Ovako veliki stupanj koncentracije na bankarskom tržištu u Hrvatskoj i ovakva struktura vlasništva može jačim napadima na kunu izazvati velike poremećaje pa čak i valutne krize sa svim svojim negativnim posljedicama po hrvatsku privredu.

Međutim, kao što tvrdi i autor istraživanja, ti " sustavi ranog upozorenja ", pretpostavljaju mogućnost predviđanja buduće valutne krize na osnovi " ex post " empirijski izdvojenih indikatora čije je ponašanje obilježilo razdoblje neposredno prije dvije valutne krize u Hrvatskoj.

S obzirom na uzroke, navodi autor, teorija valutne krize razlikuje nekoliko tipova krize, tako da se u literaturi mogu razlikovati tri generacije modela objašnjenja uzroka valutnih kriza.

Prva generacija (" modeli spekulativnog napada ") nastala je kao pokušaj objašnjenja valutnih kriza u Meksiku (1973. - 1982.) i Argentini (1978. - 1981.), a govori kako je neprimjerena makroekonomska politika glavni uzrok valutne krize.

Modeli druge generacije (" modeli klauzule izlaza ") konstruirani su kako bi obuhvatili značajke spekulativnih napada u Europi i Meksiku devedesetih godina prolog stoljeća, naglašavaju samoispunjavajuća obilježja valutne krize i pojavu višestrukih ravnoteža.

Treća generacija izdvaja posljedice moralnog hazarda u bankovnom sustavu i efekt zaraze kao ključne determinante valutne krize, te s pomoću njih objašnjava valutne krize u jugoistočnoj Aziji od 1997. do 1998. Međutim, kazuje Krznar, postoje brojni modeli koji se odnose na pojedinačne slučajeve kriza i koji su atlernativna objašnjenja uzroka vlautnih kriza izvan konvencionalnih " generacijskih pravaca ".

Prva valutna kriza počinje upravo na vrhuncu bankarske krize sa svim značajkama opisanim u literaturi treće generacije modela valutne krize.

Analiza valutne krize u Iranu: pad iranske valute ili ne?

Istraživanje Ive Krznara pruža niz egzaktnih pokazatelja koji upućuju na strukturu i kretanje indikatora valutne krize.

da krenem od kraja. zadnja stvar koja je potrebna je veći utjecaj države u centralnoj banci. cilj tih institucija je da budu što je nezavisnije moguće. iz niza razloga. što se tiče fannie i freddie upravo je državna incijativa bila da što više građana ima svoju nekretninu, pogotovo što više siromašnih građana koji si to ne mogu priuštiti. tu je i privilegij jeftinog posuđivanja novca fanniea i freddiea upravo zbog državnog implicitnog sponzorstva. što se tiče tržišnog fundamentalizma kao osnovu ove krize ajmo pogledati je li to baš tako. naime, na stranu sve krive procjene banaka i deregulacija, osnovna stavka ove krize je upravo velika količina dostupnog kapitala a to je posljedica upravo državnog intervencionizma. ne američkog koliko kineskog i svih ostalih koji su krcali devizne rezerve van svih normi i potreba za zaštitom od valutne krize. i tako utjecali na tečaj i neravnoteže u trgovini. kina NIKAD, ali NIKAD ne bi imala trgovinski suficit od 350 milijardi dolara da njihova valuta nije zaljepljena za dolar (a to se regulira upravo intervencijama tržištu valuta i akumulacijom dolara i eura). svaka valuta čija ekonomija ostvari takav rast u trgovinskoj razmjeni nužno mora aprecirati i to znatno. to se nije dogodilo.

Ipak, nakon istočnoazijske financijske krize, ruske krize 1998., [ 247 ] i niza negativnih financijskih događaja koji su uslijedili, Centralna brazilska banka privremeno je promijenila svoju monetarnu politiku u shemu upravljanog plivajućeg tečaja za vrijeme valutne krize, do definitivne promjene tečajnog režima u slobodno plivajući siječnja 1999. [ 248 ] Brazil je sredinom 2002. primio paket pomoći Međunarodnog monetarnog fonda od 30,4 milijardi $, [ 249 ] tada rekordan iznos.

Vlada u Rigi nedavno je ponovno značajno srezala proračunsku potrošnju kako bi udovoljila uvjetima za dobivanje međunarodnog spasonosnog paketa zajmova i dobila ratu koja joj je potrebna da otkloni prijetnju neplaćanja dugova i valutne krize.

Ekonomski udžbenici bi nam sugerirali da takve situacije nisu održive jer bi tolika vanjska neravnoteža dovela do povlačenja kapitala i valutne krize.

Institut za međunarodne financije predviđa da će neto priljev strane štednje u tranzicijska gospodarstva tijekom 2009. iznositi svega 165 milijardi dolara, što je čak 762 milijardi manje nego u 2007. Svijet u ovoj godini sve više počinje ponovno sličiti na situaciju iz udžbenika: štednja je opet izgubila volju za putovanjem, države su prisiljene naći unutarnje rezerve za financiranje deficita, na pomolu su valutne krize i duboke recesije.

To ih je koštalo valutne krize i nametnute " interne devalvacije " od strane EU.Rezultat je prava katastrofa: dvije godine uzastopnog pada BDP-a od 16 i 18 %, i masovnu nezaposlenost.

Jednom sam reko za Siriju pa ću reć i za Iran ONI TIM SANKCIJAMA MOGU SAMO IZOLIRATI IRAN.Iran pošto je loš sa zapadom surađuje sa Rusijom, Kinom, Indijom i zemljama Latinske Amerike.A što se tiće Valutne Krize nebi se ćudio da se Iran možda na neki naćin izvuće iz nje Bilo je i prije krizi i one su kad tad prestale.A tko zna možda su Iranci EU prodavali naftu u Dolarima prikaži cijeli komentar

Osobiti rast i napredak ASEAN-a naglo je stao zbog valutne krize koja je pogodila regiju u ljeto 1997. Jedan od faktora koji je utjecao na krizu bilo je to što je većina ulaganja u nove tvornice dolazila u obliku stranih valuta iz vanjskih izvora poput financijskih institucija iz Japana, Europe i SAD-a.

" Pod utjecajem znatnog pada svjetskih burzi, uslijed kreditne i valutne krize u eurozoni, jučer je i domaće tržište oštro korigirano naniže, a Crobex je probio neke tehničke potpore.

Znači, ukoliko podbaci turistička sezona koja godišnje donosi oko 8 milijardi deviznih prihoda, Hrvatska će biti na rubu ekonomske, valutne krize.

Ukoliko dođe do http://i37.tinypic.com/v3kbw2.gif kapitala iz Hrvatske, ukoliko naši inozemni vjerovnici više neće biti spremni kreditirati našu potrošnju iz više razloga, a jedan je oskudica kapitala na tržištima na kojima se kreditiramo i ukoliko nastupi nemogućnost reprogramiranja inozemnog duga, onda postoji velika opasnost od izbijanja valutne krize.

Napominjem, dugogodišnja loša ekonomska politika se ne može liječiti samo monetarnom politikom, odnosno politikom tečaja, ali u trenutku izbijanja valutne krize je upravo politika tečaja ta, koja postavlja stvari na daleko realnije osnove