Osim toga, dehidrirano stanje pogoduje eventualnoj emboliji tj. začepljenju krvnih žila bilo mjehurićima bilo ugruškom, što može imati vrlo teške posljedice.

Utvrđeno je kako su ispitanice s najvećim unosom trans masnih kiselina prisutnih u prženoj i pečenoj hrani (oko 6 grama dnevno) imale prosječno 39 % veći rizik za moždani udar prouzročen krvnim ugruškom nego sudionice istraživanja koje su dnevno unosile oko 2 grama tih masnih kiselina.

Embolija je ipak najčešće uzrokovana krvnim ugruškom odnosno trombom.

Nepo sredni uzrok je začepljenje jedne od koro narnih arterija ugruškom krvi (trombom) koje prekida opskrbu krvlju jednog dijela srčanog mišića (miokarda) oštećujući neprokrvljeno tkivo.

Vjerojatnost začepljenja arterije ugruškom krvi (tromboza) je veća ako unutar arterijske stijenke već postoje naslage ateroma.

Moždanim udarom, u pravilu, nastaje oštećenje djelića moždanog tkiva zbog začepljenja krvne žilice u mozgu - ugruškom, koji prekida cirkulaciju ili zbog pucanja krvne žilice s posljedičnim krvarenjem u mozgu.

Duboka venska tromboza je krvnim ugruškom uzrokovano začepljenje vene u dubokom venskom sustavu.

Najčešće je uzrokovan začepljenjem jedne od koronarnih arterija (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom, što je obično posljedica razvijene ateroskleroze.

Ponekad se na mjestu proširenja može razviti tromboflebitis (upala vene prouzročena ugruškom), pa je o simptomu proširenih vena svakako uputno porazgovarati s liječnikom.

Često se abrupcija posteljice ne može potvrditi sve do poroda kad se pojavi posteljica s krvnim ugruškom.

Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo).

Infarkt mozga je začepljenje žile u mozgu, najčešće krvnim ugruškom (trombom), uz nastanak ishemije (izostanka dotoka krvi u mozak), a glavni je uzročni čimbenik za ishemiju ateroskleroza moždanih arterija.

Kako je ponekad duboka venska cirkulacija potpuno blokirana ugruškom, krv se iz venske cirkulacije vraća prema velikim venama putem kolaterala u površinskoj cirkulaciji ispod kože.

Nisu rijetki i moždani udar tj. infarkt mozga (zbog začepljenja arterija koje opskrbljuju mozak) najčešće ugruškom ili moždano krvarenje zbog pucanja malih arterija koje opskrbljuju mozak.

Najznačajniji uzrok srčanog infarkta je začepljenje same šupljine srčane arterije ugruškom na mjestu već postojećeg suženja aterosklerotskim plakom.

Poremećaj u protoku krvi može nastati zbog tromboze - zgrušavanja krvi unutar neke od tih krvnih žila, ili zbog embolizacije - začepljenja neke od tih žila krvnim ugruškom koji je doplavljen krvnom strujom iz srca.

U najširem smislu pojma, to obuhvaća i tzv. biokemijske trudnoće (kada se tek prema vrijednostima β-HCG-a može reći kako je trudnoća postojala, međutim se završila sa slijedećom menstruacijom, koja je možda malo kasnila, bila unekoliko obilnija, s ponekim ugruškom i slično).

Vaskularne komplikacije u obliku krvarenja, hematoma (podljeva), embolije (začepljenja neke krvne žile krvnim ugruškom) i oštećenja krvnih žila se javljaju kod 7.4 % bolesnika, moždani udar kod 3.4 % bolesnika, a infarkt miokarda kod 1 % bolesnika.

Ako su krvne žile koje opskrbljuj sračni mišić ozbiljno sužene vrlo lako dolazi do potpunog začepljenja krvne žile krvnim ugruškom (trombom) i nastaje infarkt.

Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obložene krvne žile uslijed nezdravog života.

Bolesnik je često otežano pokretan ili čak nepokretan pa je potrebno spriječiti nastajanje zaležaja (dekubitusa) ili začepljenja vena krvnim ugruškom (flebotromboza).

U jednoj analizi zdravstvenih navika, istraživači s harvardske škole javnog zdravstva našli su 72 tisuće medicinskih sestara koje su tijekom zadnjih 14 godina hodale šest ili više sati tjedno, i time smanjile za 40 % rizik od moždanog udara uzrokovanog krvnim ugruškom.

Nakon otpuštanja iz bolnice vrlo je mala vjerojatnost, oko 1 %, začepljenja stenta ugruškom, s razvojem srčanog infarkta.

MOŽDANI UDAR (moždana kap, inzult) - je oštećenje djelića moždanog tkiva nastalo zbog začepljenja krvne žilice u mozgu ugruškom ili zbog pucanja žilice s posljedičnim krvarenjem u mozgu.

Tako sada osobe nakon što dobiju infarkt miokarda, odmah budu podvrgnute mehaničkom intervencijskom otvaranju ugruškom začepljene krvne žile (koronarne arterije).

Pokazalo se da veza postoji kod žena koje jedu veću količinu flavanona (45 mg na dan) iz citrusa one imaju 19 posto manji rizik od ishemičnog moždanog udara povezanog s krvnim ugruškom, nego žene koje su jele najmanju količinu (20 mg).

Duboka venska tromboza i plućna embolija su trombotski događaji u venama nastali kao posljedica blokiranja krvnih žila krvnim ugruškom. 5,6 Procjenjuje se da je venska tromboembolija treći najčešći kardiovaskularni poremećaj nakon koronarne bolesti srca i moždanog udara. 7 Također se procjenjuje da je u šest velikih europskih zemalja (Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija) 8 godišnja pojava preko 750 tisuća događaja venske tromboembolije te više od 900 tisuća događaja godišnje u SAD-u. 9 Usto su podaci pokazali da se rizik od rekurentne venske tromboembolije može kumulativno povećavati kod bolesnika koji se ne liječe standardnom terapijom od 11 posto nakon jedne godine pa sve do 40 posto nakon 10 godina. 10 Stoga dugotrajno preventivno liječenje može imati dodatne koristi.

U narednoj kontrakciji, krv iz desne komore, zajedno s ugruškom, ide u pluća i na jednom mjestu, ugrušak se zaglavi.

Naime, stanovnici tog dijela Amerike imaju 40 posto povećani rizik od srčanog udara, odnosno prestanka opskrbe krvi do mozga, najčešće izazvanog krvnim ugruškom.

Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog začepljenja arterija krvnim ugruškom, koji se s vremenom postupno stvara na podlozi krvne žile oštećene aterosklerozom.