Učenicima odgovara što ove godine u Zadarskoj županiji nastava počinje kasnije nego prijašnjih godina, posebice jer su dnevne temperature zraka znatno iznad višegodišnjeg prosjeka i po takvoj bi vrućini, kažu, teško izdržali u školi.

Iz Općine Pitomača prema Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda poslano je izvješće o štetama koje su pretrpjeli gospodarstvenici na području Općine Pitomača, a temeljem od strane župana Virovitičko-podravske županije, Tomislava Tolušića, donesenih odluka o proglašenju elementarnih nepogoda nastalih uslijed prekomjernih količina oborina iznad višegodišnjeg prosjeka za mjesec svibanj (18. svibnja 2010.), te poplava (4. lipnja 2010.).

To je jedna od nesreća u nizu, međutim ukupan broj nesreća nije ništa iznad nekakvog višegodišnjeg prosjeka.

Prema podacima Državnog inspektorata, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na razini višegodišnjeg prosjeka mjesečno se ozlijedi 1847 radnika, od kojih tri radnika smrtno stradaju neposredno na radu i još jedan u okolnostima vezanim uz rad, a 65 radnika teško se ozlijedi.

Da nam je zaista blo vruće potvrđuje i DHMZ-ova analiza temperaturnih odstupanja, po kojoj je ovogodišnji kolovoz osjetno topliji od višegodišnjeg prosjeka.

Analiza zimskih količina oborine pokazuje da su one bile manje od višegodišnjeg prosjeka, osim na širem riječkom i dubrovačkom području.

Za ne povjerovati je da rujan oko 4 stupnja C bio topliji od višegodišnjeg prosjeka.

Iako još nemamo konačne podatke za kolovoz, evidentno je da je ovogodišnji širom zemlje bio topliji od višegodišnjeg prosjeka.

Pri tome su srednje vrijednosti mjesečne temperature zraka odstupale od višegodišnjeg prosjeka od 2,3 (Palagruža) do 3,9 (Rijeka) na području Jadrana, te od 2,3 (Karlovac) do 4,8 stupnjeva Celzija (Zagreb Grič) u kontinentalnoj Hrvatskoj.

U veljači je u unutrašnjosti Hrvatske prevladavala niža, a na Jadranu viša (osim Senja i Šibenika) srednja mjesečna temperatura zraka od višegodišnjeg prosjeka, objavio je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u svojoj ocjeni mjeseca.

Prema analizi temperatura i kločina oborina Državnog hidrometeorološkog zavoda, proljeće 2013. godine bilo je većinom toplije i kišovitije od višegodišnjeg prosjeka.

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (proljeće) su gotovo na cijelom području Hrvatske bile više od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka [... ]

Srednje mjesečne temperature zraka bile su ove veljače niže od višegodišnjeg prosjeka (19961. - 1990.).

Kako je ukupna količina oborina za kolovoz peterostruko manja od višegodišnjeg prosjeka za kolovoz ne iznenađuje da bi se štete na poljoprivrednim kulturama i ribnjacima prema procjenama kreću se od 50 do 90 posto, ovisno od područja županije.

Takve tvrdnje ponajprije dokazuje srednja mjesečna temperatura zraka koja je u proteklom mjesecu iznosila 10,4 Celzijeva stupnja, odnosno, vjerovali ili ne, jednu desetinku manje od višegodišnjeg prosjeka.

Tako se u eurozoni i Aziji našao i ispod višegodišnjeg prosjeka.

Ove godine riječka meteorološka postaja bilježi očit manjak oborine, količina od 1000 mm kiše teško da će se dosegnuti, a i to je 53 % manje oborine od višegodišnjeg prosjeka ove postaje (1536 mm).

Kod vodotoka koji presušuju tijekom godine ona se odražava dužim trajanjem presušivanja od višegodišnjeg prosjeka.

Da se od klimatološkog proljeća opraštamo uz neuobičajeno hladno vrijeme, svjedoče i jutros izmjerene temperature zraka koje samo potvrđuju da će posljednja ovogodišnja svibanjska dekada za mnoga mjesta biti hladnija od višegodišnjeg prosjeka.

Ovogodišnja veljača hladnija je i većinom sušnija od višegodišnjeg prosjeka

Minimalna jutarnja temperatura spustila se do 12 u Karlovcu, a u Slunju čak do 15 stupnjeva.Takve oscilacije, primjerene veljači, na kraju su donijele srednje vrijednosti temperature s minimalnim odstupanjem od višegodišnjeg prosjeka.

Ovogodišnji studeni nije opravdao svoje ime jer je veći dio mjeseca bilo natprosječno toplo, a u dijelu zemlje i značajno sušnije od višegodišnjeg prosjeka.

Odstupanja se kreću u rasponu od 12 % višegodišnjeg prosjeka u Šibeniku (7,5 mm) do 229 % tog prosjeka u Komiži (192,6 mm).

Kada promatramo svibnja u cjelini, prosječna mjesečna temperatura iznosila je 18,9 C, što znači da je mjesec bio 0,2 C topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961.1990.).

I siječanj 2007. godine bio je topao, odnosno topliji od višegodišnjeg prosjeka.

Analiza temperaturnih anomalija za travanj 2012. godine pokazuje da su u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile više od višegodišnjeg prosjeka pa su tako temperaturna odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila u rasponu od 0.3 C u Komiži do 1.9 C u Varaždinu.

Količine za travanj u rasponu su od 35 % višegodišnjeg prosjeka u Bjelovaru do 277 % istog tog prosjeka u Lastovu.

Analiza godišnjih količina oborina koje su izražene u % višegodišnjeg prosjeka pokazala je da je u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, istih bilo manje od prosjeka.

I konačno posljednji tjedan svibnja temperature zraka bile su više od višegodišnjeg prosjeka.

Usprkos čestim pojavama, oborine se u Splitu ovog mjeseca nisu baš iskazale, jer je do sada na gradskim meteopostajama zabilježeno oko 50 litara kiše po metru četvornom, što je još uvijek manje od višegodišnjeg prosjeka za veljaču, koji iznosi 62,7 litara.