Da bi došao do tog cilja, valjalo mu izboriti se za mjesto predsjednika Odbora za useljeništvo.

U kraktkom vremenu po stupanju na tu dužnost, vješto je iskoristio izmjene Poslovnika Hrvatskoga sabora te ukinuo Odbora za useljeništvo i Pododobor za hrvatske manjine u Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine te umjesto ta dva radna tijela uspio u Poslovnik ubaciti Odbor za Hrvate izvan RH kojemu je on postao predsjednikom.

Razne države iz kojih su se iseljavali Hrvati Protivno odredbi iz članka 5. Konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o hrvatskom državljanstvu mijenja članak 11. ZHD-a, dr. Zdravko Sančević, bivši ministar useljeništva, zastupnik i predsjednik Odbora za useljeništvo predlaže da se: Iseljenikom iz Hrvatske u smislu ovog zakona smatraju pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili s hrvatskih etničkih prostora milom ili silom neovisno o nazivu države iz koje su iselili: Kraljevina Hrvatska-Dalmacija-Slavonija do 1918., Država Srba Hrvata i Slovenaca 1918., Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija 1919. - 1939., Banovina Hrvatska 1939. - 1941., Nezavisna Država Hrvatska 1941. 1945., Narodna Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska 1946. - 1991., Republika Hrvatska od 25. lipnja 1991. i Republika Bosna i Hercegovina, država bosanskohercegovačkih Hrvata od 1945. do 1992. i od 1. 3. 1992.

Uprava za konzularne poslove, međunarodnopravne poslove, hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo obavlja poslove u svezi zaštite prava i interesa Republike Hrvatske i njezinih državljana koji žive ili borave u inozemstvu; stjecanje prava vlasništva nekretnina stranih pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj; izradu nacrta prijedloga ugovora o ukidanju viza i drugih dvostranih ugovora iz područja konzularnih poslova; izdavanje diplomatskih i službenih putovnica; izdavanje odobrenja za prelet i/ili slijetanje stranih državnih i vojnih zrakoplova, te odobrenja za uplovljenje državnih i/ili vojnih brodova; suradnja u obavljanju konzularnih poslova s diplomatskim misijama i konzularnim uredima stranih država i međunarodnih organizacija.

Predloženo je da Odbor za useljeništvo uzme na sebe više odgovornosti u izradi useljeničke politike, zakona o useljeništvu i praćenja primjene zakona i usvojene useljeničke politike.

Ima golemo iskustvo u borbi protiv samovolje i intertnosti hrvatske administracije i da njega nije bilo na čelu Odbora za useljeništvo, Područja od posebne državne skrbi bila bi ostala bez velikog broja Hrvata koji su na ta područja došli kao izbjeglice i progranici iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Vojvodine.

Kasnije se uspostavlja Uprava za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo pri Ministarstvu vanjskih poslova.

Rekao je to u ponedjeljak na sastanku sa zadarskim županom Ivom Grbićem dr. Slavko Leban, pomoćnik ministra za vanjske poslove iz uprave za hrvatske manjine, useljeništvo i iseljeništvo, koji je sa suradnicima, Ivanom Posavec-Krivec i Ivanom Zebom, trećim i drugim tajnikom tog ministarstva, posjetio Zadar i Pag u sklopu priprema za otvaranje centra.

Predlagatelj ili točnije predlagatelji Migracijske politike nisu provjeravali ni Poslovnik Hrvatskog sabora ni utvrdili koje bi radno tijelo u svom djelokrugu imalo useljeničku politiku nakon što je Hrvatski sabor, bez ikakve rasprave, ukinuo Odbor za useljeništvo.

Djelokrug Ministarstva odnosio se na sve poslove vezane za vanjsku politiku, osnivanje predstavništava u inozemstvu, održavanje političkih odnosa sa inozemstvom, zaštitu probitaka NDH i njezinih državljana prema inozemstvu, prikupljanje političke građe i njezino razrađivanje, prikupljanje tiskovnih podataka, vanjsko-politički nadzor dojavnih ureda, radijske službe i novinstva, nadzor Izvještajnog ureda MVP, praćenje razvoja međunarodnog prava, suradnju kod sklapanja međunarodnih ugovora, izradu punomoći za potpisivanje međunarodnih ugovora, čuvanje međ. ugovora i diplomatskih isprava, kulturnu suradnju s inozemstvom, vize, međunarodni promet i putništvo, useljeništvo i iseljeništvo, počasne konzule i strane konzularne zastupnike.

Program Vlade RH za oživljavanje odnosa s Hrvatima u drugim državama sačinio je Odjel za hrvatske manjine iseljeništvo i useljeništvo MVP-a RH koristivši se primarno dobivenim informacijama od strane generalni konzulata i veleposlanstva RH, diljem svijeta podacima raznih ministarstava, prijedlozima hrvatskih udruga i društava u svijetu, te Hrvatskih katoličkih misija Izvješća dobivena DMKU RH temelje se na prikupljenim podacima nadležnih djelatnika pojedinih misija, na njihovim osobnim zapažanjima, pisanim saznanjima dobivenih od udruga, organizacija i institucija te relevantnih predstavnika hrvatskih manjina u susjednim zemljama ili naših iseljenika.

No šalu na stranu, uopće ne treba dvojiti da bi vrijedni djelatnici Odjela za manjine, iseljeništvo i useljeništvo bili voljni i kadri dati svoj obol poboljšanju odnosa s iseljenicima, no nekako se teško oteti dojmu da su " stavljeni na led ", valjda kao kadar iz bivšeg režima koji nije bio u stanju prepoznati i odstraniti " antirevolucionarne elemente " iz onog prvog prijedloga Programa, koji se previše oslanjao na stvarne potrebe iseljenih Hrvata, a premalo na potrebe današnje administracije, koja po svaku cijeni želi ocrniti bivšu vlast.

Upravo obrnuto, ravantelji HMI mjenjali su se po odlukama Vlade koje su dolazile na vlast, temeljem političke podobnosti, a ne po poznavanju problematike, radnom elanu i iskustvu u interesu iseljeništva a po isteku mandata postaje zastupnik u Hrvatskome državnom saboru i predsjednik Odbora za useljeništvo.

U veleposlanstvima prikupljeni prijedlozi završili su u Odjelu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo pri Ministarstvu vanjskih poslova koje je zaduženo za izradu tog famoznog " Programa Vlade za oživljavanje odnosa s Hrvatima u drugim državama ".

Sam Odjel za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo, ustrojen pri Ministarstvu vanjskih poslova, preseljen je tog ljeta na novu lokaciju u zagrebačku Petrićevu ulicu, gdje je mjesecima tavorio bez telefona i elementarne infrastrukture.

No, vratimo se Odjelu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo pri Ministarstvu vanjskih poslova.

A Odjel za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo, koji bi trebao voditi brigu o milijunima Hrvata danas, raspolaže tek s petnaestak djelatnika i samo jednom e-mail adresom.

Kao prvi korak tih nastojanja bilo je ustrojavanje Odjela za hrvatske manjine, useljeništvo i iseljeništvo pri Ministarstvu vanjskih poslova koji brine o svim segmentima hrvatske dijaspore od manjinskog, iseljeničkog pa da povratničkog, odnosno useljeničkog. " Čudo što sve može odraditi petnaestak ljudi - zamislite samo da su nam proizvodna poduzeće tako efikasna, pa dvadesetak Hrvata bi dnevno mogli proizvesti barem tisuću Mercedesa

Zdenka Babić-Petričević najavila je da će HDZ i Odbor za useljeništvo predložiti amandman kojim bi iseljenici dobili šest fiksnih mjesta u Saboru, dok bi preostali broj ovisio o broju izišlih na izbore.

Sjednici su nazočili i Zdenka Babić-Petričević, predsjednica saborskog Odbora za useljeništvo, brojni saborski zastupnici, župan Kruno Peronja sa suradnicima, čelnici susjednih gradova, te brojni drugi vjerski, kulturni i prosvjetni djelatnici.

Predsjednica saborskoga Odbora za useljeništvo Zdenka Babić-Petričević, predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Dalibor Burić i predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak« iz Tivta u Crnoj Gori Silvije Marković složili su se 7. srpnja da se svi napori moraju uložiti kako bi se očuvala opstojnost hrvatskoga naroda i hrvatske baštine u Crnoj Gori.

UPRAVE Uprave za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo.

Odjel za hrvatsko iseljeništvo radi na očuvanju nacionalnog identiteta hrvatskih iseljenika u skladu s novim europskim i regionalnim prilikama, poticanju hrvatskih iseljenika na gospodarsko angažiranje u domovini te se skrbi i zalaže za konkurentnost i uspješnost pripadnika hrvatske manjine u zemljama u kojima žive i rade; također, ima za cilj transformirati hrvatski jezik i kulturu, od samo emotivne obveze i želje manjinskih zajednica, u prigodu zajedničkog življenja u europskoj obitelji s hrvatskim identitetom; radi na pokretanju postupka za donošenje Zakona o iseljeništvu, predlaže izdvajanje proračunskog novca za financiranje udruga i kulturnih aktivnosti iseljenih Hrvata te koordinira i pomaže u organizaciji glasovanja iseljenih Hrvata na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, radi na pružanju pomoći hrvatskim poduzetnicima iz iseljeništva pri njihovom ulaganju u hrvatsko gospodarstvo, sustavnom praćenju i obnavljanju podataka o hrvatskom iseljeništvu, na osnovi upitnika, izvješća, istraživačkih pilot programa i bilješki iz naših DM/KU, radi na praćenju stanja i položaja naših iseljenika u zemljama primateljicama, uspostavljanju tješnje suradnje s institucijama srodnog djelovanja rada (Institut za migracije, Hrvatska matica iseljenika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Odjel za obrazovanje u inozemstvu i međunarodnu suradnju, Saborski odbor za iseljeništvo i useljeništvo, Institut za društvena istraživanja »Ivo Pilar«), uspostavljanju i njegovanju kontakata s dušobrižništvima hrvatskih katoličkih misija, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.

S njima su o novoj politici hrvatskih vlasti prema hrvatskim manjinama u susjednim i drugim zemljama u srijedu 28. siječnja razgovarali potpredsjednik Hrvatskoga sabora Darko Milinović te predsjednici Odbora za useljeništvo i Odbora za ljudska prava.

Odbor za useljeništvo Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici, održanoj 23. veljače 2005. Prijedlog zakona o pravobranitelju za hrvatske iseljenike i povratnike koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio prof. dr. sc. Slaven Letica, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 28. rujna 2004. godine.

Zastupnici su naime u raspravi vidjeli da migracijska politika ne može biti nadomjestak useljeničkoj politici koju još uvijek Hrvatska nema, nakon što je ukinuto Ministarstvo usljeništva pa i saborski odbor za useljeništvo.

Sadašnju Maticu iseljenika i Odjel za iseljeništvo MVPEI-a, spojiti, pojačati i pretvoriti u Ministarstvo za dijasporu i useljeništvo.

Stoga su s više strana dolazili prijedlozi da se u Ministarstvu vanjskih poslova Služba za Hrvate u inozemstvu podigne na Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo na čime bi čelu bio pomoćnik ministra.

TONINO PICULA nije htio obavijestiti javnost o krađi u Švicarskoj Sve češće priče o povratku HDZ-ovih kadrova u Ministarstvo vanjskih poslova potvrdio je i događaj od 8. studenoga 2002. Tada je bez obrazloženja smijenjen profesionalni diplomat Igor Čupić, v. d. načelnika Odsjeka za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo.

Arnaultov zahtjev za državljanstvo postao je upitan nakon što je u siječnju sud u Bruxellesu dao negativno mišljenje o njemu uredu za useljeništvo, kako su prenijeli belgijski mediji.