Takav doživljaj državne zajednice bitno određuje ugled i uticaj njenog temeljnog ustavnog akta Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Takav doživljaj državne zajednice bitno određuje ugled i uticaj njenog temeljnog ustavnog akta Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora.
On je prema slovu Ustavne povelje (čl. 65) trebalo da bude izmenjen, ili zamenjen novim, i usklađen s Ustavnom poveljom u roku od šest meseci od njenog usvajanja (dakle, do 4. avgusta 2003), ali to ni do danas nije učinjeno, niti je na pomolu.
Pa ipak, ova sumorna slika normativno-ustavnog stanja nije bez svetlih tačaka, od kojih su za pitanja ljudskih prava dve najznačajnije. (Uostalom, zato se normativnopravni okvir i osnova slike o stanju ljudskih prava mogu ocenjivati različito, a da te ocene ne budu proizvoljne.) Prva je Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama (Sl. list SCG br. 6/2003, koja će se dalje, da bi se razlikovala od Ustavne povelje, označavati kraće Povelja o ljudskim pravima), usvojena 28. februara 2003, a najvljena Ustavnom poveljom i njome određena kao njen sastavni deo (čl. 8).
Naime, i Ustavna povelja (čl. 9. st. 1) i Povelja o ljudskim pravima (čl. 2 st. 3) utvrđuju da države članice uređuju, obezbeđuju i štite ljudska prava na svojoj teritoriji, što podrazumeva mogućnost postojanja dvaju pravnih režima ljudskih prava, istina, usklađenih, ali ipak različitih u svakoj državi članici, dok državna zajednica prati ostvarivanje ovih prava i obezbeđuje njihovu zaštitu u slučaju kada ta zaštita nije obezbeđena u državama članicama (čl. 9. st. 3. Ustavne povelje).
Jer, Ustavna povelja predviđa da se dostignuti nivo ljudskih prava ne može smanjivati (čl. 9. st. 2), zatim, da ratifikovani međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava imaju primat nad pravom Srbije i Crne Gore i pravom država članica (čl. 16) i, konačno, čini se čak najvažnije, da se ratifikovani međunarodni ugovori o ljudskim pravima i Povelja o ljudskim pravima primenjuju neposredno (čl. 10. Ustavne povelje i čl. 2. st. 2. Povelje o ljudskim pravima).
Jedina sudska instanca u pravosudnom sistemu državne zajednice Srbije i Crne Gore Sud Srbije i Crne Gore još ne funkcioniše, pa predmeti bivšeg Saveznog suda i Saveznog ustavnog suda i dalje ostaju nerešeni, iako je Zakon o Sudu Srbije i Crne Gore stupio na snagu još juna 2003, a njegove sudije konačno izabrane tek 2004. godine (premda je Zakonom o sprovođenju Ustavne povelje propisano da će sve institucije državne zajednice biti konstituisane u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Ustavne povelje, dakle, do 6. marta 2003. (sic)).
Uz to, nadležnost Suda Srbije i Crne Gore je postavljena tako restriktivno (čl. 46. Ustavne povelje) da on ne može iole adekvatno i delotvorno, a kamoli potpuno da ostvari funkciju državne zajednice u obezbeđivanju zaštite ljudskih i manjinskih prava i građanskih sloboda u slučaju kada ta zaštita nije obezbeđena u državama članicama (čl.9. st. 3).
Naime, premda je vojno pravosuđe ukinuto, status pokrenutih postupaka je nejasan jedan deo pokrenutih postupaka je prenet na civilne sudove, a druge slučajeve i dalje procesuira ukinuto vojno pravosuđe, i to na osnovu dogovora (sic sic) koji su novembra 2003. sklopili predstavnici vojnog pravosuđa, Ministarstva pravde Srbije, Ministarstva odbrane SCG i Vrhovnog suda Srbije, bez ikakvog pravnog uporišta za taj dogovor bilo u Ustavnoj povelji bilo u Zakonu o sprovođenju Ustavne povelje, a po kome će deo vojnog pravosuđa i dalje funkcionisati dok svi slučajevi ne budu preneti u nadležnost civilnim sudovima.
Riječ je o vrijednostima koje su prožele tradicije, način života i kulturu talijanskoga naroda« i koje »su u temeljima i proizlaze iz temeljnih norma naše Ustavne povelje«.
Srbijansko-crnogorska državna zajednica od 1999. mijenjala je ime da bi se konačno raspala u dvije države 2006. Skupština Srbije tada je donijela odluku kojom se konstatiralo da je Republika Srbija temeljem Ustavne povelje postala sljednicom državne zajednice Srbije i Crne Gore i u cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet.
Preambula Ustavne povelje upu? uje da su te vrijednosti proizišle iz religijskog naslje? a.?, naglasila je Kitarovi?.
Zadržavajući ugovore kojim je utemeljena Europska unija potrebno je poticati izradu " ustavne povelje " u kojoj će biti utvrđena zajednička načela, prava i obveze vrednujući pokrajinske autonomije, mjesne manjine, društvene, kulturalne i vjerske subjekte koji izražavaju bogatstvo građanskog društva.
STRASBOURG Vijeće Europe dalo je u utorak zeleno svjetlo primanju SR Jugoslavije, ali je ulazak SRJ u tu paneuropsku organizaciju uvjetovala usvajanjem ustavne povelje buduće države Srbije-Crne Gore.
U Beogradu potpisan Sporazum o izmjeni Ustavne povelje Srbije i Crne Gore, 7. travnja, temeljem kojeg će neposredni izbori za Skupštinu SiCG biti održani odvojeno u svakoj državi istodobno kad i izbori za republičke parlamente, te će sadašnjim zastupnicima dotad biti produžen mandat.
Riječ je o vrijednostima koje su prožele tradicije, način života i kulturu talijanskoga naroda« i koje »su u temeljima i proizlaze iz temeljnih norma naše Ustavne povelje«.
U dijelu zaključaka na temu zapadnog Balkana suradnja s ICTY-jem tek je šesta po redu, a prije nje Vijeće je ovlastilo Europsku komisiju da počne pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Albanijom, zatim je ocijenilo da su nakon izbora u BiH i dalje nužne snažne reforme u toj zemlji, a spomenulo je i izbore u Srbiji i Crnoj Gori, te pozvalo predstavnike njihovih vlasti da dovrše tekst Ustavne povelje nove zajedničke države.
Taj je dogovor s Hrvatskom postignut na temelju Ustavne povelje o osamostaljenju iz 1991., a Sloveniji će omogućiti da zaokruži svoju suverenost te osigura dodatnu stabilnost i sigurnost. " U međuvremenu, i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel potvrdio nam je u kratkoj izjavi otprilike ono što je izjavio u emisije TV Slovenije " Odmevi ".
U svojoj kritici on se usredotočuje na dva argumenta koja apologeti bikameralizma rado ističu kao nezamjenjive prednosti drugih domova izvan federacija (drugi dom djeluje kao tijelo koje koči radikalne poteze vlada te osigurava zaštitu od ugrožavanja prava i sloboda građana) i kontrira im jednostavnom tezom: ' '... iskustvo pokazuje da isti ciljevi mogu biti ostvareni pomoću drugačijih sredstava, a koja za sada nisu generirala kriticizam kao što je bio ili je još uvijek slučaj s drugim domovima... ustavne povelje prava i sloboda u kombinaciji sa sudbenom kontrolom pokazale su se kao mnogo efikasnije... globalizacija i Međunarodni monetarni fond danas su vjerovatno efektivniji kontrolori radikalnih poteza u zemljama u razvoju nego što bi to drugi domovi ikada mogli biti ' '.
U skladu s odredbama Beogradskog sporazuma (2002.) i Ustavne povelje SCG (2003.) Srbija je pravna slijednica državne zajednice Srbije i Crne Gore u svim međunarodnim organizacijama u kojima je državna zajednica bila član: UN i organizacije iz sustava UN, OESS, VE.
Badinterova Arbitražna komisija u Mišljenju br. 7 od 11. siječnja 1992. to je u odnosu na Sloveniju potvrdila sljedećim izričitim navodom: " c) Glede poštivanja nepovredivosti teritorijalnih granica, preuzima ¬ nje tih obveza od Republike Slovenije već se nalazi u dek ¬ laraciji o neovis ¬ nosti od 25. lipnja 1991., a ponovljeno je i u njezinu zahtjevu za prizna ¬ njem od 19. prosinca 1991. Njezine su granice određene člankom 2. " Osnovne ustavne povelje " od 25. lipnja 1991., bez promjena u odnosu na postojeće granice.
No, s druge strane, naveo je Tratnik, suci su na vladin zahtjev dali tumačenje temelja ustavne povelje i time i slovenskih granica.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com