Sa Šolte je prije podneva u Split prebačen Poljak koji je imao tešku reakciju nakon uboda pčele, iz Stari Grada je prebačen državljanin Srbije koji je imao frakturu rebara, a sinoć oko 22 i 30 sa Šolte je jedna osoba prebačena u Split zbog jakih bolova u trbuhu.

Naime susjeda B nema nikakav dodir s pčelama, a gospođi A one ugrožavaju život (za neupućene: pčelinji otrov je za pojedine ljude smrtno opasan - upravo je OBM objavio da je danas u Srbiji jedan mladić umro od uboda pčele).

Kod uboda pčele, ose ili stršljena važno je čim prije ukloniti žalac i potom to područje kože dobro oprati vodom te dezinficirati.

CNN piše kako će netko (možda danas, možda nekad uskoro) osvojiti jack-pot, ali da je vjerojatnost nemoguće mala (1 naprema 175.223.510) i da je puno veća vjerojatnost poginuti od uboda pčele (1:6.000.000), doživjeti napad morskog psa (1:11.000.000)...

" Nakon uboda pčele, ostala bez sise " - žena se vozila na motoru, ubola je pčela u desnu sisu i ova se za dva dana ispuhala.

Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca.

Kod uboda pčele treba ukloniti žalac koji je ostao u koži, jer se iz njega postupno oslobađa otrov, pa možemo imati produljene simptome.

Nakon uboda pčele, ose i bumbara na mjestu uboda ostaje žalac sa veoma crvenom, iritiranom i upaljnom kožom.

Antifilaktički šok vrlo je bitno prepoznati tim više što se isti ne javlja samo od uboda pčele.

Kod uboda pčele ostaje žalac, koji valja čim prije izvaditi jer je u njemu otrov, dok kod ose i stršljena žalac ne ostaje te isti kukac može ubosti nekoliko puta.

Nedugo zatim od uboda pčele u nogu dobio sam alergijski napad tako da sam se skoro ugušio.

No i tu postoje izuzeci - ljudi koji su na imunoterapiji ili su već bili liječeni od izuzetno burne alergijske reakcije trebali bi imati pri sebi adrenalin (kao što je EpiPen) kako bi se u slučaju uboda pčele mogli sami tretirati.

Ovo posljednje nije nebitna stavka s obzirom da je pčela jedna od rijetkih životina koja se u zakonu RH definira kao domaća, no zapravo je divlja i slobodna životinja koja u pojedinim slučajevima može biti i štetočina, odnosno smrtonosna; poznato je da godišnje u svijetu više ljudi umre od uboda pčele nego od ugriza zmije.

Primjerice, nakon uboda pčele ili ose, potrebno je odstraniti rilo pritišćući ga u stranu noktom palca te istisnuti otrov.

Uprkos studijama koje su dokazale suprotno, njih se i danas optužuje za prenošenje bolesti, poput bjesnila, iako je broj zaraženih od ugriza šipšmiša beznačajan, tj. mnogo manji od onih koji stradaju od ugriza psa ili uboda pčele.

- Istiskivanje žalca nakon uboda pčele može pomoći otrovu da prodre u tijelo.

Kod većine ljudi postoji hipetrofirani strah od uboda pčele odnosno alergije na pčelinji otrov.

Iako je činjenica da se nakon uboda pčele može i umrijeti, zbog straha se ne treba odreći jednog odličnog prirodnog lijeka, jer u najvećem broju slučajeva nema negativnih učinaka a značajno može unaprijediti zdravlje.

Kao prvo treba pitati bolesnika da li je ikad imao problema nakon uboda pčele a ako je da opiše tijek situacije.

Uz sav strah od ugriza, treba imati na umu da su statistički veće šanse da osoba smrtno strada od zalutale golf loptice, od uboda pčele ili da dobije zgoditak na lotu, nego da strada od ugriza zmije.

Malom bodljom teško može probiti kožu odrasle osobe, ali ako uspije, ubod izaziva simptome nalik na one poslije uboda pčele.

Sastoji se od mješavine proteina koji izazivaju lokalnu upalu na mjestu uboda pčele a takodjer djeluju anikoagulantno.Jednim ubodom u kožu čovjeka pčela unese oko 0,1 mg svojeg otrova.

U Hrvatskoj postoji 15 vrsta zmija, a samo su tri otrovnice - poskok, riđovka i planinski žutokrug, navodi DZZP i dodaje kako su statistički veće šanse da čovjek umre od uboda pčele nego od ugriza zmije.

Kod uboda pčele na mjestu uboda ostaje žalac sa otrovom.

Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem iz zatka iz kojeg se otrov postepeno oslobađa, uzrokujući lokalizirane ili opće simptome.

Sustavne (anafilaktične) reakcije javljaju se u 1 do 3 posto osoba nakon uboda pčele.

Brojne statistike upućuju čak da u većem dijelu Europe ljudi češće umiru od uboda pčele nego od ugriza ove zmije, a znanstvenici smatraju da bi zdrava odrasla osoba najvjerojatnije preživjela ugriz riđovke i bez medicinske pomoći.

Ubodi stršljena nisu opasniji niti otrovniji od uboda pčele ili ose, ali su bolniji.

Kod uboda pčele ili ugriza mrava, rastopite sodu bikarbonu u malo vode i nanesite na bolno područje pomoću gaze.

U slučaju uboda pčele prvo je potrebno nekim oštrim predmetom ukloniti žalac, a potom mjesto uboda namazati nekom antihistaminskom kremom ili gelom (Floceta gel, Kamagel, Synopen krema, Fixkrema, kloropiramin, prometazon hidroklorid i sl.) protiv alergije - a pomaže i namakanje mjesta uboda alkoholom.