Egzistencijalistička filozofija našla je svoje mjesto u sustavu Gestalt terapije kroz shvaćanje da svaki čovjek treba prihvatiti odgovornost za svoju egzistenciju (Clarkson, 1989.). Egzistencialističko shvaćanje u psihoterapiju uveo je Viktor Frankl (Frankl, 1997.) poznati njemački psihijatar koji je također (nakon preživljavanja iskustva iz koncentracionog logora) naglašavao da unatoč tome što nismo osobno odgovorni za okolnosti u kojima se nađemo, odgovorni smo za značenje koje dajemo našim životima kada biramo stavove prema, i naše ponašanje, u takvim situacijama i okolnostima.

Poznati psihijatar dr. Viktor Frankl, otac tzv. treće bečke psihoterapijske škole, logoterapije, definirao je duhovnost i religiju kao " ljudsku potragu za apsolutnim smislom ", dok je za Ellisona duhovnost " snaga koja nas motivira u potrazi sa smislom i svrhom u životu; dimenzija ljudskog bića koja nije odvojena od uma i tijela, već predstavlja njegovu integrativnu snagu.

Viktor Frankl će, govoreći o egzistencijalnom vakuumu, visoku stopu suicida kod Japanaca objašnjavati i njihovim religijama bez (osobnog i milosrdnog) Boga, šintoizmom i budizmom.

Viktor Frankl je rekao: " osjećaj može biti mnogo ' istančaniji ' nego što razum može biti ' oštrouman ' " i to je ono što tražim (o) u pjesništvu: da nam posreduju/posvještavaju ona istančana stanja/osjećanja koja nikakvom oštroumnošću ne možemo dokučiti.

Već je Victor Frankl, otac logoterapije, opisujući svoja iskustva u logoru rekao " Pronalaženje smisla ljudima pomaže prevladati i najteže životne nedaće. " (Viktor Frankl, 1946).

Viktor Frankl, poznati austrijski psiholog, tvorac je izreke poznate u novijoj psihologiji, a ona glasi: Na što se fokusiraš, to raste. Ako su to problemi, stalnim i opetovanim kompulzivnim razmišljanjem o tim problemima, oni će postajati sve veći, naša percepcija o njima će jednostavno biti takva.

Vodeći računa primarno o sposobnosti osobe da razvije i sačuva osjećaj smisla i svrhe tijekom cijelog života, glavni doprinositelji u ovom području (npr., Irvin Yalom, Rollo May) and Europe (Viktor Frankl, Ludwig Binswanger, Medard Boss, R. D. Laing, Emmy van Deurzen) pokušali su kreirati terapije osjetljive na uobičajene ' životne krize ', koje proizlaze iz temeljne pustoši ljudske samosvijesti, do koje se prije moglo doprijeti samo preko složenih napisa egzistencijalnih filozofa (npr.) Sřrena Kierkegaarda, Jean-Paul Sartrea, Gabriela Marcel, Martina Heideggera, Friedricha Nietzschea).

Nisi ni svjestan @oz da si priznao ono što je psihoanalitičar Viktor Frankl nazvao fenomenom Bog podsvijesti (pročitaj njegovo istoimeno djelo) - nije teško razumjet ćeš ga čak i malim mozgom a možda i primozgom - samo što si ti tu dubinsku potrebu čovjeka nazvao laž.

Knjiga " Suicid i duhovnost " obrađuje ono što je još utemeljitelj logoterapije Viktor Frankl sažeo u tzv. metodi liječenja smislom.

Viktor Frankl, otac logoterapije nazivao je homoseksualnost perverzijom i bolešću.

Viktor Frankl, poznati austrijski liječnik, psihijatar i pisac izvrstan je primjer čovjeka koji na prekasan način pokazuje koja je snaga ljudskog uma i što se događa kada netko živi u skladu sa svojom životnom svrhom.

Viktor Frankl, austrijski psihoterapeut, preživio je stravično iskustvo koncentracijskog logora.

O tome je važnu lekciju ljudima dao poznati psihijatar Viktor Frankl, koji je na osobnom primjeru pokazao i dokazao koliko je snaga duha važna ne samo za preživljavanje, već i za kvalitetan život.

»Ne pitaj što možeš očekivati od života; pitaj što život očekuje od tebe.« (Viktor Frankl)

Jedan od najvećih psihologa 20. stoljeća Viktor Frankl znanstveno je dokazivao u svojoj praksi da svaki čovjek u dubini svoje duše nosi iskonsku potrebu za religioznošću.

Viktor Frankl, austrijski psihoterapeut i autor terapije smislom, u svojoj je čuvenoj knjizi U potrazi za smislom napisao: " Oni koji su pronašli smisao vlastita života u stanju su podnijeti i najteže životne okolnosti ".

Viktor Frankl, slavni neurolog i psihijatar, u svojoj knjizi Čovjekovo traganje za smislom, je opisao osobno iskustvo u koncentracijskom logoru i kako je unatoč poniženju i patnji, bio odgovoran i uspio reći da životu.

Viktor Frankl znao je dobro što govori kad je primijetio da će osjećaj besmisla biti jedan od najvećih problema modernog doba.

Viktor Frankl, austrijski psiholog koji je proživio najgore nacističke kampove, izjavio je jednom prilikom da Kip slobode na Istočnoj obali SAD-a mora biti uparen sa Kipom odgovornosti na Zapadnoj obali.

Edison (1946.), utemeljitelj znanosti u svijetu koji nas okružuje, Max Hartmann, njemački biolog, Crassy Morrison, jedan od najuglednijih američkih prirodoslovaca sadašnjice, Heinrich Vogt (1951.), astronom svjedskoga glasa iz Heidelberga, Karl Planck, profesor Herbert Kuhn, poznati predpovjesničar, Pascual Jordan, jedan od najuglednijih fizičara NJemačke, profesor Viktor Frankl, jedan od znanstvenika koji su nadvladali psihoanalitički nihilizam, Ernest Saurer-Bruch, poznati njemački kirurg, Artur Compton, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i pronalazač Comtpnpvpg efekta, Millikan, fizičar i Nobelovac, te cijela armija istraživača sadašnjice koji svoju vjeru u Boga otvoreno priznaju.

A o tome je pisao i Viktor Frankl, koji je kao liječnik i logoraš koncetracijskog logora imao pred očima sve ljudske razloge za samoubijstvo i nakon baš čudesnog preživljavanja pisao o tome.

/ Viktor Frankl je napisao cijelu knjigu o tome /.

Viktor Frankl u svojim doživljajima svjedoči kako svakodnevno preživljavanje u tim logorima pored subjektivnog, vanjskog svijeta dakako je ovisilo o čovjekovoj objektivnog unutarnjeg svijeta jeli je našao smisao svoga života u tom paklu ili nije o tome mu je ovisio život. Tko zna zašto živi, podnijet će gotovo svakojako kako da živi (Nietzsche) Jao onome tko svome životu nije više nalazio smisla, nikakva cilja, nikakve svrhe, i prema tome nikakva oslonca da nastavi živjeti.

Viktor Frankl će reći: Ljubav je jedini način da shvatimo drugo ljudsko biće u najskrovitijoj jezgri njegove osobnosti.

Viktor Frankl je napisao jednu odlicnu knjigu o tome - ne mogu se sjetiti imena - nesto kao " Svijest i Savjest " (aKo neko zna molim da mi pomogne).

Viktor Frankl, psihijatar i osnivač logoterapije (terapije smislom) je promatrajući oboljenja nekadašnjih zatvorenika koncentracijskih logora (među kojima je i on sam bio) utvrdio da ne postoji samo patologija stresa već i patologija rasterećenja.

Kao prefiks može imati više funkcija, ovdje nebitnih, jer riječ ' proaktivan ' skovao je 1946. psihijatar Viktor Frankl, da označi osobu koja odgovornost za svoj život preuzima u svoje ruke i ne traži uzroke svoje situacije u vanjskim utjecajima ili drugim ljudima.

I tko si onda traži pomoć u rafiniranosti tehnike ljubavi, taj će sigurno izgubiti zadnji ostatak one spontanosti, one neposrednosti i iskrenosti bez kojih nema normalnog izražaja i funkcioniranja spolnog doživljavanja...« (Viktor Frankl, Čovjek pred pitanjem smisla).

I baš razmišljam kak je o koncentracionim logorima u II svj. ratu napisano knjiga i knjiga, pa evo i Viktor Frankl opisuje u svojoj knjizi detalje koji ovdje na Duhovnosti neki smatraju degutantnima kad se spominju u kontekstu Domovinskog rata.

Badham Film koji govori o teškoj temi, eutanaziji i pravu na život paraliziranog umjetnika (igra ga Richard Drayfuss), nije za subotnju razbibrigu, ali je prikladan za teške životne trenutke kao ilustracija onoga što je Viktor Frankl nazvao vrijednostima stava: nisu toliko bitne životne nedaće koje su te snašle, već kako si se ti postavio spram njih.