Njezin se naslov u ovome razgovoru spominje ve ć drugi put, nimalo slu č ajno.
Njezin se naslov u ovome razgovoru spominje ve ć drugi put, nimalo slu č ajno.
Raspolažete li podacima o štetnosti tvornica kamene vune Rockwool po okoliš i ljudsko zdravlje u zemljama gdje su one ve ć odavno u pogonu kao npr. u Španjolskoj, Njema č koj, Norveškoj...
Vjernik je spreman na ve ć u žrtvu?
Ne samo na ve ć u žrtvu nego i na žrtvu vlastitog života.
Nisam, sunce moje, ve ć kano i ti: legla pa zalegla.
Tako da sad je definitivno sve gotovo što se ti ć e priprema, ali sliku prstenja još vam ne ć u pokazat grizite se još malo:))) Joj kak sam zlo č esta, ali vjerujte mi sve ć u vam pokazat, i nadam se da nakon svadbe ne ć u nestat kao jedna naša blogerica sad ve ć gospo đ a.
Ali, u pripremi je za tisak i Antologija kratke svjetske pri č e u izboru i prijevodu Borisa Marune, koja je, opet, ali sada ve ć im dijelom, još za autorova života, objavljena na stranicama vaših novina s uspjelim ilustracijama slikarice Jasenke Bulj.
Neprijatelj je pru ž ao slab i neorganiziran otpor tako da su na š e snage bez gubitaka i ve ć ih problema relativno brzo do š le do svog odredi š ta.
Kao osobitost svakoga izdanja Orisa, i u ovome je broju ponu đ en intervju s nekim od svjetski afirmiranih arhitekata ovaj put s Fincem Samijem Rintalom, kojega sugovornici ve ć u uvodu predstavljaju kao projektanta sa senzibilnim i empati č kim pristupom svakoj temi i mjestu kojim se bavi.
Uz još nekoliko drugih tematskih tekstova o muzejima, u Orisu je objavljeno i više slobodnih priloga iz domene hrvatskog dizajna, umjetni č ke fotografije i dr. Na koncu, tu su i informacije o važnom arhitektonskom doga đ anju Ljubljanskim danima Orisa koji su 7. travnja u Sloveniji okupili brojne poznate arhitekte na svojevrsnu simpoziju, sada ve ć č etvrtu godinu za redom.
Izložba koja zapo č inje Bukov č evim slikarskim priborom, fotografijama, pismima, razli č itim izdanjima, ve ć samim postavom, bez dodatnih objašnjenja daje naglasak na remek-djela i manje izlagana djela.
Leo Modr č in - Naši su se arhitekti ve ć mnogo puta okušali u pristupu radu gdje se s malo novca postižu ve ć e vrijednosti nego što bi se o č ekivalo u normalnim okolnostima
Odabrao je karijeru svoga oca, oženio se kad mu se u č inilo zgodnim, ganjao je uvijek ve ć u pla ć u kako bi mogao ure đ ivati uvijek ve ć u ku ć u na na č in svojstven ljudima njegove klase: To je bilo ono isto, što biva kod svih ne sasvim bogatih ljudi, ali takvih koji ho ć e da budu bogatima i zato su sli č ni samo jedan drugome. Za druge nije odve ć mario, misle ć i samo kako njihova situacija može utjecati na njegovu.
Osim po namještaju i po tome je bio sli č an ve ć ini koja izložena tu đ oj patnji prvo pomisli na sebe: Osim kombinacija, izazvanih ovom smr ć u, kod svakog od njih o premještajima i eventualnim promjenama u službi, koje mogu nastati kao posljedica te smrti, sama č injenica smrti izazvala je, kao uvijek, kod svih koji su za nju saznali, osje ć anje radosti zbog toga što je umro on, a ne ja. Eto, umro; evo ja nisam pomislio je ili osjetio svaki. Tek približavanjem vlastite smrti Ivan Ilji č postaje svjestan laži u kojoj ve ć ina živi, a utjehu pronalazi u njezi koju mu bez ra č una pruža prostodušni sluga Gerasim.
Ve ć 1732. imanje je kupio barun Ivan Trenk, prepustivši upravu nad vlastelinstvom sinu Franji, koji je pak znatan dio života proveo ratuju ć i širom Europe.
Pritom je ve ć a pozornica ipak odnijela primat, pa je produkcija Zagreba č koga kazališta mladih ostala amblematskom za Magellijev takozvani ruski ciklus zapo č et u DK Gavella s Višnjikom.
O razodijevanju kod njega ve ć je i previše pisano.
U drugom su dijelu pitoma č anke zaigrale anga ž iranije te ve ć nakon pet minuta sustigle prednost doma ć ih (24:24), bile ravnopravne do posljednjih 10 - tak minuta (29:29), ali su tada izuzetno lo š i suci Ka č ik i Prpi ć skrojili pobjedu (35:33) borbene doma ć e ekipe, č ime se ponovila pro š logodi š nja pri č a.
Bog je Č ovjek drugog Boga, ve ć eg:
Nagrada je bila iznena đ enje za spisateljicu, koja ve ć dvadesetak godina objavljuje knjige kod malih izdava č a, a do polemika je posljednjih tjedana dovela č injenica da se najhvaljenija nova knjiga ameri č kog tržišta, Freedom Jonathana Franzena, nije našla ni na popisu finalista.
Pišu ć i ovaj svojevrsni zakašnjeli obljetni č arski in memoriam Marijanu Matkovi ć u, piscu koji je o č ito prestao zanimati suvremene naraštaje, jer mu mjesta na pozornici, pa ni onoj kojoj je bio intendantom, ve ć dulje vrijeme nema zagušenoj kakva jest posvemašnjom zbrkom izme đ u tuma č enja baštine i globalisti č ki nastrojenih izvedbenih priklju č aka te zasigurno osobno pritisnuta ulaskom u ona životna desetlje ć a kada č ovjek po č ne sve intenzivnije u pamet dozivati svoje mladenaštvo, nužno se prisje ć am kako su se i moji maturantski dani (godina je 1980) okon č ali upravo organiziranim posjetom nekolicine nas iz Klasi č ne gimnazije (u to doba pretvorene u neku šuvarovsku smjesu srednje i strukovne škole za suradnike u kulturno-znanstvenim ustanovama) tadašnjem Zavodu za književnost i teatrologiju JAZU, kako bismo odali po č ast njegovu voditelju, velikom piscu Marijanu Matkovi ć u, i s njime poveli razgovor za TV-emisiju školskoga programa, razgovor na koji se naš sugovornik odazvao s gostoljubivoš ć u i vedrinom kakva krasi samo duhove koji iskreno vjeruju da su na svijet došli da nadahnu druge, prenesu im žar i nešto ostave i za vremena i za snage koje ć e do ć i poslije.
Taj sam dramski par u daleko uspjelijoj izvedbi Vanje Dracha i Milke Podrug-Kokotovi ć ve ć imala prilike doživjeti kasnih sedamdesetih u prostoru Kneževa dvora, na Dubrova č kim ljetnim igrama, kamo je Heraklo ina č e dospio još mnogo ranije, 1958, nedugo nakon što je bio napisan.
Sam je pak Tito ve ć 26. svibnja 1945. gra đ anima okupljenima na Kongresnom trgu u Ljubljani poru č io: Što se ti č e onih izdajnika koji su se našli unutar naše zemlje, u svakom narodu posebice to je stvar prošlosti.
Ruka pravde, ruka osvetnica našeg naroda dostigla ih je golemu ve ć inu, a samo jedan mali dio uspio je pobje ć i pod krilo pokrovitelja izvan naše zemlje.
Ako bi se to ipak dogodilo, trajat ć e kratko. Pohvalio se dakle č injenicom da je u samo osam dana pobijena ve ć ina njegovih protivnika.
Istoga dana, u ljubljanskome dnevniku Slovenski poro č evalec, pisac Tone Seliškar Tita je do č ekao rije č ima: Mi ć emo, a ve ć i jesmo, krvlju u našim srcima upaliti osvetu kao program i sadržaj, da tu družinu izdajica i krvnika uništimo i satremo. Nikako nije i ne bi smjelo biti dovoljno da nekoliko javnih osoba kao što su to napravili Danijel Ivin, Slavko Goldstein i Stjepan Mesi ć iznesu svoje (neistinite) tvrdnje pa da Predsjedništvo Hrvatskoga sabora prekroji tako važnu odluku o kojoj je dosad postojao konsenzus.
Zato što funkcioniraju prema na č elu senzacionalizma i potrebe za što ve ć im isticanjem negativnosti.
Nikola Mokrovi ć tada je ve ć imao plan o izdavanju knjige, koja je na kraju poprimila formu monografije.
Hiper-islamisti č ka kritika Zapada kao dekadentne sile koja je ve ć u silaznoj putanji možda je istinita
N a pitanje Âťgdje živi najjužniji autohtoni ogranak hrvatskog narodaÂŤ, ve ć ina bi hrvatskih žitelja odgovorila â Âťu Boki kotorskojÂŤ.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com