U balkanskim zemljama pojavili su se s turskim osvajačima.

Zanimljivo je kako prvi doseljenici na otok dolaze u 13. stoljeću, a nakon toga u 16. i 17. stoljeću, bježeći pred turskim osvajačima.

U svojem pamćenju Vidonjci brižno čuvaju uspomene na ona davna vremena otpora turskim osvajačima, pa onda života pod mletačkom vladavinom, kao i smjena austrijske i francuske vlasti, dolaska Jugoslavije prvo srpskih kraljeva a potom komunističkih diktatora.

Pljačkali, nasilno i nelegalno se naseljavali na imanja hrvatskih plemića... da ne govorimo da su služili kao pomoćne čete turskim osvajačima.

Današnje alkarsko slavlje, koje se održava u spomen na pobjedu malobrojnih Sinjana nad turskim osvajačima godine 1715., počelo je jutros najavom prangija s gradske tvrđave i budnicom limene glazbe ulicama Sinja, te svetom misom i predavanjem pred kapelom na vrhu gradske tvrđave.

Mračno 16. i 17. stoljeće koje obilježavaju stalni turski upadi i slavljena pobjeda Ivana Lenkovića kod nad turskim osvajačima kod Svete Helene.

Tako se prema legendi bugarska ljepotica Kalina uspjela sakriti turskim osvajačima te je svojom ljepotom i snalažljivošću ujedinila razjedinjeni bugarski narod kako bi se usprotivio protivniku.

Sklapanjem mira s turskim osvajačima 1669. godine, u Nin se ponovno vratio biskup s kaptolom, a prvostolnica sv. Anselma obnovljena je 1673. godine te je u njezinu kapelu 1674. godine prenesen Gospin kip.

Svetohelenske poljane, u čast velike pobjede hrvatske vojske nad turskim osvajačima daleke 1557., i opet su okupile brojne viteške skupine, iz hrvatskih i susjednih zemalja, na sada već 6., najvećem međunarodnom viteškom turniru.

Susretu Hrvata južne Moravske (koji su novu domovinu, bježeći pred turskim osvajačima, naselili prije više od 475 godina) prisustvovao je i Frane Krnić, veleposlanik RH u Republici Češkoj, te predstavnici češke Vlade zaduženi za ljudska prava i rad s manjinama.

Stručnjaci vjeruju kako je u Slavoniju i druge krajeve Hrvatske prenesena tijekom seobe Hrvata iz Bosne, odnosno njihovog bijega pred turskim osvajačima.

Njihov su broj u 16. stoljeću znatnije povećale izbjeglice pred turskim osvajačima iz Hrvatske i Bosne.

Čudi me kako fratar nije zahvalio i pohvalio i pećkog patrijarha koji je pohrlio za turskim osvajačima, da šokce skupa s njihovim biskupima podvrgne grčkom obredu, njihove napuštene kuće naseli pravoslavcima, a od onih koji su ostali na životu i nisu pobijeni ili odvedeni u roblje, ubirat će porez.

Tijekom 16. stoljeća Zagorje je zapljusnuo ogroman val izbjeglica pred turskim osvajačima pa je prezime Horvat i danas najbrojnije u Hrvatskoj.

Naime, na osnovu dostupnih činjenica i spoznaja, mislim da se može govoriti o turskim osvajačima koji su prenijeli prezime Perhat na područje današnje Mađarske i Hrvatske, na lokalno katoličko stanovništvo pod svojom vlašću.

U južnom dijelu Hrvatske, točnije u Splitsko - dalmatinskoj županiji, nalazi se grad Sinj sa 25.373 stanovnika koji je postao poznat prije svega po svojoj Sinjskoj alci, poznatijoj kao viteškoj igri koja se u Sinju održava od 18. stoljeća i to u znak pobjede nad turskim osvajačima.

Nakon svečanog otvaranja, oči velikog broja posjetitelja bile su uperene prema turskim osvajačima koji su pokušali osvojiti utvrdu, ali su u dramskom prikazu, kao i u ne tako davnoj prošlosti za ozbiljno protjerani iz Turopolja.

Dosadašnjim istraživanjima je ustanovljeno da su zidovi pećinskih utvrda u Hrvatskoj sagrađeni u doba turske opasnosti služili za sklanjanje stanovništva pred turskim osvajačima.

Sinjska alka održava se u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine.

Na krilima vjetrova rata i u bijegu pred turskim osvajačima u Hrvatsko zagorje se doseljavalo stanovništvo iz Crne Gore, Hercegovine, Dalmacije, Slavonije i Bosne.

Naime, pod zidinama sinjske utvrde vodila se čuvena bitka s turskim osvajačima 1715. g. u čast koje se i danas održava Sinjska alka, jedinstveno natjecanje takve vrste u svijetu.

Riječ je o viteškom natjecanju Sinjska alka, jedinstvenom u Europi i svijetu kojim Sinjani još od 1715. održavaju uspomenu na pobjedu naroda Cetinske krajine nad turskim osvajačima.

Po maštovitosti mučenja i pogubljenja svojih zatočenika i uhićenika, maršal Tito bi se mogao svrstati uz bok, recimo, turskim osvajačima ' ovih prostora ', odnosno ' regiona '.

Sinjska alka je ime hrvatske viteške igre koja se svake godine izvodi u hrvatskom gradu Sinju na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima iz 1715. godine kada je 500 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske Mehmed-paše koja je brojala 60 000 vojnika.

One su, naime, za vrijeme turske vlasti po rukama i licu tetovirale križeve i druge kršćanske simbole, te tako bivale odbojne turskim osvajačima koji su ih ostavljali na miru i nisu ih htjeli silovati ili ubiti.

Bitka kod Sv. Helene predstavlja jednu od značajnijih pobjeda Hrvata nad Turskim osvajačima, a odigrala se 19. kolovoza 1557. godine na ravnici uz rijeku Lonju podno Sv. Helene.

Održava se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715.

Na kamenoj litici staroga Grada po kojoj je, po predaji, u noći na 15. kolovoza 1715. godine hodala žena obasjana čudnim svjetlom i tako utjerala strah u kosti turskim osvajačima, a malobrojnim iscrpljenim braniteljima Sinja ulijevala veliku snagu i samopouzdanje.

Utvrda Gvozdansko, koju su izgradili knezovi Zrinski, našla se na putu turskim osvajačima koji su, nakon Bitke na Krbavskom polju, nastojali zauzeti Pounje kako bi osigurali nastavak pohoda prema kršćanskoj Europi.

Ustanovljena je 1715. godine u spomen na glasovitu pobjedu sinjskih vitezova nad turskim osvajačima.