Ukoliko dođe do oštećenja funkcije venskih zalistaka venska krv se vraća u smjeru gravitacije, pa dolazi do tzv. refluksa.

Arterije se u organima i tkivima granaju u kapilare gdje krv, zbog primanja ugljikovog dioksida i ostalih otpadnih tvari postaje zagasito crvene boje, pa je nazivamo venska krv.

Venska krv (osiromašena kisikom) koja se vraća iz tijela kreće se u desnu pretklijetku srca a iz nje preko trolisnog (trikuspidalnog) zaliska u desnu klijetku koja se steže i kroz polumjesečasti plućni zalistak tjera krv u plućne arterije koje dalje vode krv u pluća.

Venska krv uslijed torzija napušta unutrašnje organe, a kad izađemo iz položaja u organe navire krv puna kisika.

Kisikom osiromažena venska krv skuplja se u venskom sustavu koji se spaja u dvije glavne vene: gornju šuplju venu (grubo govoreći iz područja iznad srca) i donju šuplju venu (grubo govoreći iz područja ispod srca).

U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromašena kisikom) koja bude u mirovanju 60 - 70 puta proslijeđena u plućnu cirkulaciju.

Iz desne klijetke venska krv odlazi plućnom arterijom u pluća gdje se oksigenira i takva kisikom bogata krv vraća se plućnim venama u lijevu pretklijetku pa u klijetku srca odakle izlazi aorta.

Stalno i dugotrajno uvećanje tlaka u desnom atriju zbog većih količina krvi počinje postepeno vensku krv sve više istiskivati kroz tu rupicu u lijevi atrij, a ta venska krv koja nije ni stigla do pluća i obogatila se kisikom tada dolazi na periferiju, što pak se manifestira plavim usnama i noktima - perifernom cijanozom.

Bitan element rizika na koji se nikako ne bi smjelo zaboraviti je urođena srčana mana foramen ovale appertum (FOA) stanje koje na normalnom tlaku ne mora izazivati zdravstvene poteškoće, ali kod promjena tlaka ronjenjem (pa i letenjem) dolazi do otvaranja direktne komunikacije između desne i lijeve pretklijetke (desno-lijevi shunt), čime venska krv bogata mjehurićima inertnog plina prelazi direktno u arterijsku cirkulaciju, a mjehurići odlaze u periferna tkiva.

Uzrok proširenih vena jest slabost zalistaka, zbog čega se venska krv vraća prema periferiji (nogama), uslijed čega dolazi do rasta venskoga tlaka i širenja vena pod kožom.

Položaj tijela i pokreti disanja određuju put kojim venska krv otječe iz mozga.

.. eh Dalma, sad si pretjerala i od toliko humora u sebi, ne bi NIKADA trebala biti " venska krv ".

Ukratko venska krv pacijenta uzeta na uobičajeni način u specijalne epruvete, centrifugira se kroz 5 minuta na određenom broju okretaja u aparatu za centrifugu, čime se u plazma stanju odvajaju vlastiti trombociti, proteini, faktori rasta i citokini, koji predstavljaju gotov injekcijski pripravak, koji se koristi u mezoterapiji i pomlađivanju.

Kroz te sinuse odvodi se venska krv iz lubanjske šupljine.

Venska krv iz tijela dolazi u desnu pretklijetku pa u desnu klijetku a odatle venska krv odlazi u pluća.

U plućima se nalazi kapilarna mreža oko svakog plućnog mjehurića (alveola) i tu venska krv ispušta ugljični dioksid, a prima kisik i postaje arterijska krv.

U klijetki se zbog toga djelomično miješaju arterijska i venska krv.

Da biste razumjeli o kakvom se poremećaju radi, važno je reći kako proširene vene nastaju zbog toga što venska krv kola u smjeru suprotnom od sile teže, što je opterećenje za venske zaliske.

Tajna leži u tome da se tako ugrijana venska krv vraća prema srcu te spriječava pothlađenje, kaže Hiroyoshi Ninomiya, profesor na sveučilištu Yamazaki Gakuen, zapadno od Tokija.

Zbog toga što venska krv više ne teče u smjeru srca dovoljno brzo, voda iz vena sklanja se u okolna tkiva.

Prema građi, Hemoroidi su spužvasta masa u kojoj se nalazi i arterijska i venska krv, pa se zovu arterio venske fistule, dok je Perianalna tromboza ugrušana krv u maloj veni oko čmara.

Dakle, jedna od najvažnijih Zambonijevih teorija je da ako se venska krv ne drenira dobro iz mozga prema periferiji, to će dovesti do povrata venske krvi ili ' refluxa ' koji može dovesti do kroničnog odlaganja željeza u mozgu.

Srce se dijeli u dvije cjeline - desnu stranu u koju se ulijeva venska krv iz cijelog organizma i iz kojega krv odlazi u pluća u kojima se obogaćuje kisikom, i u lijevu stranu u koju se ulijeva krv iz pluća, a iz nje se krv pumpa najvećom žilom - aortom (žilom kucavicom) u cijeli organizam.

Venska krv neće vam se nakupljati nakon operativnog zahvata podvezivanja ili blokiranja vena.

Krv iz desnoga srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, no zove se arterija zato što je pravilo da se sve krvne žile koje idu od srca prema periferiji nazivaju " arterijama ").

Venska krv cirkulira kroz sustav vena od periferije prema srcu, uz pomoć tzv. mišićne pumpe.

Dura mater sadrži velike venske kanale (sinuse) u kojima se prikuplja venska krv i otječe prema srcu.

Zato je riblje srce samo jedna pumpa (a sastoji se od 1 klijetke i 1 pretklijetke), te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju vensko srce.

Krv je tekućina u kojoj je stalna koncentracija vodikovih iona od kojih zavisi kiselost, baznost i neutralnost reakcije krvi. pH se kreće od 7,3 do 7,5. Venska krv je nešto kiselija od arterijske.

Venska krv ima kisika, ali u puno manjem postotku od arterijske.