Visoki Upravni sud Republike Hrvatske 19. travnja 2012. godine je pod poslovnim brojem Us 7391/2011 donio presudu kojom se poništava rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH od 20. lipnja 2011., a kojim je bio odbačen prijedlog nasljednika bivših vlasnika za obnovom postupka izdavanja lokacijske dozvole investitora Romana d. o. o. na zemljištu Biloševac.

" Ne bi ulazili u ishod presude, ali smatramo da je prvoklasna svinjarija da je Upravni sud medijima priopćio, i to taman prije prosvjeda ispred HDZ-a, da su odbijene sve tužbe stanara i škole u Varšavskoj, a da to rješenje prije nije poslano onima koji su podnijeli tužbu ", rekao je predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević na konferenciji za novinare organiziranoj nadomak gradilišta u Varšavskoj na Cvjetnom trgu.

Nije prihvaćen ni njegov zahtjev da se izvršenje obustavi dok Upravni sud kojemu se žalio ne da konačni pravorijek o ovom slučaju.

Unatoè tome što je nakon toga Fond za privatizaciju poništio pretvorbu 18 posto dionica u vlasništvu banaka, unatoè tome što je Upravni sud krajem 1999. presudio u korist 72 zaposlenika koji su osporili svih 42 posto pretvorenih dionica, pravna država sve do sada nije se potrudila sankcionirati kriminal u " Slobodnoj ".

Bitna promjena uslijedila je 1977. kada se donosi novi ZUS i ustrojava Upravni sud u Zagrebu za područje Hrvatske kao upravni sud opće nadležnosti.

Osim odlučivanja o tužbama protiv konačnih upravnih akata Upravni sud bio je nadležan za odlučivanje i o upravnoračunskim sporovima.

U financijskim stvarima, kao i u gotovo svim materijama, nije bila propisana mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Hrvatske, pa je sud djelovao kao jednostupnjevani, najviši upravni sud u Hrvatskoj.

Upravni sud u Zagrebu nastavio je radom kao Upravni sud RepublikeHrvatske.

Također iznesene su i slijedeće primjedbe i prijedlozi: - da se u članku 1. stavku 1. riječ: ustroj, zamijeni riječju: osnivanje, obzirom da se zbirke podataka ne ustrojavaju, - da se u članku 3. točki 7. na drugačiji način odredi pojam izvadka iz popisa birača obzirom da se izvadci izdaju strankama kao pojedinačne potvrde, a u odredbi točke 7. je određeno kako je izvadak iz popisa birača izvadak na kojemu se nalaze svi birači na jednom biračkom mjestu, - da se u članku 6. stavku 1. i u članku 14. stavku 1. na drugačiji način odredi koji pojam će se koristiti u daljem tekstu Zakona za tijela državne uprave u županijama, odnosno gradu Zagrebu, odnosno uredu prema mjestu boravišta birača, - da se u članku 12., u uvodnoj rečenici, iza riječi: birača, dodaju riječi: iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi bilo razvidno da se radi o evidenciji birača hrvatskih državljana s trajnim boravištem u RH (kako je predviđeno odredbom članka 13. za evidenciju birača hrvatskih državljana koji nemaju trajno boravište u RH), - potrebno je preispitati odredbu članka 22. stavka 2. kako bi se predvidjela mogućnost brisanja državljana EU iz evidencije birača i u slučaju kada se radi o glasovanju na lokalnom referendumu, a sve u svezi s odredbom članka 20., - da se na nomotehnički jasniji i razvidniji način propiše odredba članka 31. te sukladno tomu, na odgovarajući način urede i ostale odredbe ovoga Prijedloga zakona, - da se u članku 46. stavku 1. riječi: ima pravo tužbe Visokom upravnom sudu, zamijene riječima: ima pravo podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Visoki upravni sud), sukladno zakonu kojim su uređeni upravni sporovi.

Upravni sud je u obrazloženju poništenja naveo da: "... nisu uzeta u obzir sva mišljenja članova Povjerenstva, iako su čak tri člana Povjerenstva, koji su sudjelovali na trećoj sjednici Povjerenstva, izdvojila svoja mišljenja prema kojima se protive ocjeni da je Studija prihvatljiva za okoliš.

Sredinom lipnja ove godine Upravni sud odluèio je u njezinu korist, ali joj je presuda dostavljena tek 24. kolovoza.

Nije dvojbeno da su upravna tijela i Upravni sud mogli primjenjivati odredbe tih sporazuma na načelnoj razini, pod uvjetom da se ocjenjuje djelovanje poduzetnika u vremenu kada ti međunarodni ugovori jesu na snazi.

U sklopu boravka izaslanstvo je posjetilo Vrhovni sud Republike Hrvatske gdje ih je primio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Branko Hrvatin te Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Trgovački sud u Rijeci kao i Hrvatsku gospodarsku komoru u čijim je prostorijama predsjednik Anton Ivanov održao predavanje o trgovačkom sudstvu u Rusiji.

Upravni sud pozitivno je riješio njezinu tužbu 2006. te je MORH-u naređeno da je vrati na posao.

Kada su se analizirale odredbe Zakona o upravnim sporovima koje su mjerodavne za postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, postavlja se pitanje može li se Upravni sud, kad odlučuje po pravilima o upravnom sporu, smatrati sudom u smislu odredbe članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U I 745/1999 od 8. studenoga 2000. godine kojom je odlukom Ustavni sud pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i ukinuo neke odredbe Zakona o izvlaštenju, Upravni sud nije sud pune jurisdikcije.

Iako je Upravni sud kod sebe te predmete vodio još od 1999. godine, presuđivao u našu korist, iako su se loptali nama u prvostupanjskim, drugostupanjskim postupcima i sporovima nekoliko puta, Upravni sud je ipak obustavio naše postupke

Visoki upravni sud je u svojoj presudi potvrdio stav HAKOM-a navodeći (cit.): Kad ne bi ova regulatorna obveza bila određena, HT bi bio u mogućnosti iskoristiti prednost prvog ulaska na tržište te onemogućiti ostale operatore u stjecanju korisničke baze, što bi za posljedicu imalo uspostavu monopola, te ograničenje tržišnog natjecanja, pri čemu se ne radi o ograničenju slobode poduzetništva jer pružanje navedenih usluga ovisi o HT-u.

Naime, prema odredbi čl. 34. stavka 1. važećeg Zakona o upravnim sporovima, Upravni sud o upravnim sporovima rješava na sjednici koja nije javna.

Istina, Upravni sud može odlučiti, sam ili na prijedlog stranke, održati usmenu raspravu ako ocijeni da to zahtijeva složenost spora ili bolje razjašnjenje stvari.

Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća koja nije javna.

Međutim, Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim.

Na činjenicu da je Vlatko Marković bio nelegalni predsjednik HNS-a, jer je izborna skupština na kojoj je Mamić izgovorio čuveni »nećeš razbojniče«, bila nelegalna i nelegitimna, što je presudom nedavno potvrdio Upravni sud u Splitu.

(3) Primjerak uredne žalbe upravni sud će u roku od osam dana dostaviti sa svim spisima Visokom upravnom sudu na odlučivanje.

Sačuvani su spisi Ureda Predsjednika vezani uz pojedine personalne stvari te uz organizaciju poslovanja i provedbu raznih naredaba, veća količina gradiva Pravnog odjela (imenovanja, premještaji, promaknuća, umirovljenja i sl.), predmeti povrede propisa Računskog dvora koji su upućivani na Upravni sud, nekolicina opsežnijih računovodstvenih predmeta (vezanih uz ispitivanje zaključnih računa, isptivanje odluka državnih tijela i sl.), spisi Općeg odjela u vezi zaduženja NDH kod Hrvatske državne banke, nagrada za rad na carinskim predmetima, ispitivanja navjera stavljenih na raspolaganje Ministarstvu vanjskih poslova 1941. godine, pregleda novčanog poslovanja zagrebačke ispostave Glavarstva građanske uprave Sušak - Rijeka i dr. te personalni predmeti.

(3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim.

Republika Hrvatska ne može jamčiti održavanje javne rasprave kad Upravni sud odlučuje o zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti jer on u pravilu odlučuje u nejavnoj sjednici.

U tom bi smislu u županijama, koje bi trebale biti teritorijalno veće od sadašnjih, prema njegovu mišljenju mogli biti ustrojeni upravni sudovi kao sudovi prvog stupnja, dok bi današnji Upravni sud odlučivao kao drugostupanjski sud povodom redovitih i izvanrednih pravnih lijekova na odluke prvostupanjskih sudova, s eventualnom mogućnošću da u prvom stupnju odlučuje protiv određenih upravnih akata kod kojih je zakonom isključena mogućnost žalbe.

Ujedno je smatrao da ukoliko izostane takva reorganizacija teritorijalnog ustroja na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, kao prijedlog za razmišljanje bi mogao poslužiti model prema kojemu su prvostupanjski upravni sudovi ustrojeni tako da pokriju područje više županija, kao npr. da upravni sud u Splitu pokrije područje Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije.

Prema drugome modelu, Upravni sud Republike Hrvatske postao bi drugostupanjski sud, a osnivali bi se prvostupanjski upravni sudovi u ista četiri najveća grada.