(3) Unutar razdoblja iz stavka 1. ovoga članka srednja polusatna vrijednost emisije ukupnih krutih čestica kod postrojenja za spaljivanje otpada ne smije prijeći 150 mg/m3 te ne smiju biti prekoračene GVE za ugljikov monoksid i ukupni organski ugljik (TOC).

C proc: GVE onečišćujućih tvari u otpadnom plinu propisane odredbama ove glave za pojedine nepokretne izvore ili se, u slučaju da takvi podaci ne postoje, uzimaju granične vrijednosti emisije za relevantne onečišćujuće tvari i ugljikov monoksid u otpadnom plinu postrojenja koje su sukladne s propisima za takva postrojenja kada ona koriste gorivo koje uobičajeno izgara (bez dodavanja otpada).

Zanemari li se činjenica da se u zadatku zanemaruje stvarnost (nije baš trivijalno postići uvjete u kojima će nastajati samo ugljikov monoksid, a nimalo dioksida), zadatak je više nego lagan.

Slika 4.2 - 1: PODRUČJA (ZONE) I NASELJENA PODRUČJA (AGLOMERACIJE) Analiza podataka pokazala je da je onečišćenost zraka s obzirom na sumporov dioksid, dušikove okside, lebdeće čestice, ugljikov monoksid, benzen i koncentraciju ozona dovoljno niska u svim zonama (1 - 7), tako da su sva područja/zone svrstana u I. kategoriju kakvoće zraka.

Ta su naseljena područja većim dijelom u prvoj kategoriji kakvoće zraka s obzirom na sumporov dioksid, ugljikov monoksid i benzen, te s obzirom na ostale parametre ili u drugoj (NO x, benzen, ozon) ili u trećoj kategoriji (lebdeće čestice, H 2 S, SO 2) kakvoće zraka, ovisno o blizini lokalnih izvora onečišćenja (rafinerija nafte u Sisku i Rijeci, Tvornica čađe u Kutini) Karakteristično je da su za naseljena područja u trećoj kategoriji kakvoća zraka s obzirom na lebdeće čestice (PM10).

Izvješće obuhvaća proračun emisija onečišćujućih tvari u RH za sumporov dioksid, dušikove okside, amonijak, nemetanske hlapive organske spojeve, ugljikov monoksid, čestice promjera 10 i 2,5 mikrona, devet teških metala, te četiri grupe postojanih organskih spojeva - policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU), heksaklorocikloheksana (HCH), heksaklorobenzena (HCB), dioksina i furana.

U stvarnosti, gorenjem dolazi do kemijske ravnoteže, gdje će biti prisutan velik broj različitih kemijskih spojeva, u većem ili manjem udjelu, kao recimo ugljikov monoksid ili čisti ugljik (čađa ili pepeo), uz proizvode gorenja.

(5) GVE za ugljikov monoksid (CO) za postrojenje za spaljivanje otpada koje primjenjuje postupak izgaranja u fluidiziranom sloju propisana kao srednja satna vrijednost je do najviše 100 mg/m 3.

Ugljikov monoksid (CO): u procesu izgaranja u ostalim slučajevima

Tu se prvenstveno mislim na tzv. prekursore: svi dušikovi oksidi (i monoksid i dioksid, itd.), hlapivi organski spojevi, najčešće na bazi ugljikovodika (benzen, butadien, itd.) i i ugljikov monoksid,

FISCHER TROPSCH DIZEL - Fischer Tropsch proces je katalitička kemijska reakcija prilikom koje se ugljikov monoksid i vodik pretvaraju u tekući ugljikovodik različitih oblika.

Ugljikov monoksid koji je inače toksičan u povišenim količinama oslobađa se gorenjem duhana i udiše se tijekom pušenja.

Uz nedovoljan pristup zraka tj. kisika metan ne izgara potpuno, pa uz ugljikov dioksid nastaje i ugljikov monoksid koji je vrlo jak krvni otrov.

Budući da otrovni ugljikov monoksid nema boju ni miris, treba redovito kontrolirati ispravnost uređaja koji koriste zemni plin kao gorivo da ne bi došlo do nesreće, odnosno trovanja.

Klorofit je još jedna od biljaka koja uklanja formaldehid i ugljikov monoksid iz zraka, što je čini jednom od popularnijih u odabiru.

Nadalje, ugljikov monoksid iz duhanskog dima zamjenjuje kisik u krvi.

U trudnica koje puše, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj čeda.

Pušenje oslobađa niz potencijalno štetnih kemijskih tvari, njih oko 4200 do 4700 spojeva među kojima su nikotin, katran formaldehid, dušikovi oksidi i ugljikov monoksid.

Ugljikov monoksid (CO) nastaje izgaranjem organskog materijala, a veže se 200 puta više za mjesto na crvenim krvnim zrncima nego kisik.

Kakvoća zraka s obzirom na teške metale (kadmij, nikal, arsen), dušikov dioksid (NO2), ugljikov monoksid (CO) i benzen također je bila Prve kategorije.

Nastali ugljikov (II) oksid (ugljikov monoksid) glavno je redukcijsko sredstvo koje postupno, ovisno o temperaturi pojedinih zona peći, sve više reducira okside željeza, dok konačno ne nastane tzv. spužvasto željezo, a sve reakcije se sumarno mogu svesti na:

______ (1) Za NO 2, lebdeće čestice, ugljikov monoksid i benzen: uključiti barem jednu pozadinsku urbanu postaju i jednu postaju za praćenje prometa uz uvjet da to ne povećava broj mjernih točaka.

Ugljikov monoksid (CO) nastaje pri izgaranju ugljikovih spojeva uz ograničeni dotok kisika.

Ugljikov monoksid je vrlo toksičan jer se veže s hemoglobinom na sličan način kao i kisik, ali mnogo snažnije i stalnije.

Na mjernoj postaji« Zagreb 1 »mjere se slijedeći pokazatelji kakvoće zraka: sumporni dioksid, dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ukupne lebdeće čestice, prizemni ozon, hlapljivi ugljikovodici benzen, toluen, ksilen i etilenbenzen, UV-zračenje, kao i nužni meteorološki parametri za ispravnu ocjenu kakvoće zraka, temperatura, vlažnost, količina oborina te smjer i brzina vjetra.

Proračunom su obuhvaćene emisije koje su posljedica ljudskih djelatnosti i koje obuhvaćaju sljedeće direktne stakleničke plinove: ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O), fluorirani ugljikovodični spojevi (HFC-i, PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF6), te indirektne stakleničke plinove: ugljikov monoksid (CO), dušikovi oksidi (NOx), ne-metanski hlapljivi organske spojeve (NMVOC) i sumporov dioksid (SO2).

Ugljikov-monoksid je još jedan sastojak cigareta, koji negativno utječe na čovjekovo zdravlje, onečišćava krv i onemogućuje prijenos kisika, a pokazuje izuzetan afinitet za eritrocite.

Brojni štetni sastojci cigareta kao ugljikov monoksid uzrokuju stiskanje krvnih žila što naravno povećava rizik od moždanog udara.

Ako ugljik gori uz nedovoljan pristup zraka nastaje plinoviti ugljikov monoksid, kojega prema valenciji ugljika nazivamo i ugljikov (II) oksid.

Sonda za uzorkovanje i cijev koja je spaja na analizator mora biti na temperaturi. 4.3.2. Analizatori moraju biti sljedećih tipova: nedisperzijski infracrveni apsorpcijski za ugljikov monoksid, jonizacijski u plamenu za ugljikovodike, kemiluminiscentni za dušikove okside. 4.4. Točnost mjerne opreme i mjerenja 4.4.1. Kad se kočnica umjeri u posebnom ispitivanju (točka 5.1), nije potrebno navoditi točnosti dinamometra.