Posebna pozornost ukazana je na nedostatak sredstava za razvoj Hrvatskih željeznica, izgradnju hrvatskih autocesta i hrvatskih cesta, otočni razvoj, razvoj unutarnjih plovnih puteva, izgradnju riječnih luka.

Uz predstavnike provedbenih tijela (HŽ Infrastrukture d. o. o. i SAFU), na sastanku su bili nazočni i predstavnici Ministarstva financija, ARPA-e (Agencija za reviziju sustava i programa Europske unije), SDURF-a, Europske komisije, Delegacije Europske unije u Zagrebu, Operativnih struktura IPA komponenti III-b i III-c te predstavnici lučkih uprava unutarnjih plovnih putova kao krajnji primatelji pomoći.

Katarina Čop Bajde, na današnjoj svečanosti naglasila je kako se okviru IPA programa u sektoru prometa, kojeg provodi Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, radi na projektima projektiranja i građenja za željezničke projekte i projektima unutarnjih plovnih putova, čime Ministarstvo sudjeluje u daljnjem razvoju prometne infrastrukture i modernizaciji na koridorima X, VII i Vb u Hrvatskoj.

Koncept razvoja infrastrukture unutarnjih plovnih putova usmjeren je na povećanje sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe.

Država Hrvatska ulaže u izgradnju cestovne i željezničke infrastrukture, radi na modernizaciji morskih i riječkih luka te unutarnjih plovnih putova, inzistira na kvalitetnom hrvatskom turističkom proizvodu, kako kontinentalne, tako i primorske Hr Ostvarena postignuća, projekti i reformeIntenzivirana izgradnja autocesta i prometnica Od početka 2004. do danas ukupno je izgrađeno 276 km autocesta, 52 km poluautocesta, [... ]

U ovom Operativnom programu, zbog trajanja od samo 6 mjeseci, predviđene su iste prioritetne osi kao u IPA-i, odnosno razvoj željezničkog sektora i sektora unutarnjih plovnih putova.

Povećani kapacitet će omogućiti bolje povlačenje sredstava raspoloživih u sklopu programa IPA u Hrvatskoj, pogotovo u sektoru željeznice i unutarnjih plovnih putova.

Priprema se tehnička dokumentacija i natječaji za uređenje unutarnjih plovnih puteva, prvenstveno plovnog puta rijeke Save i gradnje novih dijelova riječnih luka u Vukovaru i Osijeku.

ulaganja u infrastrukturu terminala unutarnjih plovnih putova; '

Na Vijeću je bila rasprava o prijedlogu Uredbe o smjernicama za razvoj TEN-T, kojom se sadašnja mreža cesta, željezničkih pruga, zračnih luka i unutarnjih plovnih putova namjerava spojiti u jedinstvenu prometnu mrežu.

Infrastruktura hrvatskih unutarnjih plovnih putova je nerazvijena uslijed devastacije i nemogućnosti održavanja plovnog puta tijekom rata i u poslijeratnom periodu, te uskih grla, čime je smanjena i sigurnost plovidbe, a dodatan problem je nepovezanost rijeka Dunav i Sava unutar granica Hrvatske.

Bit će predstavljeni dosadašnji napori i rezultati na sustavnom organiziranju brodogradnje unutarnjih plovnih putova, rezultati u povezivanju klastera brodogradnje i inovacije za primjenu u brodogradnji koji su plod vlastitog razvoja.

Partneri u projektu bile su različite organizacije i institucije iz područja unutarnje plovidbe, i to operateri i administracije unutarnjih plovnih putova, predstavnici industrije, promotivne i razvojne organizacije, edukacijske institucije, međunarodne riječne komisije i konzultantske tvrtke i istraživački instituti.

Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Oliver Kumrić ističe da je riječ o novoj lučkoj infrastrukturi čija se izgradnja predviđa u široj zoni Siska na Savi te napominje da su projekti unutarnjih plovnih putova ekološki prihvatljivi.

Napominje da je svrha projekta strateški razvoj unutarnjih plovnih putova jer je to ekološki najprihvatljiviji i ekonomski najefikasniji vid prometa i svakako važan segment u budućem razvoju prometne infrastrukture.

Ovaj projekt, ali i projekti čija će realizacija uslijediti u Vukovaru, Osijeku i Slavonskom Brodu, trebali bi upozoriti na važnost razvoja unutarnjih plovnih putova u skladu sa strateškim odrednicama Hrvatske, pružiti poticaj daljnjem razvoju lučke infrastrukture te poslužiti kao jedna od poluga gospodarskog razvoja čiji će značajan oslonac biti i sredstva strukturnih fondova s kojima će Hrvatska raspolagati nakon pristupanja Europskoj uniji.

Na projektu sudjeluje 23 partnera iz 11 europskih zemalja, pokrivajući geografsko područje koje se proteže od Norveške do Grčke, te uključuje tri velike geografske cjeline unutarnjih plovnih putova rijeke Rajnu i Dunav, te njemačku riječnu mrežu.

Riječ je o potpuno novoj lučkoj infrastrukturi čija se izgradnja predviđa u široj zoni Siska na Savi, kazao je.Dodao je i kako su projekti unutarnjih plovnih putova ekološki prihvatljivi projekti, projekti od značaja za razvoj gospodarstva, kao i rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save i dalje Dunava te stoga postoji potreba za sve većim udjelom ovakvih projekata u ukupnoj izgradnji prometne infrastrukture Hrvatske.

Ovaj projekt, kao i projekti čija će realizacija uslijediti u Vukovaru, Osijeku i Slavonskom Brodu, govori i važnosti razvoja unutarnjih plovnih putova u skladu sa strateškim odrednicama Hrvatske, istaknuo je Kumrić.Projekt će, kako je kazao, pružiti poticaj daljnjem razvoju lučke infrastrukture, bit će jedna od poluga gospodarskog razvoja Hrvatske čiji značajan oslonac su i sredstva strukturnih instrumenata s kojima će Hrvatska raspolagati nakon pristupanja u EU.

Infrastruktura aktivnosti za unapređenje mreže unutarnjih plovnih putova u okviru politike transeuropske prometne mreže (TEN-T) i nadolazećeg programa CEF (Connecting Europe Facility) sa višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014. 2020.

Stoga i Republika Hrvatska ulaže u razvoj prometne infrastrukture u cilju uspostave učinkovite i usklađene prometne mreže koristeći vlastita sredstva te od 2007. godine i sredstva pred pristupne pomoći ISPA i IPA, putem kojih je do danas osigurana provedba projekata željezničke infrastrukture te unutarnjih plovnih putova u ukupnom iznosu od 175.676.918,00 Eura.

Glavni cilj je bio povezati hrvatsku unutarnju plovidbu s europskom mrežom unutarnjih plovnih putova i to u skladu s europskim preporukama i osnovnim odrednicama europske transportne politike.

U svrhu integriranja unutarnje plovidbe u intermodalnu prometnu mrežu, aktivnosti su usmjerene na nadogradnju razine pouzdanosti unutarnjih plovnih putova kako bi se osigurali minimalni kriteriji plovnosti Također, inicijacija razvojnih ciklusa u hrvatskim riječnim lukama, procesi tehnološke rekonstrukcije lučkih zgrada i objekata i povezivanje luka s glavnim koridorima cesta-željeznica pomaže u stvaranju preduvjeta za intermodalnost riječnog prometa.

(1) Dijelom akvatorija Grada Novi Vinodolski prolaze trase unutarnjih plovnih puteva za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka kao i luka lokalnog značaja međusobno.

- modernizaciju sustava unutarnjih plovnih putova.

Sedmi okvirni program FP7 (Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti) - program koji financira znanstveno - istraživačke projekte tako da ga u Hrvatskoj koriste prvenstveno sveučilišta, instituti i druge istraživačke institucije CIP (Poduzetništvo i inovacije) - program namijenjen inovacijama u poduzetništvu, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima Progress (zapošljavanje i socijalna politika) - Media 2007 program namijenjen produkciji i filmu Kultura 2007 - 2013 program koji financira projekte iz područja kulturne suradnje a najčešći korisnici su kazališta, muzeji, galerije i srodne institucije Europa za građane - Civil Protetction Financial Instrument - program je namijenjen projektima s područja civilne zaštite Program za zdravlje 2007 - 2013 MARCO POLO II namijenjen je projektima koji za cilj imaju rasterećenje cestovnog prometa i jače korištenje željeznice i unutarnjih plovnih putova IDABC - Fiscalis 2013 (porezi) - namijenjen je unaprjeđenju poreznog sustava i suradnji poreznih uprava u Europi, glavni korisnik Programa je Ministarstvo financija Customs 2013 (carine) - namijenjen je uspostavi suradnje carinskih uprava u EU, glavni korisnici su Ministarstvo financija i carinska uprava

Slijedom navedenog, projekti predviđeni za sufinanciranje iz strukturnih instrumenata, u tom razdoblju od 6 mj. pripadaju i dalje sektoru željeznice i sektoru unutarnjih plovnih putova.

Odjel sigurnosti unutarnje plovidbe predlaže politiku razvitka unutarnjih plovnih puteva te izrađuje i provodi programe razvitka i izgradnje plovnih puteva, prati stanje gabarita plovnih puteva, izrađuje godišnje planove obilježavanja na nacionalnim, međudržavnim i međunarodnim plovnim putevima, obavlja stručni nadzor nad stanjem sigurnosti plovnih puteva, vrši nadzor plovidbe i nadzor prometa na unutarnjim plovnim putevima, obavlja stručni nadzor kod izgradnje, održavanja i obilježavanja plovnih puteva, vodi brigu o izgradnji i upotrebi objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima te objekata i uređaja za radio komunikacije, prati propise vezane uz sigurnost plovidbe, izrađuje izvješća, analize i prijedloge mjera za poboljšanje sigurnosti unutarnje plovidbe, obavlja dio međunarodnih poslova koji se odnose na sigurnost unutarnje plovidbe, obavlja stručni nadzor nad radom Hrvatskog registra brodova koji se odnosi na unutarnju plovidbu, sudjeluje u pripremi stručnih podloga za planiranje poslovanja kapetanija, planira i provodi tehničko ostvarenje izgradnje i održavanja zgrada, plovila, uređaja i opreme za sigurnost plovidbe kapetanija, vrši oblikovanje tiskanica i dokumenata za Upravu unutarnje plovidbe, obavlja i druge srodne poslove sigurnosti unutarnje plovidbe.

Značajno smo unaprijedili cestovnu prometnu infrastrukturu, te je sada vrijeme da se intenzivnije i planski počne ulagati u razvoj prijevoznika, logističkih centara, željeznice, unutarnjih plovnih putova i luka.

Svi prihodi novog sustava (otprilike 7 milijardi Eura godišnje) izravno će se usmjeriti u Nizozemski infrastrukturni Fond za financiranje cesta, pruga i unutarnjih plovnih putova.