Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike.

Tijekom Dorkinova predavanja profesor Šimunić je recitirao Vidrićeve pjesme.

Najnovijim rušenjem Vidrićeve kuće ponovno se mijenja vizura trga i kontekst vremena (19. stoljeće), sve s pucnjima u ambijent i identitet trga.

V jerojatno me činjenica da se prošlotjedni građanski protest protiv devastacije donjogradske jezgre u urbanom bloku od Cvjetnog trga do Gundulićeve odvijao pod znakom čitanja Vidrićeve poezije nagnala da u sebi prolistam književne tekstove koji se, na neposredan ili posredan način, dotiču gradova i trgova.

Dvorane će se graditi najvećim dijelom na mjestu takozvane Vidrićeve kuće i stare tiskare.

Vozačica je skrenula udesno iz Vidrićeve u Kolarevu ulicu, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, te naletjela na 66 - godišnju biciklistkinju i srušila je na kolnik.

Zajedno s prilaznim prometnicama iz Vidrićeve i Došenove ulice nova prometna spojnica istočnog i zapadnog dijela Grada duga je ukupno 500 metara.

Sve je dogovoreno unutar glavnih vladajućih stranaka i struke - ministarstvo kulture ne daje svoje mišljenje o rušenju kuće koja je prva tiskara i Vidrićeve kuće jer u svom pravilniku ima da treba dati mišljenje za rušenje zaštićenih kuća.

Kako navodi Derk, u pozivu »Centra Cvjetni« korektno je pisalo da je ploču na samu 101. obljetnicu Vidrićeve smrti 29. rujna 2010. vratilo Hrvatsko društvo pisaca, i to na ogradu podignutu okolo još uvijek aktivnog gradilišta.

Nema više rasprava, tribina, nema više čitanja Vidrićeve poezije koja se, budimo iskreni, da nije gungule oko Zagrebačkih kristala, ne bi tako skoro čitala.

Novinar je prije pisanja članka dobio na uvid našu dozvolu i sve informacije potrebne za razumijevanje problematike upozorio je arhitekt Gamulin pokazujući novinarima presliku potrebne dozvole i demantirajući navod spomenutog lista i tvrdnje pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje Davora Jelavića da su nedopušteno gradili u zgradi koja je kulturno dobro. Vila koju je projektirao arhitekt Freundenreich nije pojedinačno kulturno dobro, već dio kulturno povijesne cjeline grada, poput Vidrićeve kuće na Cvjetnom trgu koju su nažalost srušili.

I u tome su, barem meni, vrlo slični prosvjednicima iz Varšavske: boje se obezličavanja svojeg identiteta, ne žele da nešto što je uistinu opće dobro (kako kaže ona srpska reklama za pivo: Svetsko a naše) bude istrgnuto iz njihovoga kolektivnog sentimenta i načina života, pa potezom pera predano u tko zna čije ruke. Varšavci su se prvo bunili protiv rušenja Vidrićeve rodne kuće (ja bih, da sam u Zagrebu, bio uz njih više zbog rušenja kina Zagreb, ono mi je ipak dalo mnogo više nego Vidrićeva poezija) a potom zbog kompanjonskog pretvaranja pješačke zone u prometnu.

Otvorio sam Vidrićeve Sabrane pjesme iz 1969. i među slikovnim prilozima potražio fotografiju kuće.

U kulturno-umjetničkom programu recitirale su se Vidrićeve pjesme, govorilo se o njegovom kratkom životu, a sve je popraćeno glazbenim izvedbama učenika na gitari i violini.

Knjižničarska skupina je tom prigodom organizirala pjesničko - likovnu radionicu na temu Vidrićeve i Cesarićeve poezije.

Građani se ne pitaju oko NATO-a, ZERP-a, rušenja Vidrićeve kuće, Piranskog zalijeva, ako budu mogli preskočit će i pitanje oko ulaska u EU...

Također je napomenuo kako nema ni jedne Vidrićeve pjesme koja se po njegovom prepoznatljivom stilu ne bi mogla povezati s ostalim njegovim pjesmama.

Književni joj je izraz svojevrsna sinteza najboljih vršaka hrvatske pjesničke riječi, u rasponu od Kranjčevića, pejzažnosti Vidrićeve, do Matoša, Šimića i Tina Ujevića.

Kritičari Horvatinčićeva projekta često su navodili dva glavna razloga protiv provedbe uređenja Cvjetnog prolaza: prvi se tiče interpolacije, odnosno uklapanja modernih elemenata u postojeće građevine, što se pogotovo povezivalo s najavom rušenja nekadašnjeg kina Zagreb, te bivše Vjesnikove tiskare odnosno Vidrićeve kuće u Preobraženskoj ulici, tvrdeći da to nije u skladu s duhom Donjega grada.

1. Vladimir Vidrić i njegove Pjesme, Josip Užarević (Disput) Ovo dvoknjižje, koje želi obilježiti stotu obljetnicu smrti Vladimira Vidrića, obuhvaća pretisak prvoga izdanja njegovih Pjesama iz 1907. i monografsku studiju Josipa Užarevića o fenomenu te Vidrićeve pjesničke knjige.

U nas ruše već postojeće kuće pisaca, a da se ne govori o sramoti izgubljene Vidrićeve ploče.

Duže no što je trajao njegov život nosim te oblake u sebi, te proljetne Vidrićeve oblake, što su nestali u nepovrat, noseći u sebi svježe kiše ili mračne gromove.

Nasuprot takvoj praksi starih i lijepih gradova starog kontinenta Bandić je danas argumentirao prosvjede zbog Vidrićeve rodne kuće obrazloženjem da je beznačajno imati tablu na trošnoj fasadi, da će se napraviti ono što je planirano a Vidriću dati spomenik

Znači, sigurni javni interes (pješačka zona, povjesne zgrade Vidrićeve kuće i ostalih) podređen je privatnom (Horvatinčićevom) interesu.

Za rušenje Vidrićeve kuće i ukidanje pješačke zone u Varšavskoj ulici glasovali su u gradskoj skupštini i esdepeovci i hadezeovci i nezavisni, Tatjana Holjevac među ostalima, koja voli izigravati veliku zaštitnicu zagrebačkih vrijednosti.

Dopustio je Horvatinčiću da uništi sam centar grada (rušenje Vidrićeve kuće, gradnja nekakvih modernih zgrada u samom centru grada, ukidanje pješačke zone u Varšavskoj).

Sva veza Vidrićeve kuće s Vidrićem je u tabli na fasadi.

Da se krenulo ovim putem zasigurno ne bi trgovačko-poslovni sadržaji bili jedini javni sadržaji koje zamišlja ovaj projekt, a memorija kina, tiskare i Vidrićeve rodne kuće ne bi bila trajno izbrisana

Tematiku Vidrićeve poezije čine aktualni prblemi njegova vremena, a zanimljivo je da bilo koji problem iznio, uvijek njime izražava svoju ličnost

Igor Zidić rekao je da su Vidrićeve pjesme objavljene povodom 125. obljetnice pjesnikova rođenja.