Naime, gradska vije ć a (patricijsko i pu č ko) č esto su bila staleški antagonizirana, što je 1512. dovelo do poznate (i krvave) Âťpobune pu č anaÂť, uz onu hvarsku, najpoznatije na isto č noj obali Jadrana.
Naime, gradska vije ć a (patricijsko i pu č ko) č esto su bila staleški antagonizirana, što je 1512. dovelo do poznate (i krvave) Âťpobune pu č anaÂť, uz onu hvarsku, najpoznatije na isto č noj obali Jadrana.
Prije samog otvaranja škole u Podbablju 1892. godine u pozovu fra Ivanu Tonkoviću da dođe na sastanak općinskog vijeća u IV. točci piše: Izbor trojice redovitih č lanova i dvojice zamjenika u mjesno š kolsko vije ć e za odlomak Podbablje u smislu 5 pokrajinskog zakona 8/2 1869... " 3
Bio je to plod velike upornosti i diplomatske vještine dalmatinskih zastupnika narodnjaka u Carevinskom vije ć u u Be č u, u prvom redu dr. Mihe Klai ć a.
Dok su oduševljeni narodnjaci slavili, splitski gradona č elnik dr. Antonio Bajamonti, vo đ a bivše autonomaške, a sada ve ć otvoreno iredentisti č ke stranke, vije ć a s pristašama što poduzeti.
č ela s emitiranjem na 45 - om kanalu UHF-a u subotu 14. kolovoza nakon potpisanog Ugovora o koncesiji s Vije ć em za elektroni č ke medije i Hrvatskim zavodom za telekomunikacije.
Dubrova č ko Malo vije ć e ve ć 1363. dopušta da tadašnjem gospodaru isto č noga Huma i Konavala do đ u svira č i.
S tom je namjerom promišljanja problema u Staroj gradskoj vije ć nici 5. svibnja otvorena izložba radova 37 profesora punoga naslova www.umas/hr/odjel-za likovne-umjetnosti: Participacija, ne simulacija.
Te godine postaje i vijećnik HNS-a u Gradskom vije ć u Grada Buzeta, a svojim je radom izravno utjecao na gospodarski i infrastrukturni razvoj grada.
Taj pravi Rije č anin razdoblje fašizma, kojem je bio odan cijelim bi ć em, proveo je kao predsjednik Kvarnerske provincije (druge najmanje u Italiji; najmanja je bio Zadar) i regionalni vije ć nik.
U No ć nom vije ć u on je najuspješniji u dionicama u kojima se značenja formiraju u semantičkim procijepima, u međuprostoru, sudaru ili preklapanju između različitih iskaza i ideja likova, te izmicanju banalnome u ocrtavanja nacionalnog bića.
Za Hrvatsku je pri Dr ž avnom ministarstvu osnovan poseban Hrvatsko slavonski odsjek, budu ć i Hrvatski dvorski dikasterij odnosno Hrvatska dvorska kancelarija, neposredno podvrgnuta Ministarskom vije ć u, odnosno caru.
Na portalu Hrvatskoga kulturnoga vije ć a knji ž evnik Hrvoje Hitrec pi š e: (...) u dobro ure đ enoj dr ž avi mo ž e postojati samo jedan slu ž beni pravopis.
Sudsko vije ć e pokazalo je velik interes za ekspertizu, a Tužiteljstvo me iznenadilo gotovo nevjerojatnim nepoznavanjem osnovnih č injenica pa č ak i banalnih podataka.
Cjelovito gledaju ć i, glavni je problem u propisanoj proceduri, što Sudsko vije ć e donosi presudu samo na temelju onoga što mu predo č i Tužiteljstvo i obrana.
U lipnju 2004. godine odlukom Fakultetskog vije ć a Pravnog fakulteta Sveu č ili š ta u Zagrebu izabrana je za višeg znanstvenog suradnika, odnosno za izvanrednog profesora za znanstveno - nastavno područje društvenih znanosti, znanstveno polje pravo, za znanstvenu granu građansko pravo i građansko procesno pravo, za nastavni predmet Gra đ ansko pravo II, na Pravnom fakultetu Sveu č ili š ta u Splitu.
Spomenimo samo nekoliko njih: umjesto dvaju Nacionalnih vije ć a (za znanost i za visoko obrazovanje), č ije č lanove potvr đ uje Sabor, postojalo bi Nacionalno vije ć e za znanost i visoko obrazovanje; ono bi, kao i dosadašnja dva vije ć a, skrbilo o sustavu znanosti i visokog obrazovanja, ali umjesto dosadašnjeg sastava u kojemu prevladavaju č lanovi iz znanosti i visokog obrazovanja, č inili bi ga č lanovi izvan sustava, ve ć inom državni dužnosnici; novi Zakon o sveu č ilištu postao bi supstitutom za osniva č ki akt postoje ć ih sveu č ilišta; rektora sveu č ilišta ne bi više birao Senat sveu č ilišta nego Sveu č ilišno vije ć e, a tako izabran rektor birao bi dekane.
Obnašao je i druge važne dužnosti na nacionalnoj visoko-školskoj razini (č lanstvo u Nacionalnom vije ć u za visoku naobrazbu, vo đ enje Povjerenstva Rektorskog zbora za pripremu i pra ć enje primjene Bolonjske deklaracije, predsjedništvo Rektorskog zbora) te u me đ unarodnim udrugama sveu č ilišta i njihovih tijela (predstavnik Hrvatske u Upravnom odboru za visoku naobra-zbu i istraživanje Vije ć a Europe, č lan Upravnog odbora za visoku naobra-zbu i istraživanje Vije ć a Europe, č lan odbora Europske zajednice sveu č ilišta â EUA â za pripremu ministarskog izvješ ć a o stanju visokog školstva Europskoga visokoškolskog prostora â EHEA â potpredsjednik savjeta Magna Charta Observatory i dr.).
Nakon prigodnih govora, na č elnik i predsjednik Op ć inskog vije ć a, uru č ili su javna priznanja pojedincima i ustanovama s podru č ja Op ć ine Stari Jankovci.
Tako Revija u broju od prosinca 1951. opisuje znanstvene uspjehe hrvatskih intelektualaca koji su bili namještenici ili vanjski suradnici institucije ÂťConsejo Superior de Investigaciones CientificasÂŤ (Visoko vije ć e za znanstvena istraživanja) u Madridu, a to su bili sociolog Anton Wurster, encikopedist i slavist Pavao Tijan, muzikolog fra Branko Mari ć, pravnik Vladimir Vince, enciklopedist dominikanac Hijacint Eterovi ć, kemi č ar Gojko Kremeni ć, pravnik Marijan Gec, lije č nik dr. Ivo Tuškan, povjesni č ar Pero Vukota, pjesnik i medijski teoreti č ar Luka Brajnovi ć, ekonomist Pavao Berkeš, politolog Boris Široki, knjižni č arka Nevenka Dragi č evi ć i mnogi drugi, koji su se i nakon odlaska iz Španjolske istaknuli u svojim zvanjima.
- Vrlo je zanimljivo sagledati dinamiku i prigode istupa skupine koja se dominantno incidentno ili konfliktno pona š ala na pojedinim sjednicama Gradskog vije ć a, a posebice na 30. sjednici na kojoj je dovela i do prekida.
Iako je bio pozvan da sudjeluje u nekim vije ć anjima španjolske crkvene hijerarhije, nadbiskup se klonio toga, ali je ipak primao na razgovore sve strance koji su ga htjeli vidjeti, razgovaraju ć i s njima na latinskom, kojim je besprijekorno vladao za razliku od nekih španjolskih kolega.
I doista, tendencija da se u romanu sublimiraju i sintetiziraju različiti diskursi, iskustva i teme često preuzete iz ranijih vlastitih djela, tendencija karakteristična za dosadašnje Karahasanove romane: Isto č ni diwan, Stidna žitija, Stid nedjeljom, Šahrijarov prsten i Sara i Serafina, vrlo dobro se može primijeniti i na njegov novi roman No ć no vije ć e.
Stoga se i za No ć no vije ć e može ustvrditi ponavljajući riječi Ivana Lovrenovića, drugog pomnog Karahasanova čitatelja da je nastao u nekoj vrsti suglasja između teoretika i prozaiste, i da ono što toj prozi daje osobinu konstruktivne čvrstoće i logične izvedenosti dolazi iz istog duha koji vlada njegovim intelektualnim diskursom u teorijsko-kritičkim tekstovima.
U ponedjeljak, 4. listopada, u 18 sati u Gradskoj vije ć nici dodijeljene su nagrade festivala koji je ve č er prije završio koncertom Varaždinskoga komornog orkestra i č embalistice Višnje Mažuran u katedrali.
Koliko su našijenci bili svjesni takva zna č enja djela svoga suvremenika, znaju ć i da je putovanje uvijek potraga za Istinom i otkrivanje vlastita identiteta, govori možda i č injenica što je Drži ć eva kazališna istinolika i dramatska kugla u obli č ju Dunda Maroja umjesto Prid Dvorom bila prikazana u znatno manjoj Vije ć nici.
No, u prijedlogu nove Odluke, o kojoj je prije dvadesetak dana raspravljalo i Me đ ustrana č ko vije ć e Grada Makarske, klju č po kojem se biraju oni koji su svojim djelovanjem doprinijeli unapre đ enju gospodarstva, znanosti, kulture i umjetnosti, odgoja i naobrazbe, sporta i tehni č ke kulture, zdravstva i socijalne skrbi, za š tite prirodnog okoli š a te drugim op ć im dobrima, ostaje isti.
Prijedlozi se dostavljaju Odboru za priznanja koje svoje o č itovanje dostavlja gradona č elniku, nakon č ijih eventualnih ' korektura ' kona č na odluka ide pred gradske vije ć nike.
Djelokrug rada Vije ć a odre đ en je djelokrugom rada Dikasterija, [ 2 ] ono je nadle ž no za politi č ko gospodarske te vojne poslove.
Vojni su poslovi ve ć 1861. g. izuzeti iz nadle ž nosti Vije ć a, osim onih predmeta vojne prirode koji proizlaze iz nadzora nad provedbom zakona koji se odnose na vojsku.
Naime, Dru ž iani ć ve ć godinama poku š ava progurati svoju ideju da kona č na odluka o kandidatima za javna priznanja i Nagradu Grada ne bude na Gradskom vije ć u.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com