Redatelj Vito Taufer maštovitim je i do detalja dotjeranim rješenjima naglasio komični karakter obiju priča: u prvoj je čehovljanskoj zavrzlami pretvaranja i dvoličnosti osobito radio na progresivnoj karakterizaciji likova, dok si je u drugoj nadrealističnoj slikovnici šarolikih halucinacija dao potpunu slobodu tumačenja u dokidanju stilskih i žanrovskih granica.

Vito Taufer se u svojoj režiji nije odlučio u potpunosti ni za jednu od tih krajnosti nego je spretno koristio začudne spojeve sjete i komike, ubacujući u njih povremeno i elemente groteske i farse.

Iz netom iznesenoga i proizlaze temeljna problemska pitanja ove predstave, a koju je na riječkoj pozornici postavio redatelj Vito Taufer.

Predstavu je režirao Vito Taufer, bila je skoro deset godina na repertoaru kazališta, a gospodin Juzbašić je za nju dobio Nagradu " Veljko Maričić " za najbolju scensku glazbu.

Vito Taufer izvrsnom je, samozatajnom metodom, gotovo neprimjetno nas vodeći, od samog početka prebacio lopticu odgovornosti za izgovoreno na pozornici na nas glumce.

U dosadašnjoj kazališnoj karijeri ostvario je preko 50 zapaženih uloga i surađivao s relevantnim redateljskim imenima kao što su Vito Taufer, Matjaž Pograjc, Eduard Muller, Tomaž Pandur, Ivica Buljan, Diego De Brea, Jernej Lorenzi, Mira Erceg, Natalija Manojlović i dr. S matičnom kazališnom kućom, gostovao je na brojnim svjetskim festivalima.

Godine 1982. Vito Taufer u Slovenskom je mladinskom gledališču režirao predstavu Klasni neprijatelj prema tekstu Nigela Williamsa.

Njezine su tekstove režirali među ostalima i Vito Taufer i Matijaž Latin, a uz to autorica je brojnih performansa i umjetničkih instalacija.

Naime, Vito Taufer nam je uvijek pružao izuzetan kazališni užitak, izvlačio je maksimum iz svega čega se dotaknuo i zato je možda ova predstava primjer iznevjerenih očekivanja.

Nadam se da će španjolskog autora Jacinta Benaventu u Dubrovniku predstaviti Vito Taufer, koji upravo stiže u Dubrovnik na prve razgovore, a Brechta će postaviti Paolo Magelli, ističe Ivica Prlender. Želimo da Magelli postaviti Brechtovu Operu za tri groša, kojoj ćemo dati dubrovačko-mediteranski temperament.

Vito Taufer je oduševljen idejom da režira to djelo, što će se realizirati u suradnji Festivalskog ansambla i Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba, ističe Kunčević.

Još uspješnije, ali ne tako dosljedno (što u našem slučaju vjerojatno i nije moguće), redatelj Vito Taufer zamjenjuje, također zamišljeni, elitističko-agramerski, bankarsko-umjetnički ambijent Gospode Glembajevih svijetom u kojem više baš i nema gospode, odnosno ambijentom gangsterskoga filma poznata ishodišta, kojim jednako, ako ne još više, no svakako izvanjski otvorenije i brutalnije vlada novac.

Riječka će izvedba Ljepotice i zvijeri biti sve samo ne klasična, jer riječ je o treš bajci čiju režiju potpisuje proslavljeni slovenski redatelj Vito Taufer, a autorica je mlada kafanska pjesnikinja, kako samu sebe naziva, Riječanka Jelena J-Zlo Tondini.

U Europi Eurokaz u to vrijeme promovira generacije inovativnih redatelja s područja bivše Jugoslavije (Dragan Živadinov, Branko Brezovec, Vito Taufer, Haris Pašović), Rusije (Roman Viktjuk, Vladimir Klimenko, Popmehanika, Derevo), Francuske (François Tanguy, Stanislas Nordey, François-Michel Pesenti, Jean-Michel Bruyère, François Verret), Danske (Hotel Pro Forma, Von Heiduck, Teatret Cantabile).

Redatelj predstave je Vito Taufer, poznati slovenski redatelj koji je svojim novitetima bitno označio kazališnu produkciju osamdesetih i devedesetih godina.

Vito Taufer danas surađuje sa brojnim kazalištima i za svoj je rad primio veliki broj međunarodnih priznanja.

Nakon što je 1999. obnovio kultno Krležino Kraljevo, nekadašnji Mali princ jugoslavenskoga teatra Vito Taufer vratio se u riječki teatar.

Kako zagrebačka publika zaista s Tauferom ima bogatu i dugu vezu, jer njegove predstave gotovo redovito dolaze u paketima festivala ili međukazališnih, pa i međudržavnih razmjena, bez zadrške se može zaključiti da čak i kad nije potpuno fokusiran, ili kad se igra formom pučkog teatra kao što je to bilo s Ribarskim svađama Primorskoga dramskog gledališča iz Nove Gorice, predstavi koja je također bila na Danima satire neke od prošlih godina, Vito Taufer nikad ne nudi ispodprosječnu predstavu.

GOSTOVANJE l RIBARSKE SVAĐE, PDG NOVA GORICA, REŽIJA VITO TAUFER

Vito Taufer, meštar žanrovskih pomaka i groteske, jedan od najznačajnijih i najnagrađivanijih slovenskih redatelja, u Ribarskim svađama odustao je od žanrovskih pomaka, komediju je zavrtio punom brzinom i stvorio vrckavi, dinamični svijet koji tutnji scenom, bez predaha i slabog mjesta.

Vito Taufer, odgovoran i za reduciranu scenografiju prilagođenu pjaceti i kostimografiju, nije ipak mogao bez pomaka: tučnjave ribara nisu nimalo bezazlene, rane su hiperrealistične, a krv teče potocima, mediteranske šarmantne svađe ovdje nisu stvar folklora, nego su zadobile oblik (i posljedice) rata bez milosti, surovog svijeta u kojem često rade i noževi.

Redatelj predstave je već spomenuti Vito Taufer, a dramaturginja Mila Pavićević.

Rusku romantičarsku dramu o ljubavi i opsesivnoj ljubomori koja vodi tragičnom ishodu, režirat će, Riječanima dobro poznat, čuveni slovenski redatelj Vito Taufer koji je u riječkom Kazalištu ostvario neke doista antologijske predstave.

O tome što ga je privuklo u Maskaradi, Vito Taufer kaže: Privuklo me ono što je zapravo neka esencija romantizma, kao da su svi elementi romantike ovdje sažeti u jedno.

Ne znam da li u Sloveniji (Vito Taufer dolazi iz Ljubljane, ali još od osamdesetih vrlo uspješno povremeno režira u Rijeci, u Zagrebačkom kazalištu mladih i u Splitu) slično postupaju s Cankarevim Slugama, jer u Zagrebu od posljednje premijere tog bez dvojbe najvažnijega djela novije hrvatsko dramske književnosti i kazališta proteklo je već osamnaest godina.

Režijom te komedije u riječko se kazalište vraća poznati slovenski redatelj Vito Taufer, nakon kultnih predstava koje je svojedobno postavio u Rijeci, kao što su primjerice " Revizor ", " Kraljevo " ili " Kralj Lear ".

Na pitanje hoće li ponuditi, s obzirom na glas koji ga prati, neko radikalno novo čitanje Krležinih Glembajevih, Vito Taufer je rekao da je komadu pristupio na novi način, osobito u radu s glumcima, ali neće ponuditi nikakav spektakl s vatrometom. Krleža je napisao savršenu komornu psihološku dramu mračne i dekadentne atmosfere o obiteljskim intrigama, kojoj ne treba izvanjski spektakl jer nalikuje na moderni triler, čak na sapunicu, pa bi se zbog količine različitih obračuna mogla raditi predstava u nastavcima, objasnio je Taufer koji je prije 20 godina u riječkom HNK Ivana pl. Zajca radio Krležino Kraljevo kao scenski spektakl, a sada pregovara s ljubljanskim SNG o postavljanju Lede.

Vito Taufer je rođen u Ljubljani u obitelji velikog slovenskog umjetnika Vene Taufera i već je s prvim predstavama u 80 - ima porušio postojeće kazališne konvencije.

Predstavu je režirao glasoviti slovenski redatelj Vito Taufer, a u glavnim su ulogama Ljubomir Kereke š koji igra Ignjata Glembaya, Alma Prica tumači ulogu barunice Castelli-Glembay, Milan Pleština je Leone Glembay, sestra Angelika Glembay je Olga Pakalović, Zvonimir Zoričić je Titus Andronicus Fabriczy-Glembay, Bojan Navojec je u ulozi Pube Fabriczy-Glembaya, a tu su i Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Marin Stević, Andrej Dojkić, Astrid Turina, Josip Filipović i Krunoslav Šarić.

Niz godina radila je sa slavnim slovenskim redateljem Tomažem Pandurom, a Janusz Kica, Vito Taufer, Nenni Delmestre, Alexandar Popovski, Samo Strelec, Krešimir Dolenčić neka su od imena redatelja i umjetnika s kojima već godinama surađuje i stvara.