Upravo je on organizirao oslobađanje Andreasa Baadera iz zatvora, što su u djelo provele Ulrike Meinhof i Gudrun Ensslin.

I ondje se nakon nekoliko godina našao na udaru vlasti nakon filma Raj koji je asocirao na nikad razjašnjena ubojstva terorističkog dvojca Ulrike Meinhof i Andreasa Baadera u zatvoru te se zbog neregularnih papira potkraj 70 - ih morao vratiti u Jugoslaviju.

Izraelska vlada na čelu s premijerkom Meir odbija ultimatum terorista da u roku od nepunih pet sati pusti na slobodu 232 Palestinca, uključujući i njemačke teroriste - pripadnike Crvene armije Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof.

Napisao je jedanaest romana te mnoštvo eseja i reportaža. Theres (1996.), roman o novinarki i članici RAF-a Ulrike Meinhof, preveden je na mnoge jezike.

Znači od protozačetaka 1967. do tzv. njemačke jeseni 1977., kad su se zatočeni i na doživotne robije osuđeni prvaci organizacije (Andreas Baader, Gudrun Ensslin, Jan Karl Raspe, a više od godinu ranije i Ulrike Meinhof) ubili (službena verzija) ili bili ubijeni od strane države (o čemu postoje ozbiljne indicije).

Majka je Ulrike Meinhof, čija se nesigurnost i plahost potenciraju i u sljedećoj sekvenci čitanja vlastitog političkog proglasa povodom posjete iranskog šaha SR Njemačkoj, i sad je već jasno da je riječ o osobi koja ima problema sa samopercepcijom te s njom povezanom samosvješću.

Priključenjem Ulrike Meinhof nastaje RAF i započinje doba urbane gerile u Zapadnoj Njemačkoj.

Ulrike Meinhof rođena je 7. listopada 1934. u Oldenburgu kao kćerka povjesničara umjetnosti.

Članica naslovnog dvojca Baader-Meinhof Komplex a, Ulrike Meinhof, trebala je biti intelektualni kontrapunkt agresivno-nabrijanom Baaderu.

Ulrike Meinhof konačno donosi još jednu neljudsku odluku - 1970. daje oteti svoje kćerke iz Njemačke i odvesti ih prijateljima na Siciliju.

Baader, Gudrun Ensslin, koja ima sina, i Ulrike Meinhof poslije odlučuju da im se djeca moraju odgajati kao siročad u palestinskom logoru.

Ulrike Meinhof zatvorena je u zatvoru u Köln-Ossendorfu.

Rano ujutro 9. svibnja 1976. straža u ćeliji pronalazi obješenu Ulrike Meinhof.

Uostalom pozivom na predaju upokojio je i svoju omiljenu novinarku, tad u gerili, Ulrike Meinhof.

1924. - Umro je njemački književnik Franz Kafka, autor Procesa i Preobrazbe. 1940. - Završila je bitka kod Dunkirka, gdje su Nijemci nadvladali savezničke snage, koje su evakuirale 350 000 vojnika. 1944. - Charles de Gaulle postao je predsjednik privremene francuske vlade, koja će 1946. postati Četvrta republika. 1959. - Singapur je stekao nezavisnost. 4. lipnja 1896. - Američki izumitelj i industrijalac Henry Ford provezao se na " kvadriciklu ". 1989. - Na izborima u Poljskoj pobijedila je Solidarnost, čime je počelo rušenje komunizma u Istočnoj Europi. 1989. - Prosvjed na Trgu nebeskog mira, kojim su građani Pekinga tražili više slobode, ugušen je u krvi. 2004. - U Bjelovaru je umro Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik, franjevac i pjesnik 5. lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša 1866. - Jedan od najvećih objekata u dijelu Sunčeva sustava Pluton, dostigao je svoj zadnji afel, koji će opet nastupiti 2113. 1905. - Rodio se ekonomist i političar Rudolf Bićanić. 1967. - Izrael je napao zrakoplovstvo Egipta, Jordana i Sirije, čime je započeo Šestodnevni rat. 1984. - Premijerka Indije Indira Gandhi zapovjedila je napad na Zlatni hram. 6. lipnja 1854. - Rodio se književnik Ante Kovačić, autor romana U registraturi. 1944. - Na Dan D počelo je iskrcavanje Saveznika u Normandiji u okviru operacije Overlord. 1969. - Uspostavljena je prva internetska veza. 1984. - Ruski programer Aleksej Pažitnov stvorio je Tetris, jednu od najpopularnijih videoigara. 7. lipnja 1654. - Luj XIV. okrunjen je za kralja Francuske, kojom će vladati 72 godine. 1905. - Norveška je raskinula uniju sa Švedskom. 1948. - Predsjednik Čehoslovačke Edvard Beneš dao je ostavku protiveći se komunističkom puču. 1993. - U 29. godini poginuo je legendarni hrvatski košarkaš Dražen Petrović. 8. lipnja - Svjetski dan oceana 632. - Umro je prorok Muhamed, utemeljitelj islama. 1887. - Herman Hollerith patentirao je računski stroj s bušenim karticama. 1914. - Umro je povjesničar i političar Tadija Smičiklas, autor prve cjelovite povijesti Hrvata. 1949. - Engleski književnik George Orwell objavio je roman 1984. 9. lipnja 1781. - Rodio se britanski izumitelj George Stephenson, jedan od pionira željeznice. 1815. - Završio je Bečki kongres koji je prekrojio Europu nakon Napoleonova poraza. 1934. - Prvi se put pojavio Paško Patak, u crtanom filmu Mudra mala kokoš. 1941. - Ubijen je Otokar Keršovani, novinar, kritičar i komunistički aktivist. 10. lipnja 1672. - Rodio se ruski car Petar Veliki, reformator i osnivač Petrograda. 1793. - U Parizu se otvorio Jardin des Plantes, koji će godinu dana kasnije postati prvi javni zoološki vrt. 1796. - Rodio se književnik Antun Mihanović, autor pjesme Horvatska domovina koja je postala hrvatska himna. 1999. - NATO je prekinuo zračne napade na Srbiju, koja je pristala povući snage s Kosova. 11. lipnja 1184. prije Krista - Uništena je Troja. 1521. - Umro je kardinal Tomo Bakač Erdödy, začetnik moći i bogatstva hrvatske velikaške obitelji Erdödy. 1859. - Umro je austrijski političar Metternich, jedan od najmoćnijih ljudi Europe u prvoj polovici 19. stoljeća. 1963. - Budistički svećenik Thich Quang Duc prosvjedno se spalio u Saigonu 12. lipnja - Svjetski dan protiv dječjeg rada 1830. - 34 000 francuskih vojnika iskrcalo se u Alžiru i započelo kolonizaciju zemlje. 1890. - Rodio se austrijski slikar Egon Schiele, predstavnik secesije i ekspresionizma. 1918. - Umro je Dragutin Lerman, putopisac i istraživač porječja rijeke Kongo. 1942. - Ana Frank na svoj 13. rođendan dobila je dnevnik koji će je proslaviti nakon smrti. 13. lipnja 313. - Rimski carevi Konstantin i Licinije izdali su Milanski edikt kojim su prestali progoni kršćana. 1805. - Rodio se jezikoslovac Antun Mažuranić, osnivač hrvatske dijalektologije. 1944. - Američkim napadom na japanske položaje počela je bitka za Marijansko otočje. 1993. - Umro je filozof Gajo Petrović, jedan od osnivača Praxisa. 14. lipnja - Svjetski dan darivatelja krvi 1789. - Kapetan William Bligh, svrgnut u pobuni na brodu " Bounty ", stigao je do Timora nakon 6000 kilometara prijeđenih u čamcu. 1890. - Rodio se svestrani slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić. 1905. - Izbila je pobuna mornara na krstarici " Potemkin ". 1986. - Umro je argentinski književnik Jorge Luis Borges, jedan od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća (Babilonska biblioteka). 15. lipnja 1219. - Prema legendi, Danci su s neba dobili Dannebrog najstariju državnu zastavu koja se još koristi. 1389. - Osmanlije su pobijedili srpske i druge kršćanske snage u bitci na Kosovu polju. 1862. - Umro je Franjo Krežma, čudo od djeteta, violinist i skladatelj. 1924. - Indijanci su proglašeni građanima SAD-a. 16. lipnja 1313. - Rodio se talijanski književnik Giovanni Boccaccio, autor zbirke novela Dekameron. 1812. - Rodio se jezikoslovac i preporoditelj Vjekoslav Babukić. 1963. - U svemir je poletjela prva žena, Valentina Tereškova. 1972. Njemačka je policija uhitila teroristkinju Ulrike Meinhof. 17. lipnja 1462. - Vlad III.

A to nije jedini razlog: kao što znamo, Jaspers je 1950 - ih podupirao vladu Konrada Adenauera, čija je vlada 1957. radila na atomskom naoružavanju Bundeswehra; iste godine kada je Ulrike Meinhof (još dok nije počela pisati za časopis Konkret i dok nije stupila u RAF) držala svoje prve javne nastupe protiv atomskog oružja.

Kad su godinu dana kasnije njih dvoje oslobođeni uz pomoć nasilja Mahler je s njima, Ulrike Meinhof, Astrid Proll i još 20 simpatizera otišao u ilegalu.

Ulrike Meinhof ima još zanimljiviji i stravičniju sudbinu.

Teroristi su zahtjevali da se do 9 sati puste 232 Palestinca, koje su izraelske vlasti držale u svojim zatvorima kao i puštanje njemačkih terorista Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof, pripadnika Frakcije Crvene armije, kao i japanskog teroriste Koze Okamote.

Na stranu to što je Julia možda najtransparentnija i najaktivnija uopće cura tih godina nonstop na Twitteru, danima su ljudi štrajkali glađu zbog njemačke useljeničke politike po nevremenu pred brandenburškom kapijom, novinari su pohrlili tek kad se proširila glasina da će Julia i tri aktivistice koje su veći dio vremena boravili tamo štrajkati golih sisa, a kad je ponovo malo zamro interes Julia je o slobodi citirala lucidan govor Ulrike Meinhof žigosane kao najveće njemačke teroristice dvadesetog stoljeća i ponovo izazvala skandal.

Stoga nije ni cudno, da je naslovna tema posvecena Ulrike Meinhof, aktivnoj clanici njemacke teroristicke grupe Baader-Meinhof.

Primjerice, posebice je u toj konstelaciji iritantan njegov prikaz akcije što su je neki članovi RAF-a izveli u njemačkoj ambasadi u Stockholmu 1975. Naime, cilj je RAF-ovaca bio ultimatum za oslobođenje Baadera i Ulrike Meinhof iz zloglasnog zatvora Stammheim, u kojem se odvijao višemjesečni sudski proces bez presedana.

Kompleks Baader Meinhof/CineStarTV 23:16 Napet i uzbudljiv politički film, adaptacija je istoimenog njemačkog bestsellera Stefana Austa o jednoj od najpoznatijih terorističkih grupa čiju su jezgru tvorili Andreas Baader i bivša novinarka Ulrike Meinhof.

Jedna radikalna skupina nazvala se po datumu Ohnesorgove smrti - Pokret 2. lipnja - a i RAF se pozivao na ubojstvo kad je pod vodstvom Andreasa Baadera, Gudrun Ensslin i Ulrike Meinhof započeo kampanju nasilja koja je kulminirala deset godina kasnije u " njemačkoj jeseni ".

Godine 1976., prosvjedujući zbog smrti Ulrike Meinhof, Fischer je bacio Molotovljev koktel na njemačkog policajca koji je zamalo izgorio.

Sama kćerka Ulrike Meinhof se bezuspješno bori protiv imidža majke kao vođe borbe protiv nacizma i kapitalizma a za afirmaciju žrtvi, napadajući Joschku Fischera, kojem je to pomoglo za ugled političara koji je po anketama debelo vodio za potencijalnog presjednika EU.

Lik će biti ikona budućim teroristima kao Che Guevara ili Ulrike Meinhof, Renatto Currcio, Mao Ze Dong... zabludjelim shizophreničarima

Karakteriziranje jednodimenzionalnih i neobjašnjivo motiviranih likova je diletantsko, a prednjači glumica koja je utjelovila Ulrike Meinhof koja je naprosto grozna.