Fosfor u organizam unosimo hranom, a njegova raspoloživost određena je odnosom paratiroidnog hormona (PTH), kalcija i vitamina D.

Boju kože određuje više faktora: melanin koji sami stvaramo, karoten koji unosimo hranom, hemoglobin, te pigmenti iz krvnih stanica.

Metabolizam ugljikohidrata Važan izvor energije za čovjeka čine ugljikohidrati koje u organizam unosimo hranom, a nalazimo ih u namirnicama kao što su žitarice, mahunarke, voće i šećer.

Naša se tijela oblikuju od elemenata koje unosimo hranom, a oni utječu na naše doše.

Plidenta Day Night sadrži sastojke koji djeluju protiv bakterija koje tijekom dana unosimo hranom, štiteći tako nast... više > >

Ne proizvode se u organizmu već ih unosimo hranom.

No, činjenica je da ionako unosimo hranom neprestani višak omega-6, a pogotovo omega-9 kiselina.

Tog čuda mi baš ne prizvodimo već unosimo hranom - ima ga u ribljem ulju (ali nema u maslinovom) i u masti starih životinja.

Kolesterol je supstanca nalik vosku koja se stvara u jetri i koju unosimo hranom životinjskog porijekla.

Život i zdravlje čovjeka (od rođenja, kroz cijeli život) ovise o: kisiku, vodi i 40 - tak esencijalnih spojeva koje unosimo hranom.

Uzrokuju ga bakterije iz naših usta koje se hrane šečerima koje unosimo hranom.

Slobodni radikale ne možemo izbjeći jer ih unosimo hranom, no oni su posebice brojni u namirnicama bogatim šećerima i mastima.

Budući da se glavnina soli koju dnevno unosimo hranom nalazi u procesiranim industrijskim proizvodima, nužno je adekvatno deklariranje sadržaja natrij-klorida.

Egzogeni kolesterol je kolesterol koji unosimo hranom, isključivo namirnicama životinjskog podrijetla, budući da biljke ne sadrže kolesterol.

Glukoza predstavlja osnovnu energiju za većinu tjelesnih stanica, transportira se putem krvi, a uglavnom potječe iz ugljikohidrata koje unosimo hranom.

Miruje i naš organizam, zato moramo misliti kako se hranimo, što unosimo hranom, moramo znati koja hrana pomaže očuvanju zdravlja tijekom zime.

Svi se trudimo postići taj ideal, ali ponekad nutrijenti koje unosimo hranom jednostavno nisu dovoljni za postizanje blistavog tena.

Dok jedemo, osjećamo se bolje jer određeni spojevi koje unosimo hranom direktno utječu na naš mozak i čine nas sretnijima, opuštenijima i slično.

Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom.

Izgaranjem hranjivih tvari koje unosimo hranom uz pomoć kisika kojeg udišemo, unutar ljudskih stanica (osnovne gradive jedinice svih živih bića) se dobija odn. oslobađa energija koja služi za pokretanje mišića.

Prehrana je važna za mentalno zdravlje jer nam je um onakav kakav nam je mozak, a mozak je uvelike određen sastojcima koje unosimo hranom

Esencijalne aminokiseline su aminokiseline koje ne mogu nastati u tijelu već ih unosimo hranom.

Riječ je o organskoj kiselini koju unosimo hranom u organizam, ali se može sintetizirati i u tijelu, što znači da nije esencijalna aminokiselina.

Osnovni je građevni element ugljikohidrata, masti i proteina, tih za život neophodnih spojeva koje u organizam unosimo hranom.

Osim toga, količina fluora koju unosimo hranom je sasvim dovoljna.

Kako često čujemo da je za mršavljenje važno da je broj kalorija koje unosimo hranom i pićem manji od broja kalorija koje trošimo aktivnošću, sigurno vas zanima što to zapravo znači.

Nove kemikalije unosimo hranom, koristimo razne lijekove (antibiotike, hormone, analgetike), jedemo više šećera i rafinirane hrane, uzimamo brojne stimulanse i sedative.

Energija koju unosimo hranom utječe na naše sposobnosti rada isto kao i naša tjelesna težina.

Poznato je da se prekomjerni šećeri, bjelančevine i lipidi koje unosimo hranom pretvaraju u mast ili debelo tkivo.

Kakva je to zabluda, zar mi zaista mislimo da u mineralnoj vodi koja sadrži kalcij, magnezij, željezo, natrij i sve druge anorganske beživotne nakupine, da su to oni isti životni elementi koje mi unosimo hranom, u prvom redu voćem i povrćem?