Stočarski narod bez zemlje i uvjeta za normalan život rješavajući se turskog zuluma odluči započeti bolji život pod paskom Prejasne Republike koja je bila samo malo manje loš gazda.

Kad je bosanski musliman, Husein-Kapetan GradašÃ ¦ evià ¦, 1850., digao bosanske muslimane na oružje da se riješi turskog zuluma i oslobodi od njihovog despotizma svoju domovinu Bosnu, Mihajlo Latas, koji je odlià no poznavao austro-ugarsku vojnu taktiku i strategiju, prešao je na islam, Omer-paša, pa je dospio na à elo otomanskih vojnih postrojbi te udario jakom vojnom silom na bosanske ustaše.

ovi jadni u bosni ne smiju niti su tako komotni kao srbi oni ne znaju što bi ni kome pripadaju navijaju za tursku ali do tamo imaju nekoliko prepreka i vjerojatno nemaju komplekse koje srbi imaju zbog turskog zuluma

Mnogo su nadalje isticali priliku, kako bi se radi srodnosti i susjedstva mogli, pače i morali ujedinjenim silama i savjetom međusobno pomagati protiv groznog turskog zuluma, koji im prijeti.

Niko ne zna kad, al se sigurno zna da je to bilo u vrime turskog zuluma u našin krajevin.

Istovremeno će naricati nad svojom sudbinom a onda će se odmah, neumni kakve ih je Bog već dao, hvaliti kako su bili oštrica Turske sablje, al ne u smislu boja kako si oni lažno tepaju nego kao oštrica turskog zuluma nad zgoljnom rajom koja se nije smjela ni braniti niti je imala ikakvu zaštitu.

Tko se danas sjeća Mađara kao krvnih dušmana, a turskog zuluma kao najgoreg?

Najstariji pisani trag o Vuletićima nalazimo u pismohrani Sinja, kamo su neki od njih prebjegli ispod turskog zuluma nakon oslobođenja Sinjske krajine 1686. godine.

Ovo što si sve predočio je više nego zanimljivo, zajeb za " srpsku hercegovinu ", istočna Hercegovina naravno, valjda sam to rekao jer je tamo stanovništvo oduvijek bilo pravoslavno i nisu došljaci za vrijeme turskog zuluma... pa sam možda zato to napisao...

Radnja romana smještena je u Bosnu za turskog zuluma, u doba Kosače, Tomaševića, Tvrtka, Ostoje, Sandalja Hranića, Šantića i Sultana, paša i vezira, Harambega, Junuzbega

U dokumentu se navodi da su se vjenčali po obredu Svete katoličke crkve, a taj isti Stojan Janković bio jedan od najvećih zaštitnika katolika i fratara u Rami koje je štitio od turskog zuluma i terora pravoslavaca i njihovih svećenika koji su uz zaštitu turskih vlasti vršili teror na katolicima Rame i okolice.

Zašto ne kažnjavaju pedere kad goli marširaju po gradovima, eh to su njihovi glasači i prijatelji, a kod Tite se to nije radilo, pederi se nisu smili nigdje pomoliti nego se sakrivali, a sada vladaju pederi i globijatori raje kao za vrijeme turskog zuluma kad se govorilo,, Harač rajo Harač.

Kula je radi svog posebnog položaja i dobre opskrbe vojskom i oružjem bila pravi strah i trepet kršćana, a branik i straža turskog zuluma u ovim stranama.

U narodnoj predaji Kraljević Marko je postao oličenje nepobjedivog junaka, koji je život posvetio borbi protiv turskog zuluma.

Smatraju ga i pretečom hercegovačkog ustanka protiv turskog zuluma.

Razdoblje turskog zuluma u našim krajevima trajalo je punih 150 godina što je ostavilo vidnog traga u razvoju stanovništva i naselja.

Vjerojatno nisu svi bježali već su se krili kod kuća od turskog zuluma.

Niko ne zna kad, al se sigurno zna da je to bilo u vrime turskog zuluma u našin krajevin.

Jedni tvrde kako je regrut Takač mlazom izlučevina upropastio moleraj na mauzoleju Grbe Cilindreskua, rumunjskog vojskovođe koji je oslobodio zemlju turskog zuluma.

Njegovo je predanje Bogu i Crkvi i narodu u koji je bio poslan, bilo potpuno te je upravo tako i radio svim silama na svim područjima - iz temelja organizirao Crkvu, liječio rane naroda izgubljenog poslije 400 - godišnjeg turskog zuluma i gradio zdanja u kojima će živjeti i rasti probuđena Crkva na tom prostoru.

I junačinu - hajduka Mijata Tomića, neustrašivog borca protiv turskog zuluma i nepravde.

Najveći broj plemena došao je u Plinu u vrijeme turskog zuluma i progonstva iz Hercegovine i drugih krajeva.

Fra Nikica je piscu ove kronike o ahdnami rekao jasno-glasno preko telefona, da fojnički fratri kroz svoju krvavu povijest dobro znaju koliko ahdnama ima veze s ljudskim pravima i vjerskim slobodama u doba turskog zuluma u Bosni.

Vi ste majorizirali narod i vratili nas u doba turskog zuluma i harača, te progona i obespravljivanja Hrvata u vrijeme zloglasne diktature kralja Aleksandra i komunističkog zločinca Josipa Broza.

Okosnicu romana čini povijesni usud i tragika hrvatskog naroda u BiH a posebno obitelji Rastović, koja nije u svemu tipična ali je ilustrativna, koja će zbog strahote turskog zuluma doživjeti strašnu tragediju jedan će, da bi sačuvao glavu, prijeći na islam, drugi će prijeći na pravoslavlje jer je turski teror prema pravoslavnom stanovništvu iz raznih političko-taktičkih razloga bio blaži, a treći bez obzira na posljedice ostat će vjeran pradjedovskoj vjeri čuvajući svoj nacionalni i narodni identitet.

Holokaust kao samopodržavajuća trauma je postalo sam-sebi svrha, hrvati i srbi bi sad trebali kukati o 500 godina turskog zuluma i tražit odštetu od turske za janjičare, danak u krvi, nabijanje na kolac, za ovo i za ono... i tako u nedogled.

Gradski oci naših gradova upravo razmišljaju podići spomenik onome koji je izmislio naplaćivanje parkirališta i uz primjenu novih tehnologija skupljaju harač kakav u vrijeme turskog zuluma nitko nije mogao ni zamisliti.

Ne samo za turskog zuluma nego i za komunističkoga bezbožnog režima koji je nastojao izbrisati svaki trag vjere i nacionalne svijesti, kao i tijekom obrambenoga Domovinskog rata kad su toliki morali sve ostaviti i bježati sa svojih ognjišta.

Naime, 1647. godine, što pod pritiskom turskog zuluma a što pod pozivima i prijetnjama mletačke vlasti iz Zadra, iz Krmpota iselili su i zadnji Hrvati i to prema Ninu koji je bio sjedište Ninske biskupije koja je bila nadležna za taj prostor Hrvatske.

Godine 1988., u povodu 120. obljetnice uspješnog završetka ustanka hercegovačkih Hrvata protiv višestoljetnog turskog zuluma, aktualne su vlasti u Stocu podigle u središtu grada spomen-bistu i spomen-ploču vođi tog ustanka don Ivanu Musiću.