Jedina žena studentica kiparstva na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt 1924. godine, uz kolege Vanju Radauša i Luja Bezeredija, Stella Skopal na 6. semestru, 1927. godine izvodi prvu impoznatnu keramičku skulpturu u Hrvatskoj, za interijer kavane ' Medulić ' u Zagrebu.

Umjetni č ki put Sonje Kova č i ć Taj č evi ć može se pratiti, makar sa zanemarivim brojem djela, navodi Marciuš, još od vremena njezina školovanja na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (1912 1917), kod Č ikoša i Crn č i ć a (grafi č ke discipline).

Bila je studentica prve generacije novosnovane Privremene više škole za umjetnost i umjetni obrt, koju je, kao jedna od prvih diplomiranih kiparica, završila 1911. Njezin talent vrlo je rano prepoznat te sa svega dvadeset i č etiri godine, uz svoje profesore, sudjeluje u izradi plasti č ke opreme za novu Sveu č ilišnu knjižnicu arhitekta Rudolfa Lubynskog (1912).

Godine 1920. pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt (današnju Likovnu Akademiju) u Zagrebu i slika prve arhetipske podravske idile.

Treba ih čuvati. Stjepan Kukec, koprivnički akademski slikar rođen iste 1894. godine kada i Milan Steiner, pohađao je Višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu i pripadao istoj generaciji studenata slikarstva kojoj su pripadali Milan Steiner, Sava Šumanović, Bogumil i Dora Car () između 1912. i 1917. godine, što objašnjava podrijetlo crteža i Stjepana Kukeca kao njegovog prvog vlasnika, koji je slobodno vrijeme tijekom studija, provodio, kao uostalom i Steiner, ali i većina budućih umjetnika i predstavnika našeg ekspresionizma, u zagrebačkoj Kazališnoj kavani.

Godine 1927. upisao je tadašnju Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.

Makarani Ante Gojak i Stjepan Pekić zajedno u školskoj godini 1927/1928. upisuju zagrebačku Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt.

Na jesen 1934. seli se u Zagreb, gdje se, nakon odsluženog vojnog roka, 1935. upisuje na Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt.

Još kao gimnazijalac polaznik je privatne slikarske škole Mencija Clementa Crnčića i Bele Csikosa Sesie, a od šk. god. 1907/1908. đak je tek utemeljene Privremene više škole za umjetnost i umjetni obrt.

U Zagrebu 1911. upisuje Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt koju završava 1915. Ostaje godinu dana kod M.

Jurkić se, zatim, našao, odmah nakon osnutka Privremene škole za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu 1907, među njezinim prvim polaznicima.

Rođena je u Trogiru, a u Zagrebu je završila Kraljevsku višu školu za umjetnost i umjetni obrt.

Zbog boljih uvjeta života 1912. s obitelji seli u Zagreb i pohađa slikarsku školu Tomislava Krizmana, a zatim Privremenu visoku školu za umjetnost i umjetni obrt u klasi Otona Ivekovića.

Takvim se postupkom u prvi plan nastojala istaknuti priča o zanimljivom i nadasve poletnom razdoblju, kada je zagrebački kulturni život doista intenzivan i ambiciozno vođen protagonisti su Izidor Kršnjavi i Vlaho Bukovac i koji će, između ostaloga, u konačnici rezultirati i osnivanjem privremene Više škole za umjetnost i umjetni obrt (današnja Akademija likovnih umjetnosti).

Na Kraljevskoj će akademiji za umjetnost i umjetni obrt diplomirati kod velikog Meštrovića, učitelja s kojim će kao i s Franom Kršinićem poslije činiti trolist na kojem je utemeljeno čitavo hrvatsko kiparstvo našega stoljeća.

Dosadašnjim procesom digitalizacije, započetim 2009., obuhvaćeni su katalozi od 1891. do 1946., s naglaskom na zaokruživanje aktivnosti pojedinih umjetničkih grupa i pojava, kao što su Društvo za umjetnost i umjetni obrt, Hrvatsko društvo umjetnosti, Proljetni salon, Grupa Zemlja, Lada, Klub likovnih umjetnica, Grupa Trojica i sl.

Otvarajući izložbu ministar kulture Božo Biškupić podsjetio je na kulturno-povijesni okvir osnutka razvoja i djelovanja Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu koji započinje daleke 1907. utemeljenjem Privremene više škole za umjetnosti i umjetni obrt.

Pritom, u analizi i rangiranju pobudnih jezgri moramo imati na umu da je hrvatski prinos dvojak: s jedne su strane šture obrazovne regule (koje, kroz dvije godine, 1913. i 1914. svladava na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt - budućoj Akademiji), s druge je strane snažan dojam što ga je na nj ostavila pojava Miroslava Kraljevića, njegov višekomponentni, amalgamirani stil (bečka secesija münchenska Akademija stari majstori (Velázquez, van Dyck, Goya) Pariz (rani Manet, pa Cézanne) s jasnom crtačkom dominantom (što crtača Uzelca izravno pogađa) i čestim opcrtom formi (kao u majstora secesije, ali i Kirchnera) - time se potencirala energija oblikâ, tj. ekspresija izraza.

Godine 1914. upisao se na Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt, na slikarski odjel kod Bele Čikoša Sesije.

Zdenko Kuzmić daje kratki prikaz povijesti Fotokluba Zagreb, od njegova osnutka kao fotoamaterske organizacije u okviru Društva za umjetnost i umjetni obrt 1892. pa sve do današnjih dana.

Je li sramota, što sam prve izložbe za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu priredio i što sam velikim uspjehom priredio hrvatske izložbe u Trstu i Budimpešti?

Strukovni je učitelj Kraljevske zemaljske obrtne škole i predavač na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt.

Viša škola za umjetnost i umjetni obrt, koja djeluje u Zagrebu od 1907., postaje 1921. godine Akademijom za umjetnost i umjetni obrt, s Ivanom Meštrovićem kao rektorom od 1922. do 1932. godine.

U svom Listku imat će »Vienac« posebne rubrike za književnost, kazalište, starine, znanost, glazbu, likovne umjetnosti i umjetni obrt, u kojem će posebni izvjestitelji po izvorima izvješćivati.

Vrativši se u Zagreb, vraća se i svojoj prvoj ljubavi umjetnosti i upisuje studij kiparstva na Privremenoj školi za umjetnost i umjetni obrt u klasi profesora Rudolfa Valdeca...

Njezin je umjetnički proboj krenuo velikim zamahom, i to odmah po završetku Privremene više škole za umjetnost i umjetni obrt 1911. koju pohađa u prvoj generaciji kod profesora Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša Mihanovića.

Dr. Sv. K.: Srpsko-hr vatski spor i slavenstvo. ž: Izložba »Društva za umjetnost i umjetni obrt III.