Dana 6. siječnja 1929., kao odgovor na spomenutu krizu, kralj Aleksandar poništio je Vidovdanski ustav, prekinuo rad Narodne skupštine i uveo osobnu diktaturu (tzv. Šestojanuarska diktatura).

Radić je sam priznao dinastiju, Vidovdanski ustav, izbacio republikanstvo iz naziva stranke i postao ministar prosvjete.

Radićeva politička kapitulacija, kojom je on godine 1925. priznao Vidovdanski ustav, teško se je dojmila, praktički, cijeloga hrvatskog naroda.

Promjene su nastale nakon donošenja prvog ustava novonastale države 28. 6. 1921. (tzv. Vidovdanski ustav), prema kojem su se područni upravni poslovi obavljali u oblastima, kotarima i općinama.

Premda je deklarativno Kraljevina SHS bila ustavna monarhija, Vidovdanski ustav od 28. lipnja 1921. ozakonio je velikosrpski hegemonizam, unitarizam i centralizam.

Ako je vjerovat zvijezdama za Nikolića i srbe Vidovdan je koban.Neće vam ovo finut na dobro.sjetite se: Kosovski boj Ubistvo ferdinanda Vidovdanski ustav Gazimestan Milošević u Hagu Datum početka pregovora Obzirom da držite do mitova, odustani te od pregovora da do ulaska neizgubite i Vojvodinu.

Godine 1921. proglašen je tzv. " Vidovdanski ustav ", kojim su ukinute povijesne granice zemalja koje su tvorile Kraljevinu SHS, te je sa svrhom srpske majorizacije i centralizacije država podijeljena u 33 oblasti.

Nisu li hrvatski zastupnici sa Radićem na čelu do 1925. odbijali nakaradni velikosrpski Vidovdanski ustav?

Kralj Aleksandar Karađorđević je 6. siječnja 1929. ukinuo Vidovdanski ustav, oduzeo narodu sva politička prava i slobode, svu vlast preuzeo u svoje ruke i proglasio osobnu diktaturu.

Radić biva uhićen i nakon dva mjeseca u zatvoru pravi drastičan zaokret u politici stranke: pristaje na odricanje od republikanizma (stranka mijenja ime u Hrvatska seljačka stranka, HSS), priznaje monarhiju i Vidovdanski ustav.

Vidovdanski ustav, proglašen 28. lipnja 1921. godine, potvrdio je monarhiju, centralizam i neograničenu vlast kralja Aleksandra, vladarskog člana dinastije Karađorđevića.

Budući da su hrvatski zastupnici istupili iz beogradske ustavotvorne skupštine zbog nametnute majorizacije, Vidovdanski ustav donesen je običnom većinom.

Tako je. lako je i prije bilo napetosti između dviju stranaka, do ozbiljnog je loma došlo kad je Stjepan Radić 1925. godine priznao jugoslavensku državu i Vidovdanski ustav.

Nakon što je 25. ožujka 1925. Pavle Radić pročitao, u ime HRSS-a, izjavu kojom se priznaje dinastija Karađorđevića i Vidovdanski ustav, pušten je iz zatvora.

Pušten je tek nakon što je njegova stranka (27. ožujka 1925.) dala izjavu u beogradskoj Narodnoj skupštini da priznaje monarhiju, centralistički Vidovdanski ustav, postojeći državni poredak i to nakon što je HRSS promijenila ime u HSS (Hrvatska seljačka stranka).

Vidovdanski ustav konstituisao je bipolarnu političku realnost Kraljevine, u vidu trajnog i nepomirljivog sukoba između boraca protiv centralizma (Hrvati) i boraca za spasavanje države pred separatistima (Srbi).

Nakon dva meseca je oslobođen, pošto je njegova stranka dala izjavu u Narodnoj skupštini da priznaje monarhiju, centralistički Vidovdanski ustav, postojeći državni poredak, i promenila ime u HSS (Hrvatska seljačka stranka), odbacujući republikansku odrednicu.

Pušten je na slobodu tek nakon što je njegova stranka 27. ožujka 1925. dala izjavu u beogradskoj Narodnoj skupštini da priznaje monarhiju, Vidovdanski ustav i postojeći državni poredak i da ulazi u Pašićevu vladu, u kojoj će Stjepan Radić u studenom 1925. postati ministar prosvjete.

Kontroverzni Vidovdanski ustav naišao je na veliko osporavanje, posebno na području Hrvatske i Slovenije.

On je, ukinuvši Vidovdanski ustav (1929.) i uvevši svoju osobnu diktaturu, zab ranio rad svih političkih stranaka, pa tako i HPS a.

Ukida Vidovdanski ustav i osobno preuzima svu vlast.

Na kraju turneje odsvirat će u Beogradu Vidovdanski ustav.

Kralj se pozvao na vladarsku obavezu da svim sredstvima spašava državno i narodno jedinstvo, a s ciljem da se u što kraćem vremenu postigne ostvarenje onih ustanova one državne uprave i onog državnog uređenja koje će najbolje odgovarati općim narodnim potrebama i državnim interesima te ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i sebe promovirao za isključivog zakonodavca i neprikosnovenog vlastodršca u zemlji.

Ustav je izglasan uz malen broj glasova protiv, a službeno je donešen 28. lipnja 1921., na Vidovdan, zbog čega se i naziva Vidovdanski ustav.

Sljedeće godine kralj Aleksandar I. ukida Vidovdanski ustav i uvodi osobnu diktaturu.

Vidovdanski ustav, koji je preko 7 godina tištio hrvatski narod, srušen je.

Potpisnici Zagrebačke rezolucije tražili su »narodnu nezavisnost i na demokratskim temeljima uređenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba«, a dobili su centralističku žandarsku državu s »prosinačkim žrtvama« već nakon samo pet dana, Vidovdanski ustav, Obznanu, Oktroirani ustav i Šestojanuarsku diktaturu.

U zatvoru on radikalno mijenja stranačko usmjerenje: prihvaća monarhiju i Vidovdanski ustav i odriče se republikanizma.

Tim je govorom priznato: jedinstvo države, dinastija Karađorđević, Vidovdanski ustav i jedan parlament za cijelu državu.

Stranka mijenja ime u Hrvatska seljačka stranka, HSS), priznaje monarhiju i Vidovdanski ustav.