Ugroženo je zbog stalnog gaženja penjača, planinara i izletnika te je sukladno naputcima od strane prof. dr. Topić i prof. dr. Ilijanić predloženo, a od nadležne inspekcije zaštite prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, naloženo da se stanište fizički označi i ogradi kako bi se spriječilo uništavanje staništa i nastanak neotklonjivih šteta na ovom zaštićenom, ali ipak ugroženom vrijednom prirodnom staništu i tako omogućio opstanak karanfila (Dianthus plumarius).

Daždevnjaci su vrlo osjetljivi na onečišćenje i uništavanje staništa.

Uništavanje staništa leptira urbanizacijom konkretnije travnjaka koje sve češće zamjenjuju [... ]

Veličina čini ove kameleone posebno ranjivima na uništavanje staništa, pa se odabirom znanstvenih imena dodatno htjelo ukazati na to.

U Hrvatskoj ih ugrožava uništavanje staništa zbog ilegalnog iskapanje pijeska i šljunka na obalama rijeka i jezera, ali često i zbog uređivanja riječnih obala pri čemu nadležni obično nemaju točne podatke o lokacijama njihovih kolonija.

Preintenzivan lov i uništavanje staništa glavni su razlozi nestajanju vrsta.

Radovi na produbljivanju vodotoka također uzrokuju potpuno uništavanje staništa strogo zaštićenih svojti životinja poput crvenog mukača Bombina bombina ili vidre Lutra lutra koje su zabilježene prijašnjim istraživanjima.

Zagađivanje i fizičko uništavanje staništa ugrozilo je opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.

Istina je da su oni izuzetno važna poveznica ekosistema, migratorne vrste, vrlo dobri indikatori stanja okoliša jer zbog svog senzibilnog sustava jako brzo reagiraju na onečišćenja zraka, vode, kemijska sredstva koja se koriste kao zaštita poljoprivrednih kultura, šuma ili premazi za drvo, ali najveća prijetnja izumiranju pojedinih vrsta su uništavanje staništa koja koriste za ljetne ili zimske kolonije.

Pojedini otoci i ptice koje su na njima živjele su bili posebno osjetljivi na lov i uništavanje staništa.

Uništavanje staništa važnih za ptice može se dogoditi toliko brzo, a pritisak uznemiravanja i krivolova biti toliko jak, da za posljedicu ima izumiranje pojedinih vrsta ptica.

Osim lova i ribolova, kao glavne neprijatelje životinjske dobrobiti Visković ističe prehrambenu industriju, znanstvene eksperimente, uništavanje staništa divljih vrsta te klimatske promjene koje nastavljaju širom planeta i nesmanjenom brutalnošću harati svijetom života.

I uništavanje staništa jedan je od čimbenika koji onemogućavaju opstanak kako dupinima tako i brojnim drugim organizmima.

No u uništavanje staništa djelomično pripadaju i prije navedena zagađenja ali i zagađenje otpadom.

Industrijalizacija poljoprivrede i uništavanje staništa uzeli su svoj danak, ali najveća je prijetnja smrtonosni parazit kojega je Anderson otkrio i nazvao Varroa destructor.

Nastavljeni izlov i uništavanje staništa je dovelo do još izumiranja megafaune u nedavnoj prošlosti i oni se smatraju velikom opašnošću za životinje i u budućnosti.

Glavni razlozi njihovog nestajanja su zagađenje, uništavanje staništa, klimatske promjene te smrtonosna infektivna oboljenja.

Ograničenje broja plovila sidrenjem isključivo na sustav za sidrenje smanjuje ekološko opterećenje odnosno uništavanje staništa i onečišćenje prevelikim brojem plovila.

Uništavanje staništa i pretjerani izlov ribe uzrokovali su smanjenje njihovih izvora hrane.

Glavni razlozi ugroženosti morskih kornjača u Jadranu su slučajni ulov raznim ribolovnim alatima, uništavanje staništa ribolovnim alatima te onečišćenje mora različitim otpadom.

Zagađenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa, ne smanjuju samo broj ovih dupina već uništavaju i smanjuju područja gdje bi mogli živjeti.

Danas, uz izravno uništavanje staništa, invazivne vrste predstavljaju najveću opasnost za biološku raznolikost.

Da nije objavio on, objavio bi netko drugi, a zaštićene gljive bi i dalje bile izložene. " točno hrvoje, potpuno si u pravu, sigurno nemožemo fizički spriječiti branje zaštičenih gljiva (pa ni ožujki), one se i dalje beru (osobno mislim da nikad neće ni prestati). kod ožujki je drugi problem koji smo uočili na našim staništima - u zadnih par godina puno je berača (namjerno neču reči gljivara) naučilo što je prva proljetna gljiva i čim snijeg otopi i grane malo sunca, evo ih u šumi naoružanih grabljicama i drugim " priručnim sredstvima ". kod bi oni došli u pravo vrijeme, znači kad su gljive u " punom pogonu ", nema problema, ubrali bi nešto plodova, a ostatak, obzirom da se dobro kamufliraju, bi ostao pošteđen međutim, zna se desiti, zbog kratkotrajnih ranih zatopljenja da se pojavi nešto gljiva (u tragovima), to se razglasi i onda nastaje trka. grabljama, štapovima i sličnim pomagalima otvaraju se staništa (a ona se pojavljuje svake godine na istom mjestu) i evo štete gljiva još nema, a stanište je uništeno za tu sezonu. to je problem u zagrebačkoj okolici i zato gljivari čekaju masovniju pojavu plodova. zdravko kaže da kod njega ožujku niko ne bere jer je ni ne poznaju. sreća za taj kraj kažem, kod nas je to postao problem, ne branje ožujki nego uništavanje staništa

Znanost još uvijek traži odgovor na pitanje zbog čega pčele tako masovno ugibaju, a kao neki od mogućih uzroka navode se klimatske promjene, uporaba novih generacija pesticida, uništavanje staništa, onečišćenje, virusi kao i GMO.

Najvjerojatniji uzrok nestanka običnih dupina u Sredozemlju i Crnom moru je uništavanje staništa ljudskim djelatnostima te pretjerani izlov ribe.

- uništavanje staništa vrlo malo vrsta se može prilagoditi novim uvjetima, većina će pokušati pronaći prikladno stanište (npr. novu lokvu ako je stara zatrpana ili isušena), a mnoge će zauvijek nestati iz postojećeg ekosustava u kojem više nemaju uvjeta za hranjenje, rast i razmnožavanje.

Non-stop slušam; uništavanje staništa, devastacija, genocid, gljivocid, sramota, na što liči šuma.....

U izravne ljudske aktivnosti koje negativno utječu na ptice selice ubraja se uništavanje staništa, isušivanje močvarnih staništa i prenamjena u obradive površine ili poljoprivredno-industrijske zone, krčenje šuma - u pojedinim područjima i potpuna sječa šuma, uznemiravanje ptica selica radi rekreacijskih aktivnosti čovjeka te na kraju i krivolov; u neizravne ljudske aktivnosti u prvom redu ubrajaju se klimatske promjene, cijepkanje prirodnih staništa i prenamjena zemljišta, te degradacija staništa.

Najveću prijetnju biološkoj raznolikosti u našoj zemlji predstavlja izravno uništavanje staništa.

Globalno gledajući, danas se smatra da invazivne vrste na nekom području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju najveću opasnost za njegovu biološku raznolikost.