BRUSNICA - Vaccinum vitis-idaea Brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je po izgledu i kemijskom sastavu vrlo slična medvjetki.

Postoje dvije vrste brusnica: američke-Cranberry (Vaccinium macrocarpon) i europske (Vaccinium vitis-idaea).

se u [ [ Hrvatska Republici Hrvatskoj ] ] (u skladu [ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305807.html Zakona o vinu, NN 96/2003. ]) pojmovno određuje kao poljoprivredno prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim [ [ alkoholno vrenje alkoholnim vrenjem ] ] [ [ masulj masulja ] ] ili [ [ mošt mošta ] ], od svježeg i za preradbu u vino pogodnoga [ [ grožđe grožđa ] ]. br > Pogodnim grožđem za proizvodnju vina podrazumijeva se zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih sorata vinove loze, vrste [ [ Vitis vinifera L. ] ] ili njenih križanaca s drugim vrstama roda [ [ Vitis ] ] namijenjenih proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina s tim da je u soku takva grožđa sadržaj [ [ šećer šećera ] ] najmanje 64 [ [ Oechsleova moštna vaga Oe ] ] (što odgovara količini od 133 g/l). br > Vina u užem smislu se razvrstavaju u [ [ mirna vina mirna ] ], [ [ pjenušavo vino pjenušava ] ], [ [ biser vino biser ] ] i [ [ gazirano vino gazirana ] ], a [ [ specijalna vina ] ] u [ [ desertna vina desertna ] ], [ [ aromatizirana vina aromatizirana ] ] i [ [ likersko vino likerska ] ].

Prisutnost i količinski odnos pojedinih sastojaka u vinu može biti osnova za provjeru prirodnosti (etanol: glicerol, sastav i količina u vinu prisutnog pepela, odnos glukoza: fruktoza kod slatkih vina itd.) odnosno provjeru nekih drugih značajnih podataka (primjerice, je li vino proizvedeno iz grožđa europske loze (Vitis vinifera L) ili iz direktno rodećih hibrida). br > Da bi podaci o sastavu vina bili razumljivi i međusobno usporedivi, kemijske se analize vina obavljaju po istovjetnim postupcima koji su (na prijedlog OIV-a, tj.

Rod Vitis razvrstava se u dva podroda.

Jedan se naziva Muscadinia (sa tri vrste od kojih je najznačajnija vrsta Muscadinia rotundifolia ili još zvana Vitis rotundifolia, koja se uzgaja na američkom kontinentu kao zobatica ili se njeno grožđe koristi u proizvodnji sokova i vina).

Drugi podrod koji se naziva Euvitis (u kojem je do sada registrirano oko 70 vrsta) razvrstava se u tri skupine a to su sjevernoameričke vrste roda loze, istočnoazijske vrste roda loze i euroazijske vrste roda loze (podskupine Euvitis,) roda Vitis.

Vinova loza (Vitis vinifera) zauzima značajno mjesto u poljoprivredi Dalmacije, kao vjekovna hraniteljica ljudi ovog prostora.

Glavni izvori otpornosti na filokseru su vrste: Vitis riparia, Vitis rupestris, Vitis Berlandieri, a najbolje podloge danas su uglavnom hibridi (križanci) navedenih.

U Voloderu je proteklog vikenda u organizaciji Udruge mladih ' Vitis ' i Udruge Voloderska jesen održan i 2. malonogometni noćni turnir na kojem se natjecalo deset ekipa.

Zlatne medalje dobile su graševine Tandara, Markota, Jakobović, Pavlović, Krauthaker, Bartolović, Čakalić, Vinarstvo Vitis i Veleučilište u Požegi.

Na isti je način ustanovljeno da su se prvi preci roda Vitis, kojim pripada i naša kulturna loza, pojavili nešto poslije, i to na širokom prostoru, na američkom, azijskom i europskom kontinentu.

Otada su mnogi preci vinove loze izumrli, drugi su se evolucijom mijenjali, pa danas botaničari i ampelografi rod Vitis dijele u dva podroda, od kojih se podrod Euvitis (prema rasprostranjenosti) grupira u oko 40 istočnoazijskih vrsta roda loze, 30 sjevernoameričkih vrsta roda loze i dvije euroazijske vrste roda loze.

Od spomenute dvije euroazijske vrste gospodarski je najvažnija ona koju nazivamo plemenita, domaća, europska ili kulturna, a latinski najčešće samo Vitis vinifera L. (iako bi joj valjalo dodati i podatak da je to podvrsta domaća ili lat. subspecies sativa).

L. razvila spontanom evolucijom iz Vitis sylvestris (tj. šumske).

Drugi, pak, tvrde da su i Vitis silvestris i Vitis sativa samo podvrste ili varieteti Vitis vinifere i da ih valja punim nazivom pisati Vitis vinifera subspecies sativa i Vitis vinifera subspecies sylvestris.

Vitis vinifera) Vinova loza biljka je iz porodice Vitaceae.

Opis: Lozina grinja Eriophyes vitis Nal. iz porodice Eriophyidae (uzročnik erinoze) slične su lozinim grinjama Phyllocoptes vitis Nal. i Epitrimerus vitis Nal. iz porodice Phyllocoptidae (uzročnik akarinoze), a razlikuju se morfološki od ostalih paučnjaka, uglavnom, po tome što imaju samo 2 para nogu.

Prve ozbiljne štete lozine grinje koja uzrokuje erinozu (Eriophyes vitis) vidimo kao mjehurastu lisnu površinu, koja pocrveni ili požuti.

Vinovu lozu napada nekoliko vrsta cvrčaka: lozin zeleni cvrčak (Empoasca vitis), američki cvrčak (Scaphoideus titanus), medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa) i rogati cvrčak (Stictocephala bisonia) to su neki od najpoznatijih i najprisutnijih.

Nema spora da se radi o dobrom omekšivaču kože jer, kad ne bi bio djelotvoran, pretpostavljam da bi već odavno bio izbačen iz upotrebe. Vinova loza (Vitis vinifera) - vinova loza sadrži AHA-e (alfa-hidroksilna kiselina), supstancije koje pomažu u uklanjanju mrtvih stanica kože s lica.

Zbog sličnog djelovanja, list europske brusnice, Vaccinii vitis ideae folium koristi se kao i list medvjetke, a prednost mu je što će zbog manje količine trjeslovina u svom sastavu list brusnice biti primjereniji za uporabu kod osjetljivih osoba, osoba sa gastritisom i kod djece od medvjetke.

Razlikujemo dvije vrste biljke brusnica: europska brusnica (Vaccinum vitis-idaea) i američka brusnica (Vaccinum Macrocarpon - Cranberry).

Europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je niski grm, vrlo slična američkoj brusnici.

Institut je od osnutka rješavao probleme istar. poljoprivrede: uzgoj vinove loze na amer. podlozi, zaštita vinograda od bolesti (peronospora, pepelnica i dr.), obnova vinograda i uvođenje vrsnih sorata vinove loze, poboljšanje proizvodnje vina i agrotehničkih mjera u voćarstvu (posebno u maslinarstvu), osuvremenjivanje ratarske, stočarske i povrćarske proizvodnje i dr. Suvremena znanstvenoistraživačka djelatnost Instituta (tadašnjega Poljoprivrednoga znanstvenoga centra) započela je 1984. Gl. su predmeti istraživanja 1986 95: istraživanje i razvoj primjene nekonvencionalnih izvora energije za zagrijavanje stakloplastenika, tehnologija proizvodnje i upotreba krmnoga bilja, istraživanja optimalnoga sustava gospodarenja travnjacima u brdsko-planinskom i mediteranskom području, ampelografska istraživanja i selekcija sorata vinove loze, integralna zaštita vinograda, uvjeti za proizvodnju i preradbu poljop. proizvoda u Istri i mogućnost razvoja agrokompleksa Istre, genetski i gosp. resursi loze roda Vitis u Istri i banka gena, makromenadžment i marketing u poljoprivredno-prehrambenom sustavu Istre i Hrvatskoga primorja, smjernice razvoja turizma Istre i turist. baza podataka, zbrinjavanje otpada u priobalju s energetskog i ekološkog stajališta te sustav upotrebe krme u rubnim ekološkim područjima.

Trajna djelatnost Instituta obuhvaća dva znanstvenoistraživačka programa: prirodni i gosp. resursi poljoprivrede u Istri (genetski i gosp. resursi roda Vitis i banka gena te seljačka obiteljska gospodarstva), turist. ponuda Istre i restrukturiranje.

- od tla do rašljanja rašlja se u krakove i ogranke - nastaje iz jednogodišnjih mladica koje na kraju vegetativnog perioda odrvene, te zatim dolazi do njihovog debljanja i rasta u širinu - osnovna funkcija je da provodi vodu i u njoj otopljene mineralne tvari od korijena do listova - po cijeloj svojoj dužini je pokriveno korom, koja se uzdužno cijepa lupi i otpada, pa se zato kora zove lup ili lila - skladišti hranjive tvari pred kraj vegetacije da bi imalo rezervu za početak iduće vegetacije - svi su višegodišnji dijelovi stabla bez mladica na njima postoji puno spavajućih pupova koji su nevidljivi i koji u izuzetnim okolnostima (pojačana gnojidba, oštriji rez, oštećenja) mogu potjerati u mladicu (smrzavanje pupa na jednoj mladici) - debljina i visina stabla varira - stablo zajedno sa krakovima i ograncima čini uzgojni oblik trsa Mladice rozgva - mladice (rozgve) razvijaju se iz pupova na bilo kojem dijelu trsa mogu biti rodne i nerodne najvažnije su one koje se razvijaju iz zimskih pupova na jednogodišnjoj rozgvi - u jesen su mladice većim dijelom svoje dužine odrvenjele - kada s njih otpadne lišće, tada su mladice zrele, tj. jednogodišnje drvo - mladica je podijeljena na međukoljence ili internodije između kojih se nalaze nodiji (koljenci) - sortno svojstvo dužina nodija i internodija, obojenost mladice - na internodiju nema organa, na nodiju su svi važni organi na mladici loze 1 po jedan list 2 u pazušcu lista pup zimski 3 ljetni ili zaperkov pup 4 nasuprot lista može se nalaziti (ukoliko je mladica rodna) grozd, a bez obzira da li je rodna ili nije na određenom broju nodija se nalaze vitice - grozdovi se nalaze između 2 i 8 nodija iza zone grozda kod rodnih mladica se počinju javljati vitice - na 1 mladici 1 3 (vrlo rodna sorta, više no rijetka) - listovi kod mladice se nalaze nasuprot jedan drugome, ali samo za mladice vinove loze koja se razvila iz reznice - sorte Vitis vinifera grozdovi su na susjednim nodijima - iza dva nodija sa grozdovima dolazi jedan nodij bez grozda zatim ponovo 2 nodija sa grozdovima ukoliko nema grozda onda se na tim nodijima nalazi vitica - uzdužni presjek mladice vidi se srž spužvasto tkivo - na svakom nodiju se srž prekida dijafragmom tkivo koje se sastoji od velikih stanica i u njima se skladište rezervne tvari - na nodijima u kojima se razvio grozd dijafragma potpuno presjeca srž - na onim nodijima koji ne nose grozd dijafragma je jače razvijena na onoj strani na kojoj se nalazi pup - zaperci mladice koje se razvijaju iz ljetnog pupa mladice drugog reda po svojoj građi su slični mladicama iz zimskih pupova, a po izgledu se razlikuju od glavne mladice kraći su i tanji pri dobroj ishranjenosti u zaperkovu pupu se mogu razviti grozdovi koje kasnije dozrijeva ili uopće ne dozrijeva - indikator stanja trsa količina zaperaka - ako ima malo zaperaka trs je opterećen, ima malo hraniva, tj. slabo je ishranjen - ako ima puno zaperaka trs je preishranjen ili smo ostavili premalo pupova kod rezidbe

Po prvi put u okviru manifestacije, a na inicijativu nedavno osnovane Udruge mladih ' Vitis ' iz Volodera, organizira se noćni malonogometni turnir.

Preciznije odgovore na pitanje podrijetla sorte latinskog naziva Vitis vinifera L. dat će međunarodna skupina stručnjaka u kojoj su uz Hrvatske i israživači iz Italije i Španjolske.

Refošk, crna sorta vinove loze (Vitis Vinifera L. cv.