I bez obzira na prikazani porast vinogradarskih površina i porast proizvodnje grožđa i vina, te su proizvodnje u Africi u 2007. godini bile manja od proizvodnje u Aziji.

Nosilac sortimenta slavonskog vinogradarstva (od doba obnove nakon filokserne zaraze pa sve do danas) postao je i vinski kultivar graševina koja na početku trećeg milenija zauzima oko 40 % svih vinogradarskih površina.

(3) Prava sadnje uvrštena u nacionalnu rezervu sukladno stavku 1., ukoliko nisu dodijeljena korisnicima u roku od pet vinskih godina od dana njihovog uvrštavanja, brišu se iz nacionalne rezerve i opseg vinogradarskih površina Republike Hrvatske se umanjuje.

Prema podacima koji su iznijeti na kongresu Međunarodnog ureda za lozu i vino u lipnju 2008. (u Veroni, Italija) najvećih deset vinogradarskih zemalja u 2007. - oj godini imalo je od ukupnih vinogradarskih površina u svijetu (koje su iskazane sa 7.871.000 ha) 5.292.000 ha vinograda ili 67,234 %, a na sve ostale vinogradarske zemlje otpadalo je manje od polovine tog učešća, točnije 32,766 % ili 2.579.000 ha. br > Deset najvećih proizvođača grožđa u istoj godini proizvelo je 453.843.000 dt ili 70,254 %, a svi ostali (od ukupne svjetske proizvodnje koja je 2007. iznosila 646.007.000 dt) samo 29,746 % ili 192.164.000 dt. br > Od ukupne svjetske proizvodnje vina u 2007. - oj godini (koja je iznosila 270.921.000 hl,) u deset najvećih zemalja proizvedeno je 216.109.000 hl (ili 79,768 %), a u svima ostalima samo 54.812.000 hl ili 20,232 %. br > Učešće vinogradarskih površina, proizvodnja grožđa i vina kod deset najvećih zemalja u 2007. godini prikazuje se u slijedećoj tablici class = " wikitable " style = " text-align: right " border = " 1 " cellspacing = " 0 " cellpadding = " 5 " Učešće vinogradarskih površina, proizvodnja grožđa i vina u 2007. god. align = " center " width = " 100 " Zemlja align = " center " width = " 50 " 000 ha align = " center " width = " 50 " % align = " center " width = " 50 " Grožđa 000 dt align = " center " width = " 50 " % align = " center " width = " 50 " Vina 000 hl align = " center " width = " 50 " % - align = " left " Španjolska 1.169 14,85 59.987 9,29 34.700 12,81 - align = " left " Francuska 867 11,02 65.000 10,06 48.400 17,86 - align = " left " Italija 800 10,16 73.131 11,32 47.981 16,61 - align = " left " Turska 525 6,67 34.300 5,31 _ _ - align = " left " Kina 500 6,35 61.500 9,52 12.000 4,43 - align = " left " SAD 409 5,19 58.000 8,98 20.034 7,39 - align = " left " Iran 338 4,29 30.000 4,64 _ _ - align = " left " Portugal 248 3,15 _ _ _ _ - align = " left " Argentina 231 2,93 30.925 4,79 15,046 5,55 - align = " left " Rumunjska 205 2,60 _ _ _ _ - align = " left " Čile _ _ 25.000 3,87 8,227 3,04 - align = " left " Indija _ _ 16.000 2,48 _ _ - align = " left " Njemačka _ _ _ _ 10.261 3,79 - align = " left " Južno Afrička Rep. _ _ _ _ 9.840 3,63 - align = " left " Australija _ _ _ _ 9.620 3,55 - align = " left " Ukupno 10 najvećih 5.292 67,234 453.843 70,254 216.109 79,768 - align = " left " Ostali 2.579 32,766 192.164 29,746 54.812 20,232 - align = " center " Ukupno svijet 7.871 100,00 646.007 100,00 270.921 100,00 Kakvo je učešće kontinenata u % u ukupnim svjetskim površinama vinograda, u proizvodnji grožđa i proizvodnji vina u 2007. - oj godini, vidljivo je iz slijedeće tablice class = " wikitable " style = " text-align: right " border = " 1 " cellspacing = " 0 " cellpadding = " 5 " Učešće kontinenata u ukupnim svjetskim površinama vinograda, u proizvodnji grožđa i proizvodnji vina u 2007. align = " center " width = " 100 " Kontinent align = " center " width = " 50 " Površine vinograda u % align = " center " width = " 50 " Proizvodnja grožđa u % align = " center " width = " 50 " Proizvodnja vina u % - Europa 57,8 44 68,2 - Azija 21,8 26 5,0 - Amerika 12,8 21 18,5 - Afrika 5,0 6 4,2 - Oceanija 2,6 3 4,1 O vinu, tom, kako pojedinci kažu nadnaravnom piću koje čovjek proizvodi i konzumira dugi niz godina moglo bi se govoriti dugo i zanimljivo.

Problem je i usitnjenost vinogradarskih površina.

Posebno mjesto u proizvodnji vina zauzima područje grada Orahovice na kojemu se nalazi gotovo dvije trećine vinogradarskih površina naše Županije, s najviše sorti vina s kontroliranim zemljopisnim porijeklom, a posebno bih spomenuo vrhunsko vino ovog područja, nadaleko poznati Zeleni silvanac.

U Š., za koju mnogi neupućeni misle da je zemlja isključivo crnih vina, prema jednom ispitivanju starom petnaestak godina, najrasprostranjenija je bila (a vjerojatno je to ostala i sada) sorta bijeloga grožđa airen, jer je tada pokrivala skoro 1/3 ili, točnije oko 28 % svih vinogradarskih površina.

Od 20 pretežito autohtonih sorata kojima je oko 1980. godine bilo zasađeno više od 83 % vinogradarskih površina namijenjenih proizvodnji vina, 13 ih je bilo bijelih (među kojima uz već rečeni airen još su se nalazili: maccabeu s 3 %, pedro ximenez s oko 2,1 %; palomino s oko 1,75 %; garnacha blanca s oko 1,5 %; moscatelle grano gordo s oko 1,4 % i malvasia de Rioja s oko 1,2 %).

Doda li se tome i oko 6 milijuna litara vina koje će Kutjevo d. d. proizvesti sa svojih vinogradarskih površina, doći će se do snažnog proizvođača čak 11 milijuna litara vina godišnje, što će, nesumnjivo, pridonijeti njegovom još većem respektu na svjetskom tržištu vina.

Godišnji podaci o korištenim poljoprivrednim površinama, godišnji podaci o požnjevenim površinama, prirodima po hektaru i proizvodnji žitarica, povrća, krmnog bilja, ostalih usjeva, voća i vinograda Podaci o strukturi voćnjaka: starost i gustoća glavnih voćnih vrsta, godišnji podaci o promjenama u voćnjacima Podaci o strukturi vinograda: starost, gustoća, sorte Godišnji podaci o promjenama u vinogradarskim površinama (podizanje novih plantaža, krčenje starih vinogradarskih površina) Godišnje procjene očekivanih priroda važnijih usjeva, voća i vinograda Priprema i izrada godišnjih opskrbnih bilanci za glavne poljoprivredne proizvode na nacionalnoj razini.

Program je posebno važan za vinogradare kojima će nakon ulaska u EU biti ograničeno širenje vinogradarskih površina.

(čit. fernač, njem.) autohtona rodna sorta crnog grožđa (tal. schiava grossa) koja pokriva više od polovice svih vinogradarskih površina u tal. pokrajini Trentino-Alto Adige, u kojoj je kao njemačkoj jezičnoj pokrajini vinogradarstvo s najdužom tradicijom.

Na otoku Susku gdje je polovicom XX. stoljeća bila vodeća zobatica (i gdje je uzgajana na 1,5 % ukupnih vinogradarskih površina t. j. na oko 4,2 ha), zovu je boldun, u Italiji regina, u Francuskoj dattier de beyrouth, u Bugarskoj bolgar itd.

(4) Svakom proizvođaču pripadaju prava sadnje u opsegu vinogradarskih površina prema kriterijima iz članka 40. a ovoga Pravilnika.

Bez obzira na pad vinogradarskih površina od 282.000 ha (koliko ih je bilo u razdoblju 1986. - 1990.) na 257.000 ha (u razdoblju 1996. - 2000.), te 248.000 ha u 2001. godini, 251.000 ha u 2002., 250.000 ha u 2003. i 247.000 u 2004., i dalje zauzima visoko sedmo mjesto na svjetskoj rang-listi, s godišnjim urodom kroz duže razdoblje od oko 10.000.000 dt (u 2004. godini urod je bio 10.284.000 dt) grožđa i proizvodnjom od oko 7.000.000 hl (u 2004. godini proizvedeno je 7.481.000 hl) vina.

Najviše vinogradarskih površina (oko 90 %) tada su zauzimale crne sorte, ponajprije teran, refošk, borgonja i hrvatica.

Kultivar greco bianco (iz čijeg se grožđa proizvodi i desertno vino, prozvano po mjestu Bianco, Greco di Bianco), vodeća je sorta ove pokrajine (jer se uzgaja na oko 90 % svih vinogradarskih površina zasađenih bijelim grožđem), slično, kao što je i gaglioppo (s 80 % od ukupnih vinogradarskih površina pod crnim sortama) vodeći crni kultivar.

Ta je proizvodnja od 1996. do 2000. smanjena (i iznosila je 89.939.000 dt grožđa i 54.386.000 hl vina), a trend smanjivanja proizvodnje grožđa i vina, te vinogradarskih površina nastavio se je sve do razdoblja (točnije do 2007. godine) za koje su objavljeni statistički podaci.

S današnjim su danom završili ovogodišnji plan sadnje novih 36 hektara graševine i tako se još više približili zacrtanom cilju o 600 hektara vinogradarskih površina do 2013. - te godine.

I na ovim su prostorima ratovi (I. i II. svjetski rat) i nerazumna politika tadašnjih vlasti prema ovoj intenzivnoj grani gospodarstva utjecali na smanjenje vinogradarskih površina.

God. 1880. bila je najraširenija sorta u Istri, zasađena na 90 % svih vinogradarskih površina.

Najraširenija je malvazija istarska bijela (više od 50 % vinogradarskih površina).

Ovi podaci o površinama odnose se na vinograde s kojih se ubrano grožđe prerađuje u vino i druge proizvode od grožđa i vina s ciljem da se ponudi domaćem i stranom tržištu, a to znači da se grožđe s ostalih vinogradarskih površina (koje se iskazuju u statističkom ljetopisu) prerađuje u vino i troši u domaćinstvima proizvođača.

(3) Opseg vinogradarskih površina uređuje se pravima sadnje.

S druge strane, upravo je tada u Istri bilo zabilježeno najmanje vinogradarskih površina.

Kao što je već nabrojano, vodeći kultivari u vinorodnoj pokrajini B. su cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot, a slijede ih u manjem postotku još i malbec i petit verdot, dok se od bijelih (koje zauzimaju četvrtinu svih vinogradarskih površina) najviše uzgajaju sauvignon blanc, semillon i muscadelle.

Prema podacima iz Vinogradarskog registra Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, vjerojatno je da će Hrvatska na dan pristupanja EU imati opseg vinogradarskih površina od oko 25.000 ha.

Da je ovaj Program opravdan, vidljivo je iz vinogradarskih površina kojima raspolaže Varaždinska županija.

Taj obujam vinogradarskih površina značit će izravni proizvodni potencijal unutar kojeg će se moći uzgajati vinogradi.

U Hrvatskoj je 41 posto vinogradarskih površina staro više od 30 godina.