Oznaka i dalje ostaje neobavezna na nepakiranim i uvoznim proizvodima.

To znači da će domaćim proizvođačima prosječni troškovi proizvodnje rasti po stopi od 3 do 5 % godišnje, a prihodi od izvoza ili konkurentnost uvoznim proizvodima na domaćem tržištu pasti za 0 do 2 %.

No svi su svjesni da u uvoznim proizvodima postoji alternativa, pa će sigurno dvaput promisliti prije nego što podignu cijenu rekao je Štern.

Zbog toga je oslabila potražnja tih zemalja za uvoznim proizvodima, pa posljednjih mjeseci pada i hrvatski izvoz.

U uvoznim proizvodima sadržana je i niža cijena rada stranih radnika i ako ne dopustimo da dio tih radnika dođe k nama, otići će još više naših poslova k njima.

Oznaka i dalje ostaje neobavezna na nepakiranim i uvoznim proizvodima.

Usavršavanje strojeva za prešanje i doradu metalnih proizvoda i metode galvanskog posrebrivanja i pozlaćivanja rezultirale su dokidanjem obrtničke produkcije, posebno domaće, koja nije mogla konkurirati jeftinim uvoznim proizvodima.

Međusobno nerazumijevanje između proizvodnog sektora i dizajnera, fragmentarnost inicijativa, preplavljenost tržišta uvoznim proizvodima koji u potpunosti pokrivaju (i, dakako, bitno prekoračuju) stvarne potrebe potrošača, pritisak globalnih generičkih trendova koji potiru lokalnu autentičnost... sve su to već odavno dijagnosticirane teme koje postaje zamorno ponavljati.

Nadležnima u DORH-u predali su dokumentaciju kojom potkrepljuju sumnje o nezakonitim radnjama interesnih skupina koje uništavaju domaću proizvodnju protugradnih raketa dajući prednost uvoznim proizvodima upitne kvalitete, čime direktno ugrožavaju radnja mjesta u Đuro Đaković Alatnici.

Znam da dio izvoze u regiju i da im nije lako nositi se s uvoznim proizvodima P Ga, Henkela i ostalih internacionalki, ali guraju.

Četiri tisuće sadnica lavande i 410 sadnica bajama koje danas posjeduje, nada se, jednoga će dana konkurirati uvoznim proizvodima.

Iz središnje banke poručuju i da je, »osim skretanja trgovine, ulazak spomenutih zemalja u EU, zahvaljujući potpuno slobodnoj razmjeni, rezultirao i dodatnim povećanjem obujma trgovine, a taj je učinak stvaranja trgovine bio posebno izražen na strani uvoza, gdje je dio skuplje domaće proizvodnje zamijenjen jeftinijim uvoznim proizvodima, pa je tako svim novim članicama nakon ukidanja zaštitnih carina uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU znatno porastao već u prvoj godini članstva«.

Radi terenskih i klimatskih nepogoda, švicarski seljaci ne bi mogli konkurirati jeftinijim uvoznim proizvodima iz toplijih i plodnijih zemalja.

Evo glavnih pokazatelja gospodarsko-socijalnog stanja danas: 1) Stopa zaposlenosti u RH iznosi svega 55 %, a suočeni smo ponovno s visokom stopom nezaposlenosti od 16,6 %; 2) Veliki je problem i strukturna nezaposlenost, uvjetovana nepovoljnom kvalifikacijskom i dobnom strukturom nezaposlenih; 3) Uz više od 45 mlrd. eura inozemnoga duga, svaki stanovnik Hrvatske trenutno na plećima nosi teret od gotovo 10.000 eura, u čijem povratu će, na ovaj ili onaj način, direktno ili indirektno, participirati; 4) Jedan od ključnih problema je niska konkurentnost gospodarstva; 5) Izravna posljedica je niska razina izvoza, dominacija proizvoda niske tehnološke razine, te otežana konkurencija jeftinim uvoznim proizvodima; 6) Gotovo 55 % potrošnje industrijskih proizvoda se uvozi, a samo 30 % hrvatske industrijske proizvodnje se izvozi (Češka, Slovačka i Poljska preko 50); 7) Recentna kriza radikalno je pogoršala stanje u hrvatskom gospodarstvu i društvu, i po svim pokazateljima vratila nas, u razvojnom smislu, nekoliko godina unazad; 8) Realni pad BDP-a gotovo 6 % u 2009. i očekivani - 1,7 % u 2010.; 9) Gubitak radnih mjesta za više od 80.000 ljudi i rast stope nezaposlenosti za 3 postotna poena (na 16,6 %); 10) Pad investicija za gotovo 25 %, te pad osobne potrošnje za više od 12 %; 11) Pad industrijske proizvodnje za 9 % u 2009. i gotovo 4 % u prvoj polovini 2010.; 12) Rast deficita u državnom proračunu za gotovo 24 mlrd. kuna u 2009./10., te rast javnoga duga za više od 30 mlrd. kuna, što direktno ugrožava kreditni rejting i povećava troškove financiranja duga; 13) Rast nelikvidnosti u sustavu na više od 31 mlrd. kuna nepodmirenih potraživanja, u čemu država ima značajan udjel.

Zbog toga slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što negativno utječe na izvoz Hrvatske.

Ne, bolje potrošiti novce na nekim uvoznim proizvodima i dati ih stranim firmama.

Joso Smolić, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Šibenika i poznati šibenski ugostitelj potvrdio je kako poslovno povezivanje između proizvođača u kontinentanoj Hrvatskoj i ugostitelja na obali ima smisla, ali je ukazao i na problem cijena: " Mi smo destinacija koju uglavnom posjećuju turisti slabije platežne moći i traže jeftinije proizvode, a naši domaći proizvodi su dosta skupi pa uglavnom svi ugostitelji posežu za jeftinijim, uvoznim proizvodima.

Bombardirani smo različitim uvoznim proizvodima sumnjive kvalitete, a niskih cijena.

Kontinuirani pad uvoza, uz ostalo, pokazuje pak da smo domaću potrošnju godinama zadovoljavali uvoznim proizvodima, tako da uvoz pada zbog pada domaće tražnje, a ne zbog njegove supstitucije domaćom proizvodnjom.

U Austriji je, ističe, PDV na voću 8 posto, koji država kao subvenciju čak vraća svojim voćarima, dok hrvatsko tržište grca u lošim uvoznim proizvodima.

Prema utvrđenom djelokrugu Državni inspektorat sustavno i svakodnevno obavlja inspekcijske poslove u maloprodaji i pri tome se primjenjuje jednaki režim kontrole prema uvoznim proizvodima tako i prema proizvodima hrvatskih proizvođača.

Nije tu bilo neke iracionalne " mržnje " prema uvoznim proizvodima, nego čista računica kako nam nitko neće pomoći osim mi sami sebi, znate one naivne konstrukcije o bogatoj i plodnoj Slavoniji i bogatom modrom moru i Dalmaciji, dobitna kombinacija, zelena i plava Hrvatska jednako raj na Zemlji.

U prvom je tromjesečju još rastao izvoz, no zbog slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, oslabila je i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.

Prisiljavanje zemalja u razvoju da se otvore prema uvoznim proizvodima rezultiralo je katastrofalnim posljedicama.

Danci znaju da na voću i povrću domaće proizvodnje ima manje ostataka pesticida nego na uvoznim proizvodima.

A kroz najveći dio godine ionako je naše tržište opskrbljeno uvoznim proizvodima.

Teće, po važnosti je problem visokih cijena domaćih sirovina (šećer, brašno, biljne masnoće, mlijeko i mlječne prerađevine i sl.) i njihove cijene su 30 - 50 % skuplje od cijena na svjetskom tržištu, a uvoznim proizvodima koji dolaze na naše tržište, ugrađene su tako znatno jeftinije sirovine.

Hoće li Todorić, Gavrilović i Ćurković braniti hrvatsku proizvodnju ili će i oni sve više puniti police uvoznim proizvodima?

2006.01.21. nego, htjela bih vam danas ispricati jednu pricu. mjesto je shanghai, podzemni putevi nadzemnog grada. i ja u metrou, kasno navecer, brojim stanice, jedino tako cu uspjeti izaci na povrsinu. pronalazim izlaz, preskacem preko zeljeznih sipki jer kartica koju sam kupila na ulazu vise ne funkcionira. ulazim u metropolis. cudno je koliko taj grad moze biti mracan uz toliko svjetla. ali ne marim, zelim doci do jednog irskog puba negdje u srcu grada, o ` mailleys ili tako nekako. idem tamo jer sam nanjusila letace. znate ono kojaleti, e to dolazi od moje zapostavljene strasti koja se zove paragliding. s tugom se prisjecam kakvu sam sudbinu namjenila svojoj staroj ptici u hrvatskoj. prije nego sam otisla predala sam je u ruke prijatelju letacu, da ju malo provoza po triblju i onda utopi za saku kuna... sramim se, no ipak, ptica treba letjeti... da se vratim u pricu.. u pubu, topla atmosfera, vatrica, drvo, upravo sam zakoracila u neku primorsku konobu. ali ovdje, okupljeni oko vatre, sjede shanghaijski forinersi. vidim im na licima da imaju veze sa vjetrom i zrakom. ozareni, razmahani, prepricavaju dobro znane mi price. prilazim i suprotno svim svojim starim nacinima, sjedam medju njih. ja sam kristina, dolazim iz hrvatske, letjela sam nekad, zeljela bih opet, a tko ste vi? i tako ide prica. u tom cudnom gradu koji ne lici ni na koji drugi, gradu u kojem se ispreplicu mnogi svjetovi, zajednice unutar zajednica sa skoro nepropusnim membranama. mnogi stranci dolaze u shanghai zaraditi novce, rade u velikim tvrtkama, zive u iznajmljenim vilama, imaju svoje sofere, ne govore kineski jer nemaju vremena, smatraju da bi kinezi trebali nauciti jezik kojim govori cijeli svijet. a kinezi uce, uce brzo. ekipica oko vatre dio je tog importiranog svijeta, planiraju letenje na baliju, jedrenje u oceanskim termikama, pricaju o cijeni, a ja mrznem pri samoj pomisli na pare. tisuce padaju po drvenom stolu, hoces s nama, to je totalno fun, nakon letenja trcanje po pjescanim plazama, sol u kosi da, da, mogla bih, samo, znate ja sam siromasni student, ne brijem na vizitke i stranu klopu. uzivam u kineskom nacinu, grijem se tjelesnom aktivnoscu i niskokaloricnom hranom, tu i tamo koji povrtni baozi, riza, jabuke, u ducanu zaobilazim policu sa uvoznim proizvodima, tako je lako zgrijesiti s jednim briem ili svicarskom cokoladicom, no ipak suzdrzavam se. jeftinije je, mislim, hm, zdravije. no, te veceri, razveselila sam svoje zelucane sokove jednim finim blagovanjem, zahvaljujuci letacu markusu, njemackom shanghajcu koji zbog svoje visoke pozicije u shanghaijskom biznissvijetu redovito probavlja fine putrice i sireve iz starog svijeta. navalila sam tako na pravi integralni kruh, ne na slatkastu spuzvicu koju kinezi nazivaju kruhom, i naravno potamanila cijeli cheddar. aahhh, fly fly shanghai cheddar... i tako su me opet navukli na jedrenje, veliko i zamamno je nebo nadamnom. jedino, kazu, pripazi na kineze u zraku, znaju biti malo ludi... o, da, cini se da vecina kineskih sofera i pilota gleda previse hongkongskih filmova u djetinjstvu, a u kombinaciji sa slatkastom spuzvicom i pilecim nokticima u medu koje grickaju danonocno, mogu zamisliti cemu to vodi... no svejedno, iz shanghaija sam kineskom zracnom flotom odletjela u yangshuo, mali intiman gradic koji se ugurao medju nevjerojatno uzdignuta brda. grad je omiljeno sastajaliste hajkera, penjaca i otkacenih faca u potrazi za zabavom. i opet stranci, ali svaki uz sebe drzi i jednu nasmijesenu kineskinju. zanimljivo mi je slusati te price, ljubavne price o hrabrim pokusajima stapanja nestopivog. jer, iskreno, ovdje nitko nikog ne kuzi. ali, opet, vrazja je ta ljudska priroda, uvijek nas privlaci taj stranac u nama. a stranac u meni postaje mi sve blizi, miliji. trenutno me uci kako se kretati, povezati dijelove, opustiti, utonuti. skok fajin fansong wush penglujian uh ha izravnaj, spusti, propusti kroz sebe, osjeti, oblikuj, ne fusaj, ne glumi, zagrizi, progutaj, feeeell itt,.. danas smo uciteljica moja dugokosa i ja otisle do rijeke. ucila me preuzimanju kontrole, a rijeka je tekla pored nas. jela sam ribu danas, prvi puta u kini. jedem kao i oni, sa stapicima, odvajam koscice al ruka mi stalno bjezi. oce zgrabit to meso, naviknuta je umastit prste, prisjecam se toga.. gradele, sol, ulje od masline, prsti, usta, more do zglobova. svjetionik na dragom mi otoku. umjesto toga, hot pot koji stalno vrije na sredini stola. hrana svuda po stolu, dvije sitne kineskinje i ja, a hrane za tridesetoro. sve se baca u to vrijuce grotlo, sa zaljenjem gledam u frisku zelenu salatu, mozda uspijem ugrabiti komadic prije nego zavrsi u vodi.. prokrijumcarila sam komadic kapulice, spasila ga i zahvalno je zapucketao u ustima. no mei me upozorava, skuzila me, nije dobro jesti sirovo... zasto? nema odgovora, nije dobro... ok, zvacem raskvasenu salatu, ceznutljivo odustajanje... zar i to moram predati? hhhhrrgh,............., huh, taiji, bez otpora, pusti. i to, judi moji, ode danas i to... sorry, danas bez slike, ne daju.... al zamislite ju, moju staru pticu krpicu, zelenu, u zraku, nad tribaljskim jezerom, zelenim, sa suncem iznad i stablima ispod, leti leti leti kojaleti doletila je i slikica, uzivaj k

U ovakvoj situaciji prerađivačka industrija se okreće jeftinijim uvoznim proizvodima i konstantno vrši pritisak na domaće proizvođače da smanje prodajne cijene.