12. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica

Kao takvo, prvo je opsežnije izdanje na temu vrednovanja uspješnosti poslovanja visokoškolskih knjižnica na hrvatskom jeziku te bi trebao biti nezaobilazno štivo za svakog knjižničara i studenta koji se bavi i propitkuje tematiku vezanu uz mjerenje uspješnosti poslovanja knjižnica.

U Crolist mrežu uključeno je dvadesetak visokoškolskih knjižnica.

Osim toga, u srijedu, 14. studenoga otvara prvu podružnicu Sveučilišne knjižnice u sustavu visokoškolskih knjižnica Republike Hrvatske i to na Kampusu, a za četvrtak 15. studenoga najavljeno je predavanje »Open Access u znanstvenom izdavaštvu« koje će održati Matko Hrvatin i Davor Vidić.

O skupu: Tema 11. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica je vrlo široka.

U drugom poglavlju pod nazivom Teorijsko-metodološka ishodišta vrednovanja uspješnosti visokoškolskih knjižnica daje se pregled ishodišne literature te će ovo poglavlje biti dobra polazišna točka za sve one koji žele saznati više o tome kako je sve započelo, što se mjerilo i vrednovalo u počecima (60 te godine 20. st.), koji su najvažniji priručnici, norme ili projekti na ovu temu.

Velik dio knjižničnog fonda pretraživ je preko web stranice knjižnice ili skupnog kataloga NSK, te skupnog kataloga SZI-Prirodoslovlje, koji uključuje 30 - tak visokoškolskih knjižnica Sveučilišta i istraživačko-znanstvenih ustanova.

Pri prezentiranju Nacrta prijedloga Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj koji je na Vijeće prispio nakon dugog niza godina rada i duge javne rasprave, u kojem su sadržani minimalni kriteriji za osnivanje visokoškolskih knjižnica i zadržani osnovni elementi uspješnosti, pokazalo se da su primjedbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dostavljene na sjednicu, takve prirode da bi se o njima moralo očitovati i Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga Standarda.

Nagrada Volim svoga knjižničara potiče korisnike knjižnica u prepoznavanju iznimnih postignuća knjižničara iz narodnih, školskih, sveučilišnih i visokoškolskih knjižnica te njihova prinosa u poboljšanju života u zajednici.

Imajući u vidu potrebe suvremenog sveučilišta koje se danas razvija u smjeru virtualnog sveučilišta glavno istraživačko pitanje u ovom doktorskom radu je koji i kakvi modeli konvergencije e-usluga visokoškolskih knjižnica i sustava za upravljanje učenjem na sveučilištu mogu pridonijeti kvaliteti visokoškolskog obrazovanja.

Korisnicima, sveučilišnim nastavnicima i studentima, pridaje se posebna pozornost, jer je važno utvrditi njihovo informacijsko ponašanje u kontekstu e-usluga visokoškolskih knjižnica integriranih u predmetne sadržaje unutar sveučilišnog sustava za upravljanje učenjem.

Svrha ovog doktorskog rada se jednim svojim dijelom ogleda u kritičkom sagledavanju spoznaja i usustavljivanju pristupa problematici konvergencije e-usluga visokoškolskih knjižnica i sustava za upravljanje učenjem na teorijskoj razini, a drugim dijelom u razvoju modela konvergencije, primjenjivog u praksi koji valja i dalje istraživati radi moguće nadogradnje.

Na temelju rezultata istraživanja u kojemu je provedena konvergencija e-usluga visokoškolskih knjižnica i sustava za upravljanje učenjem te ispitivanja provedenog među svim sudionicima studentima, nastavnicima i knjižničarima u ovom radu kreiran je model konvergencije.

RIJEKA »Podružnica Kampus Sveučilišne knjižnice Rijeka svečano je otvorena u zgradi Sveučilišnih odjela u Kampusu na Trsatu, a riječ je ujedno o prvoj podružnici jedne sveučilišne knjižnice u sustavu visokoškolskih knjižnica u Hrvatskoj.

9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Skup svake godine tematizira aktualne teme razvoja visokoškolskog i specijalnog knjižničarstva i njegovog usklađivanja sa svjetskim trendovima.

Do te je promjene došlo zato što sintagma sveučilišni knjižnični sustavi ukazuje na potrebu funkcionalnog povezivanja svih dijelova sustava sveučilišne knjižnice te svih knjižnica sastavnica (fakulteta, akademija, odjela), odnosno visokoškolskih knjižnica pojedinog sveučilišta kako bi se njihov razvoj i poslovanje međusobno uskladio, kao i s razvojem sveučilišta kojem pripadaju.

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice HKD-a, u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, organizira 13. dane specijalnih i visokoškolskih knjižnica koji će se održati od 15. do 18. svibnja 2013. u Opatiji, Hotel Adriatic.

Donosimo Raspravu i pitanja postavljena na zaključcima 9. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica održanih u Opatiji od 13. do 16. svibnja 2007. te Zaključke okruglog stola s temom Pravilnik o matičnoj djelatnosti primjena u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama.

Kroz izlaganja stručnjaka iz knjižničarske struke dan je prikaz stanja i potreba narodnih i visokoškolskih knjižnica te je upozoreno na važnost partnerstva i suradnje u razvoju hrvatskog knjižničarstva kao i na nužnost uspostave bliže suradnje između Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u cilju strateškog i održivog razvoja svih vrsta knjižnica.

Tema 12. Dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica vrlo je široka.

Jedno od svojih predavanja posvetila je ulozi visokoškolskih knjižnica na američkim državnim sveučilištima, metodama vrednovanja rada knjižničara i upravljanja knjižnicama.

Molimo sudionike da sami prijave smještaj u hotelu, obavezno pisanim putem na sljedeće načine: e-mail [email protected] ili fax: 385/51/719 - 015 obavezno uz naznaku " za skup 11. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica ".

U raspravi je istaknuta dobra suradnju sa Nacionalnom i sveučilišnim knjižnicom u Zagrebu u segmentima školskog knjižničarstva, te sa sustavom visokoškolskih knjižnica Zagrebačkog sveučilišta.

U trećem se poglavlju autorica posvećuje temama vrednovanja u kontekstu poslovanja visokoškolskih knjižnica.

Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za specijalne i visokoškolske knjižnice i suorganizatori Sveučilišna knjižnica Rijeka i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu po trinaesti put su organizirali stručni skup specijalnih i visokoškolskih knjižnica s međunarodnim sudjelovanjem.

Obrazovanje korisnika - Kroz primjere dobre prakse pokazat će se uloga knjižničara specijalnih i visokoškolskih knjižnica u obrazovanju korisnika jer se knjižničari sve češće pojavljuju kao partneri u nastavnim i/ili znanstveno-istraživačkim procesima.

Uglavnom su na udaru javne knjižnice, ali ekonomska kriza sve više utječe i na poslovanje visokoškolskih knjižnica na što nas upozoravaju i pojedina knjižničarska društva u zapadnoj Europi (Engleska, Irska).

Uvođenjem e-obrazovanja na hrvatska sveučilišta, uloga fakultetskih (visokoškolskih) knjižnica se brzo i iz temelja mijenja.

Ova prva monografska publikacija tiskana u nakladi Društva knjižničara u Splitu, lijepo je opremljena i bogata ilustracijama u boji, a na 88 stranica daje kratki povijesni pregled kao i referentne informacije (adrese, brojeve telefona, e-mail adrese, radno vrijeme...) splitskih knjižnica i to: Sveučilišne knjižnice, Gradske knjižnice Marka Marulića, 14 visokoškolskih knjižnica, 45 specijalnih i 53 školske knjižnice

U Hrvatskoj, ako se uzme u obzir nedovoljna opskrbljenost visokoškolskih knjižnica, stupanj njihove otvorenosti korisnicima, broj djelatnika, usluge koje se nude te osobito razina njihove međusobne suradnje, ne čudi što istraživanja ukazuju na to da studenti diplomiraju bez dostatna poznavanja izvora informacija i načina korištenja knjižničnih usluga (usp. npr.