Povodom 113. objetnice prvog uspona na Visočicu (1615 mnm) PD Željezničar iz Gospića je organizirao pohod na vrh ovog veličanstvenog vrhunca.

Drugu godinu za redom HGSS, stanica Gospić osigurava uspon planinara iz cijele Hrvatske na jedan od naj ljepših vrhova na južnom Velebitu, Visočicu 1616 m/nv.

A ono što mi je posebno privuklo pažnju, niti jedan od ovih ljudi, NISU posjetili Visočicu, koja je Semirova glavna uzdanica sa svojom visinom, " pravilnom " orjentacijom, 365 m (za 365 dana u godini) dugom ivicom, gdje su takođe iskopani blokovi.

Ostaje otvoreno pitanje zašto goste nisu odveli na Visočicu i pokazali im sonde na zapadnoj, istočnoj i južnoj strani na kojima nisu pronašli nikakve blokove.

Oni koji znaju položaj otovra u pećinu na Ravnama znaju da bi onda taj tunel da postoji i da spaja Visočicu sa otvorom morao ići otprilike kako je okazano na ovoj karti.

Da bi taj tunel pravolinijski spajao Visočicu i Ravne onda bi morao ići jako duboko pod zemlju i onda se pružati negdje u dubinu ispod same Visočice pa praviti neki uspon pod nekim velikim uglom nagore.

No, moram vam reći kad dođete na Visočicu, s namjerom da letite, osječaj je sasvim drugačiji, nije to samo Velebit, samo start, to je pustolovina...

Drugi pohod je tradicionalni memorijalni pohod na Visočicu povodom sjećanja na prvi organizirani planinarski izlet Gospićana na Visočicu samo dva tjedna nakon što se osnovala prva planinarska podružnica u Hrvatskoj.

Već prve godine organizira se 7 izleta: Vodice, Vinica, Bohinj, Kamačnik, Klek i posebno uspio višednevni izlet na Visočicu (2. - 4. srpnja 1977.).

Ponaročito ako ikad njihovi stručnjaci dođu na Visočicu.

Samira i pečurke Sa Vita se svašta vidi, a VisOčicu ne možeš prestati gledati, samo se osvrćeš za njom...

Još jedan " izliv patriotizma ", na svojoj koži je moga osjetiti Mr. Mirko Babić, direktor muzeja Semberije, koji je posjetio Visočicu, a onda okružen gomilom volontera dao izjavu u kojoj govori kako iskopavanja ne ugrožavaju stari grad, za koji Sem voli spomenuti da " nije ostao kamen na kamenu ".

Došao je u VIsoko, popeo se na VIsočicu, proglasio je piramidom (uz još 2 - 3 brda, pravi broj više niko i ne zna), napisao knjigu (koju je dodao svom staralačkom opusu) u kojoj dobar dio priče otpada na genetsko porijeklo naroda, na kamene kugle svuda po Svijetu i Bosni a onda manji dio (10 - ak % knjige), uglavnom napravljen kao slikovnica na " otkriče prve bosanske piramide ", pa onda nastavlja priču o arheološkom lokalitetima po Bosni.

Na poziv fondacije Visočicu je obišla grupa stručnjaka sa RGGF-a z Tuzle, članovi rudarskih ekipa iz Kaknja, Zenice, Breze su istraživali sugurnost tunela, a Sem se i dalje slikao redaovno se javljajući lokalnim radio stanicama sa izvještajima o " veličanstvenim " otkričima.

Odatle se pruža prekrasan pogled na okolna brda, na Bjelašnicu, Visočicu i Treskavicu koja je nažalost radi mina potpuno nedostupna.

U tv-duelima je oponente pozivao na Visočicu (mr. Babić, dr. Lovrenović), a onda vršio pritisak na njih da kažu svoje mišljene.

Najbolji primjer je mr. Mirko Babić koji je opkoljen gomilom na Visočici rekao daostaci starog grada nisu ugroženi, ali da još ne vjeruje da je riječ o piramidam, a onda kad je došao u situaciju da priča bez pritiska gomile rekao kako je na zapadnoj strani na sondi tik ispod zidina starog grada pronašao ostatke keramike i srednjeg vijeka i kako su ostaci starog grada nezaštićeni i kako ih ugrožavaju gomile " turista ", koje neorganizovano dolaze na Visočicu.

Direktor Muzeja odveo ga je na vrh obližnjeg brda, Visočicu, gdje se nalaze ostaci srednjevjekovnog grada Visoko, te je spomenuo kako Visočica ima piramidalni oblik.

Dogovaram s Ivicom Biljmanom penjanje na Visočicu, a on će vidjeti za neki prijevoz.

Turisti, ljudi koji su posječivali Visoko su na Visočicu prestali dolaziti u maju prošle godine dok su iskopavanaj još tajala, a onda je dijete pronašlo neke geološke forme pa su se brže-bolje prešaltali na Plješevicu.

Nakon prelaska samog vrha klanca, tijekom spuštanja, pružaju se veličanstveni pogledi na cijelo područje općine Lovinac, Zir, Cvitušu, Visočicu i brojna druga brda i doline, dok cijeli prizor omeđuje planinski masiv Velebita.

A onda je Sem opet protestvovao kako ljudi koji nisu došli na Visočicu traže zaustavljanje, pomičići težište priče sa svoje laži na opštenarodni ustanak.

2. i 3. srpnja 1898. godine organiziran je prvi planinarski izlet Gospićana na Visočicu.

POČECI PLANINARSTVA Organizirano planinarstvo u Gospiću, pa i u Lici počinje osnivanjem HPD podružnice« Visočica«, u Gospiću, 19. lipnja 1898. i prvim organiziranim izletom na Visočicu, 2. i 3. srpnja iste godine. 20. kolovoza 1899. održana je prva glavna skupština Hrvatske planinarske podružnice u Gospiću pod predsjedanjem župana županije Ličko krbavske, plemenitog Bude Budisavljevića, kad je podružnica dobila ime« Visočica« Godine 1998. u Gospiću je obilježena 100. - ta obljetnica HPD« Visočica«

Jucer sam sa nekim prijateljima iz inozemstva obišao sam Visočicu.

Naravno sa prijateljima sam bio u kontaktu i prije njihovog dolaska u Visoko, pa sam često raspravljao o tome kako su Semove tvrdnje bizarne, ali sam ih ipak uspio nagovoriti da dođu u Visoko prije odlaska na more, kako bi posjetili Visočicu i kako bi na licu mjesta provjerili sve Semketove " dokaze ".

Bosanska piramida Sunca - Pogled na brdo Visočicu iz zraka snimljen 1954.

Iščekivajući njihov dolazak veselje su mi činili vrhovi s kojih sam s divljenjem promatrao vrh na kojemu danas stojim, na Sveto Brdo, Visočicu, Debeli kuk, Zir, Kremen, Crnopac i...

Dan prije, na sam Uskrs, moje malo društvo, podvojeno u svom uvjerenju o postojanju piramide, uputilo se u Visoko, na Visočicu, pogledati ono o čemu je do tada samo slušalo.

Pa zašto gosn Nisam-ja-potpis ' o-dejtonski-sporazum Silajdžić nakon izbora nije niti jednom ateriro na VIsočicu?), vjerski nedostojanstvenici koji su poručivali da u piramide treba vjerovati, raznorazni bjelosvjetski jebivjetri i dok je Osmanagić Jr, imao svu podršku " elite " koje se on inače gnuša, pet ljudi različitog profesionalnog usmjerenja je pisalo o ublehama.