Na varaždinskoj gimnaziji je radio 25 godina, potom u Gradskom muzeju.

1685. rođen je Franjo Zdelar, isusovac, doktor teologije i filozofije te profesor na varaždinskoj gimnaziji.

Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji a potom diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Deset godina djelovanja Gimnazijske školske radionice Prošlost za budućnost, tekst iz pera Siniše Horvata, prati djelovanje u naslovu navedene radionice u varaždinskoj Gimnaziji, od školske godine 1999./2000. nadalje.

1852. rođen je Đuro Sebišanović, profesor na varaždinskoj gimnaziji i istraživač flore i faune Varaždina i okolice.

Dodjelom priznanja i nagrada jučer je u Prvoj varaždinskoj gimnaziji završila četvrta IDIVA, nacionalna izložba maturalnih radova u području dizajna.

Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji, pravo studirao u Zagrebu te u Varaždinu radio kao odvjetnik.

Gimnaziju je polazio u Varaždinu i Zagrebu, novicijat je završio u Beču a filozofiju u Grazu. 1731. postaje profesor na varaždinskoj gimnaziji ali ubrzo odlazi u Zagreb gdje predaje fiziku, matematiku, teologiju i kanonsko pravo.

Raditi je počeo na varaždinskoj gimnaziji. 1752. je za - ređen za svećenika.

Vojkovićev likovni talent prepoznat je još u varaždinskoj gimnaziji, a zahvaljujući podršci koju su mu pružali nakadašnji varaždinski muzealci Krešimir Filić i Adolf Wissert Vojković je 1939. godine boravio tri mjeseca u Parizu, susrećući se s tradicionalnom i suvremenom umjetnošću toga vremena, posebice kubizma što se značajno odrazilo kasnije na njegov liko...

Navodimo samo godine profesure u vrijeme Konšćakova školovanja, a ne cjelokupnoga službovanja na varaždinskoj gimnaziji.

Daljnje školovanje nastavila sam u našoj staroj varaždinskoj gimnaziji.

Polaznik, pa predavač na varaždinskoj gimnaziji, objavljivao je novinske članke, feljtone i književne kritike u Vijencu, Hrvatskoj vili i Balkanu. (>)

Osnovnu školu je završio u Čakovcu, klasičnu gim - naziju u Varaždinu a filozofiju i teologiju u Zagrebu. 1828. je postao gvardijan franjevačkog samostana u Zagrebu a od 1835. profesor je na varaždinskoj gimnaziji.

Na varaždinskoj gimnaziji je maturirao 1953., na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje je stekao diplomu i doktorat, bio je asistent, od 1985. docent, a od 1991. izvanredni profesor.

Na varaždinskoj gimnaziji je maturirao 1922., završio Pravni fakultet u Zagrebu te nastavio studirati u Parizu.

Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji a u Zagrebu diplomirao farmaciju te radio u tvornici lijekova Kaštel.

Profesor Filić nije rođeni Varaždinac, njegovo je rodno mjesto Bjelovar, ali svoje radno djelovanje počeo je 1917. godine na varaždinskoj gimnaziji na kojoj je ostao do 1942. kad je službeno zaposlen u Gradskom muzeju.

Od 1770. bio je profesor na varaždinskoj gimnaziji.

I sam sam sudjelovao u njemu u varaždinskoj gimnaziji, to je bio dosta dobar program, žao bi mi bilo ako se više ne provodi.

Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji, diplomirao na zagrebačkom Prirodoslovno - matematičkom fakultetu i doktorirao demografiju.

Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji a potom diplomirao na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji i potom upisao studij prava u Zagrebu.

Matija Valjavec Kračmanov, profesor, književnik, jezikoslovac, folklorist, školovao se u Kranju, Ljubljani i Beču. 22 godine radio je na varaždinskoj gimnaziji, a zatim je profesorsku karijeru nastavio u Zagrebu.

1995. u Austriji završava stručnu edukaciju te postaje ovlašteni voditelj programa cjelovitog spolnog odgoja Teen STAR, kojeg provodi i na varaždinskoj gimnaziji od 1998. do 2008. Organizator je i voditelj niza radionica za stručnu izobrazbu voditelja programa te nekoliko desetaka skupova stručnog usavršavanja za prosvjetne djelatnike i za voditelje programa.

Od 1954. je radio na varaždinskoj gimnaziji kao profesor latinskog i grčkog te kao knjižničar.

Motiv i inspiracija: Sv. Ignacije zaštitnik je donatora slike koji na taj način želi proslaviti svog nebeskog zaštitnika uz 450. g. njegove smrti i dati priznanje isusovcima iz Kotoribe: Ignac Sentmartoni, istraživač Amazonije i kartograf; Ignac Sentmartoni Mlađi, profesor na varaždinskoj gimnaziji i pisac prve hrvatske kajkavske gramatike (obojica se izričito kod ulaska u novicijat D.

Osnovnu školu pohađao je i uspješno završio u rodnom gradu, a gimnazijske i tzv. humanističke nauke završio je u varaždinskoj gimnaziji.

Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji 1962. da bi medicinu studirao u Zagrebu gdje je 1975. specijalizirao dermatoveneralogiju, a 1989. patologiju.

Na varaždinskoj gimnaziji radio je kao profesor.