Svjedok je pojasnio da je do gubitaka u plinskom poslovanju dolazilo jer se hrvatsko tržište oprbljivalo s 35 do 40 posto uvoznog plina koji se kupovao po bitno višoj cijeni od one po kojoj se potom prodavao u Hrvatskoj.

U Mađarskoj je to isto gnojivo koje se proizvodi od uvoznog plina 30 do 40 posto jeftinije.

Naime, posljednjih godina su znatno porasle cijene uvoznog plina i električne energije, kao i goriva za termoelektrane, a i inflacija je učinila svoje, pa bi daljnje duže zadržavanje cijena tih energenata na postojećoj razini stvorilo sve teže rješive probleme.

Vlada se još prošle godine pri dogovaranju aneksa Glavnom plinskom ugovoru, kad je i dogovorena odgoda preuzimanja plinskog biznisa od godinu i pol dana, obvezala Ini nadoknaditi sve gubitke koje je tvrtka u tom razdoblju imala zbog niske regulirane cijene plina na domaćem tržištu, koja je manja od cijene uvoznog plina.

Prodaja uvoznog plina bila je 14,9 posto manja, a domaćeg 9,3 posto.

Prosječna cijena kroz 2008. godinu plina uvoznog plina, bila je 2,38 kuna a u toj cijeni 0,35 lipa odnosno 0,35 kuna po metru kubnom čine troškovi transporta od terminala Veliki Kapušani do hrvatske granice.

U nabavnoj cijeni plina, osim cijene iz domaće proizvodnje, važnu ulogu ima i cijena uvoznog plina iz Rusije, na koji otpada 40 posto potrošnje.

Hrvatska ima ugovor s talijanskim Enijem o nabavi uvoznog plina.

Kaže da su razlozi za poskupljenje znatno povećane cijene uvoznog plina posljednjih godina što nisu pratile domaće cijene, kao i to što domaću proizvodnju prodajemo samo za 30 posto tržišne cijene.

Navode da bi Vlada do 1. prosinca trebala otkupiti poslovanje plinom, ali samo biznis oko uvoznog plina, te da je Ina spremna zadržati plinski biznis, samo pod uvjetom ako se postavi na tržišne osnove, što znači veliko poskupljenje

Cijena uvoznog plina u prosjeku je znatno iznad dvije kune i to je razlog zašto Ina stvara gubitke na plinskom poslovanju Ina prodaje plin po nižoj cijeni od one po kojoj ga uvozi.

Zbog nedostatnih količina plina iz domaće proizvodnje, nedostatnih skladišnih kapaciteta koji onemogućuju nabavu plina iz uvoza u vrijeme kada su uvjeti na ovom tržištu najpovoljniji i činjenice da Prirodni plin također pri nabavi uvoznog plina plaća višu ugovornu kaznu ukoliko ne povuče ugovorene količine, razvidno je da se primjena klauzule take or pay ne može okarakterizirati kao zlouporaba vladajućeg položaja.

Više od 90 posto nafte koja se prerađuje u Hrvatskoj ruskog je porijekla, a i kod plina, iako Hrvatska nema izravnih ugovora s ruskim dobavljačima, što nije dobro, više od 90 posto uvoznog plina ipak dolazi iz Rusije, rekao je za Hinu energetski stručnjak Jasminko Umičević.

Drugi dio struke ističe da se ista količine energije, pa i električne energije može dobiti i iz uvoznog plina.

Sustav cijena i tarifni sustav za plin trebaju u budućnosti pridonijeti daljnjem rastu konkurentnosti plina u odnosu na neke druge energente, uvažiti utjecaje očekivanog pada udjela domaćeg plina i porast udjela uvoznog plina.

Dakle, svaka nova potrošnja plina, potrošnja je, ne domaćeg, nego uvoznog plina.

Iako se u Ini stalno pozivaju na gubitke koje bilježe na prodaji uvoznog plina jer Vlada štiti cijenu tog energenta za kućanstva kako bi čuvala socijalni mir (što je Ini argument za poskupljenja), nijednom se nisu pohvalili golemom zaradom koju imaju na prodaji plina iz domaće proizvodnje.

Što se tiče gubitka koji nastaje u trgovini plinom, svakako želimo istaknuti dvije stvari koje donose značajan gubitak kompaniji: u Hrvatskoj postoje različite kategorije potrošača te u skladu s time i različite cijene za svaku od ovih kategorija, kao i posebni ugovori s velikim potrošačima koji troše više od 40 posto ukupnih količina prirodnog plina u Hrvatskoj, a imaju nižu cijenu od svih ostalih hrvatskih potrošača, te da ovi potrošači plaćaju manje za plin od cijene uvoznog plina koju mora plaćati Prirodni plin d. o. o., sukladno dugoročnom ugovoru o uvozu plina.

Uzevši u obzir da se u Hrvatskoj na vrhuncu potrošnje plina zbog nedovoljnih kapaciteta na čak 10 dana obustavlja isporuka plina najvećim potrošačima u gospodarstvu te da se izvori plina iz kontinentalnog dijela Hrvatske, odnosno Panonije, sve više smanjuju, na važnosti dobivaju nalazišta u sjevernom Jadranu i novi dobavni pravci uvoznog plina.

Gubitak domaće naftne kompanije bio bi daleko veći da INA plin koji crpi u Hrvatskoj i čija je cijena proizvodnje oko kunu po metru kubnom ne prodaje po cijeni uvoznog plina.

Dodajmo ovome, kako je Vlada već odbila zahtjeve za povećanjem cijene plina Petrokemiji i HEP-u, Inin će zahtjev detaljno prikazati sve razloge za povećanjem cijene i domaćeg i uvoznog plina, a kojeg čini oko 40 % količina potrebnih hrvatskom tržištu

Cijena ruskog plina od 2000. porasla je 140 %, a tarifni kupci sada plaćaju tek trećinu cijene uvoznog plina koji čini 40 % ukupne potrošnje.

Porezna uprava kaznila je Inu, odnosno njezinu tvrtku zaduženu za plinski biznis, Prirodni plin d. o. o, zbog prodaje plina velikim kupcima poput Petrokemije i HEP-a ispod nabavne cijene uvoznog plina, saznaje HTV

Obzirom i na činjenicu da EU ne dopušta drastičnu razliku između cijene domaćeg i uvoznog plina, sljedeći tjedan nastavljamo razgovore o referentnoj tržišnoj cijeni plina i razdoblju u kojem bi cijena plina treba doseći referentnu tržišnu cijenu, objasnio je Polančec

Prema tome država ima sve preduvjete za aktivnu, samostalnu energetsku politiku u plinskom gospodarstvu, nezavisno od MOL-a, ali samo kad završi posao: ugovara potrebne količine uvoznog plina, uvozi ga i prodaje distributerima, ili krajnjim korisnicima, vodi politiku cijena, subvencija, raspolaže svim relevantim i transparentim podacima o količinama, cijenama, uvjetima prodaje i td.

U tom je vremenu prosječna cijena kubika ruskog uvoznog plina bila 0,3 dolara, u Europi 0,3 eura, a u Italiji i do 0,4 eura.

Kako ipak navode, 2006. godine je prosječna cijena uvoznog plina iz Rusije bila 0,259 USD po kubičnom metru, dok je istovremeno prosječna cijena po kojoj je plin isporučivan Talijanima iznosila 0,26 USD po kubičnom metru

" Dogovorili smo formulu po kojoj će cijena plina koji Ina prodaje distributerima sa 1,32 kune rasti do 2014. ", ali, kaže Polančec, " ni nakon toga neće biti potpuno izjednačena, odnosno cijena domaćeg plina bit će 2,5 do 3 % niža od cijene uvoznog plina na hrvatskoj granici "

Dok dioničari ne odluče drugačije (Vlada i MOL op.a) poslovanje plinom koje uključuje prodaju uvoznog plina i plina iz domaće proizvodnje kućanstvima (putem distributera) te velikim i malim industrijskim potrošačima ostaje i dalje u Ini.

Svi smo upoznati sa situacijom u Hrvatskoj, često je u fokusu više stvari... vjerujem da je Ina napravila ono što je morala tako da je osigurala sve potrebne izvore dobave uvoznog plina te tako što je dogovorila sve potrebno sa svojim industrijskim potrošačima, a Vlada i MOL imaju namjeru i hoće nastaviti pregovore.