zakona ponovno se ide u slično, iznimno dvojbeno i loše rješenje.

Iako se u nekim medijima spekuliralo da je proces ujedinjavanja na sindikalnoj sceni, koju su dosad vrlo često obilježavale svađe i sukobi sindikalnih lidera, potaknut najavom donošenja Zakona o reprezentativnosti, zbog kojeg bi manje središnjice mogle izgubiti mjesta u tripartitnim tijelima poput GSV-a, čelnici SSSH-a i HUS-a tvrde da nije tako.

Predsjedništvo je raspravljalo novom Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

S obzirom da zakonski propisi utvrđuju samo minimum prava radnika, a da se stvarna borba za boljim gospodarskim i socijalnim položajem radnika, pa tako i borba za pravo svakog zaposlenog na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život, najvećim dijelom odigrava upravo tijekom kolektivnog pregovaranja i ostvaruje se kroz primjenu kolektivnih ugovora, to Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje indirektno čini upitnim i ostvarenje temeljnog prava svake zaposlene osobe iz čl. 55. Ustava RH, kao i pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje iz čl. 56. Ustava.

Nakon što Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donese rješenje o faktorima koji će u naredne tri godine imati mandat sudjelovati u tripartitnim tijelima.

U prostorijama Radničkog doma održana je zajednička konferencija za tisak Hrvatske udruge sindikata i Matice hrvatskih sindikata, na kojoj je predstavljena inicijativa za proglašenje Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno prigovaranje neustavnim.

Dana 12. studenog 2007. godine održana je sjednica Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti udruga sindikata više razine za sudjelovanje u nacionalnim tripartitnim tijelima, na kojoj je odlučeno da se rok za dostavu podataka na temelju kojih će se vršiti prebrojavanje članstva udruga sindikata više razine produži do 28. veljače 2008. godine.

Sindikalna strana je uspjela ujednačiti stavove tek nakon donošenja Zakona o načinu određivanja zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini (NN19/99.), te je prvi Sporazum o GSV-u sklopljen tek 2001. g.

Iako Vlada uvijek sudjeluje u tripartitnim tijelima, broj njezinih predstavnika je jednak broju ostale dvije strane, a njezina uloga nije dominantna, nego suradna, moderirajuća.

Boljim odnosima, prije svega između dva reprezentativna sindikata, mogla bi doprinijeti koordinacija unutar radničke delegacije u tripartitnim tijelima, zajedničko sudjelovanje u usvajanju razvojnih strategija, kao i reafirmacija kolektivnog pregovaranja i edukacija vezana za članstvo bez obzira na udruge i sindikalne središnjice u kojima se nalaze.

Zastupnici Hrvatskoga sabora poslijepodne su raspravili prijedlog zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, a oporbeni zastupnici su upozoravali da je cilj zakona oslabiti sindikate i radnička prava te zaobilazno dokinuti Zakon o radu (ZOR), dok su vladajući, suprotno njima, isticali da se njime želi ojačati sindikalna scena i ojačati radnička prava.Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) tijekom višesatne pojedinačne rasprave rekao je kako niti jednu zemlju EU nije i neće iz krize više

Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti objavljuje javni poziv sindikatima koji imaju radnike članove zaposlene u trgovačkom društvu PLIVA HRVATSKA d. o. o., Ulica baruna Filipovića 25, Zagreb, da u roku od trideset dana od objave ovoga poziva u Narodnim novinama, dostave Povjerenstvu za utvrđivanje reprezentativnosti podatke prema članku 19. stavku 1. Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (NN 82/2012, 88/2012).