Kultni redatelj filmova Grlom u jagode i Virdžina Srđan Karanović, u svom novom filmu Besa prezentira priču o zabranjenoj ljubavi na Kosovu u vrijeme Prvog svjetskog rata.

" Mistična koža " Gregg Arakija na programu je 22. ožujka, a reviju 28. ožujka zatvara " Virdžina " Srđana Karanovića.

Tako i Timotije, poglavar svoje porodice, odluči da njegova najmlađa kći postane virdžina imenom Stevan.

NACIONAL: Vi ste redatelj izrazito urbanog senzibiliteta, no zanimljivo je da vam se dva možda najuspješnija filma Petrijin vijenac i Virdžina odigravaju u seoskim sredinama.

Virdžina žena mijenja spol i preuzima ulogu muškarca oblači se kao muškarac, ošišana je kao muškarac, ima muški oblik krsnog imena, vlada se poput muškarca, nosi oružje, po potrebi ide u rat, sudjeluje u muškim skupovima i ima gotovo sva javna prava muškarca u inače strogo patrijarhalnom društvu.

Postoji niz naziva za ovu pojavu koja ocrtavaju ključno obilježje zavjet (turski töbe tobelija) na čistoću, virginitet (virdžina).

Nema puno podataka o postojanju virdžina drugdje u svijetu.

2. u prvom broju obzora bio je fantastični intervju s jednom virdžinom. umirala sam dok sam čitala. najimpresivnija izjava: " žena će promijeniti stotinu vjera da učini što joj srce želi ". inače, dotična virdžina je žena koja čitav svoj (itekako dugi) život glumi da je muškarac. ne bih da sad ulazimo u motivaciju, razloge, slobodnu volju. misao dana (otprilike): " Nadigle se žene da hoće ista prava ka i ljudi. "

Uz to će biti prikazan film Virdžina Srđana Karanovića za što Grlić kaže da je kulturna sramota ove sredine.

U Crnoj Gori, Sjevernoj Albaniji i na Kosovu, tj. u oblastima gdje se najduže zadržao patrijarhalan način života i rodovsko-plemenska organizacija društva bio je zastupljen fenomen virdžina.

16. rujna na platno kina Europa stiže novi film srpskog redatelja i scenarista Srđana Karanovića, jednog od najznačajnijih autora bivše Jugoslavije i redatelja kultnih filmova ' Petrijin vijenac ', ' Virdžina ', ' Sjaj u očima ' i poznatog serijala iz sedamdesetih ' Grlom u jagode '.

S jednom kopijom u vlasništvu ipak smo napravili nešto: film je nominiran za europsku filmsku nagradu Felix, a glavna glumica Marta Keler dobila je nagradu za najbolju sporednu ulogu. Virdžina je nagrađena i Grand Prixom na festivalu u Valenciji, proglašena je posljednjim filmom godine u anketi sarajevskog lista Oslobođenje i dobila još čitav niz nagrada u inozemstvu.

Srđan Karanović (Miris poljskog cveća, Petrijin venac, serija Jagode u grlu) je nakon desetogodišnje pauze (zadnje mu je ostvarenje bila hvaljena Virdžina) snimio novi film Sjaj u očima, a njegov kolega s praške filmske akademije Goran Marković uskoro će u kina s Kordonom, dramom ispričanom iz vizure policajaca koji su branili državu u antimiloševićevskim demonstracijama.

Čak i kad je radnja smještena u seosku sredinu, kao u njegovim najboljim filmovima Petrijin vijenac (1980.) i Virdžina (1991.), distanciranost i estetizam dominiraju ruralnom temom.

No, s prethodnim filmom Virdžina sve je bilo još kompliciranije: trebalo je deset godina da ga se snimi, a realizacija je bila iznimno mučna.

Prvi igrani film u hrvatskoj kinematografiji snima 1991. godine, koprodukciju Virdžina (Srđan Karanović) gdje je zapažen njegov snimateljski rad i nagrađen na specijalističkom festivalu filmske kamere u Bitolju 1991. godine Zlatnom plaketom.

Da bi se ona izbjegla, djevojka koja raskida zaruke trajno se odriče prava na udaju i postaje virdžina.

Ona je posljednja balkanska virdžina, odnosno posljednja koliko nam je to poznato.

Najpoznatiji je kao redatelj cijenjenih i nagrađivanih igranih filmova: Društvena igra (1972), Pogledaj me nevernice (1974), Miris poljskog cveća (1978, Nagrada FIPRESCI u Cannesu), Petrijin venac (1980), Nešto između (1983), Jagode u grlu (1985), Za sada bez dobrog naslova (1988), Virdžina (1991), Sjaj u očima (2003), a potpisnik je i jedne od najpopularnijih jugoslavenskih televizijskih serija Grlom u jagode (1975).

U redu, virdžina se (više) neće zaručivati, neće se udavati i to mi je jasno.

Neki etnolozi su naveliko zabilježavali slučajeve virdžina koje su živjele same u zajedničkom domaćinstvu s drugom ženom.

U Zagrebu sam još tijekom studiranja radio na profesionalnim projektima kao asistent režije Rajku Grliću na filmovima " Đavolji raj " i " Čaruga ", Bruni Gamulinu na " Ljetu za sjećanje " i Srđanu Karanoviću na filmu " Virdžina ".

Virdžina bi radila sve poslove tipične za muškarca, igrala bi odmalena nogomet sa dječacima, razgovarala s njima uz čašicu pića u lokalnoj birtiji, kartala, pila rakiju, pušila, vodila očevo imanje, išla čak i u vojsku, u dokumentima bila imenom i zanimanjem upisivana kao muško, oslovljavana kao muško, zadirkivala bi druge žene te oštro, ponekad čak i agresivno, reagirala ukoliko bi drugi nju zadirkivali da je žena.

Svoje grudi bi pomno zamatala zavojima da se ne primijete, negirala bi da ima mjesečnicu, a zabilježeni su i primjeri virdžina koje su imale samo nekoliko prvih mjesečnica nakon čega su im isčezle (ja nekako sumnjam u istinitost ovoga).

Najavljivan kao prva srpsko-hrvatska koprodukcija nakon više od 10 godina (prethodna je bila Virdžina Srđana Kranovića iz 1991.), film je dobio znatan publicitet u hrvatskim medijima kao kontroverzna ljubavna priča Srbina i Hrvatice (glumili su ih popularni Dragan Bjelogrlić i Zagrepčanka Ksenija Pajić), koja se djelomično odigrava na dubrovačkim lokacijama.

No, osim toga, postoji i film ' Virdžina ', drama redatelja Srđana Karanovića, snimljena 1991. godine.

Njegov Maestro film bio je početkom 1991. jedan od koproducenata filma Virdžina Srđana Karanovića: snimalo se u već pobunjenoj Krajini, a hrvatski filmski djelatnici nisu baš imali ugodna iskustva dok su prolazili kraj srpskih straža.

Možda ne baš ortodoksna mizoginija (inače mržnja muškaraca spram žena), ali kod većine virdžina je postojao veliki antagonizam prema ženskom rodu koji se manifestirao u njihovom nadmenom i bahato superiornom stavu koji su zauzimale.

U jednome intervjuu, virdžina kaže: ' Ženske se nadigle da imaju pravo ka ljudi, a kad vide da je nešto teško, odma pitaju đe su muški; ako je vidiš da staruši, ti je odma oćeraj; i nikad ne gledaj ljepotu kod ženske, ljepota je k o rosa pred suncem. E sad, protumačiti ovo kao klasičnu mizoginiju bilo bi nekako prejednostavno, pošto su virdžine ipak žene.

I zašto je baš kod većine virdžina taj prijezir toliko izražen?