Pravilo da o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučuje javni bilježnik ostvaruje se uvijek samo u onom slučaju kad javni bilježnik donese rješenje o ovrsi na temelju takve isprave.

A takva obavijest, koja bi u skladu s odredbom članka 252. J OZ 2005 trebala sadržavati i pouku o pravu na pritužbu, ne bi bila dostavljena ovršeniku, tada se rok računa od saznanja ovršenika o započinjanju provedbe ovrhe. (Tako Dika, Ovrha na temelju vjerodostojne isprave, Javi bilježnik, godina IX., 2005., broj 21, str. 19.)

Pitanje nadležnog suda (kako stvarna nadležnost tako i mjesna) kojemu će javni bilježnik proslijediti predmet radi donošenja odluke u povodu prigovora odnosno radi pro vedbe postupka u povodu prigovora riješeno je (kao i u slučaju postu panja u povodu prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave) člankom 252. J stavcima 1.12. OZ 2005, tako daje nadležan sud općinski odnosno trgovački sud na području kojeg je sjedište javnog bilježnika koji je donio rješenje pro tiv kojeg je podnesen prigovor ovi sno o tome je li ovrha određena u sporovima iz nadležnosti općinskih ili trgovačkih sudova.

Tražbina se prisilno ostvaruje prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi, osim ako Zakonom nije drugačije određeno, odnosno ako je rješenje o ovrsi doneseno na temelju vjerodostojne isprave, provedba ovrhe počine nakon njegove pravomoćnosti (čl. 40 OZ).

Na temelju tih izvoda otvorenih stavaka kao vjerodostojne isprave od strane Odvjetničkog ureda sastavljeni su prijedlozi za ovrhu i upućeni Javnom bilježniku, sukladno zakonu, kako bi isti donio rješenje o ovrsi.

Smatram da se ova odredba ne odnosi na prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenju o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave, budući se prema navedenom određenju, odnosi na situacije izvan ovršnog postupka (prema čl. 3 st. 1 OZ ovršni se postupak pokreće prijedlogom ovrhovoditelja), imajući u vidu i odredbu čl. 55 st. 1 Zakona o javnom bilježništvu koji navodi da se izvršnost javnobilježničkog akta može pobijati prema odredbama (ranijeg) Zakona o izvršnom postupku.

nadležni sud kojemu je javni bilježnik proslijedio predmet u koje mu je podnesen prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, za koji je javni bilježnik ocijenio da nije uredan ili osnovan, ako taj sud ocijeni da je (protivno ocijeni jav nog bilježnika) prijedlog i dopušten i uredan i osnovan (članak 252. d. st. 3 OZ 2005).

Iako kako je navedeno kratko u primjeni, sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi osim navedenih brojčanih pokazatelja, suočava nas i sa specifičnostima te vrste ovrhe u praksi rada samih javnih bilježnika i sudova u određivanju i provedbi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

Ono što i dalje snažno savjetujem sastoji se u slijedećem kada se pokreće postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, najbolja varijanta je tražiti ovrhu na cjelokupnoj imovini ovršenika.

U praksi se međutim često sreću vjerodostojne isprave, posebno računi, u kojima su netočno ili nepotpuno označene stranke (pa i sami ovrhovoditelji), a posebno se to odnosi na obrtnike.

Prema postupku provođenja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, što su u ovom slučaju neplaćeni telefonski računi, javni bilježnik, odnosno ovrhovoditelj, dužan je ovršeniku dva puta na adresu pokušati dostaviti ovršni prijedlog.

U ovom članku osvrnuti ću se na smatram, najznačajniju intervenciju u dosadašnje uređenje ovršnog postupka, određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave po javnom bilježniku, odnosno dosadašnja iskustva primjene tog novog instituta u praksi.

(4) U ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nakon dviju neuspjelih dostava putem davatelja poštanskih usluga, na zahtjev ovrhovoditelja dostavu ovršeniku može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku.

Odredbe o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sadržane su u članku 38. OZ 2005 (na što upućuje odredba čl. 252. k OZ 2005).

Uočava se određena restrikcija u odnosu na ispravu temeljem koje se ovrha određuje i tijela koje je određuje, budući se prema tako navedenom određenju takva ovrha određuje i izdaje rješenje o ovrsi samo temelju ovršne, a ne i vjerodostojne isprave, te takvu ovrhu određuje samo sud a ne i javni bilježnik na temelju vjerodostojne isprave.

Člancima 35 OZ definiran je sadržaj ovršnog prijedloga na temelju vjerodostojne isprave, te je određena i posljedica u slučaju da prijedlog nije podoban za ovrhu, a to je njegov odbačaj, dok je čl. 28 OZ definiran pojam vjerodostojne isprave.

U stavku 2. ispred riječi: »odnosno« dodaju se riječi: »vjerodostojne isprave koju izda zakonom ovlaštena institucija u čijem su kompjutorskom sustavu na računu dioničara zabilježene dionice koje mu pripadaju,«.

Dana 10.09.2007. zgrada Brajšine 2. u Rijeci sa popisom vlasnika stanova dobila je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. s obzirom da su stanari nepodmireni račun DIMNJAČARU d. o. o. uredno platili upravitelju zgrade KVARNERSTAN d. o. o. ali on nije platio ovrhovitelju molimo vas da nam pomognete odgovorom što nam je prvo učiniti u ovoj situaciji jer u roku od 8 dana od primitka rješenja namirit će se tražbina zajedno s odvjetničkim troškovima.Hvala na razumijevanju uz pozdrav.

Rješenje o ovrsi donosi javni bilježnik, na temelju vjerovnikovog prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ili nadležno tijelo (sud, porezna uprava, HZZO, HZMO).

Izričitom odredbom članka 252. g stavka 4. OZ 2005. propisano je i pravilo da su banka i isplatitelj stalnog novčanog primanja dužni u povodu zaprimljenog rješenja o ovr si na temelju vjerodostojne isprave (pravomoćnog i ovršnog) postupati kao u povodu rješenja o ovrsi koje bi im dostavio sud.

« Nesporno je da je javni bilježnik u Zagrebu donio rješenje o ovrsi na osnovu vjerodostojne isprave dana 3. ožujka 2006., da je ovršenik stavio prigovor protiv rješenja o ovrsi, te da je predmet stupljen Trgovačkom sudu u Zagrebu 25. svibnja 2006. godine.

U duhu i smislu rečenog, Poslodavac je izvršio svoju obvezu glede realizacije prava Radnika na« Uskrsnicu »i za 2008. g. i obvezu donošenja dokumenta, tj. ovog Rješenja, koje ima snagu vjerodostojne isprave, koja isplati daje punu zakonsku snagu.

Pretpostavka takve provedbe izrav no putem banke koja će ovrho-vo ditelju isplatiti s računa ovršenika iznos određen rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jest da je ovrha tim rješenjem određena

U tužbi kojom se predlaže izdavanje platnog naloga tužitelj treba posebno navesti razloge zbog kojih predlaže njegovo izdavanje umjesto da predlaže određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

Osim navedenog, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati i zahtjev da sud naloži ovršeniku namirenje tražbine u roku od 8 dana odnosno 3 dana u mjeničnim i čekovnim sporovima (potpuno je nejasno zašto zakonodavac koristi izraz« spor »u ovršnom postupku kada bi pravilnije bilo upotrijebiti riječ« predmet »).

Predviđena je izmjena pravila o mjesnoj nadležnosti nekih ovršnih tijela, pa od 15. listopada 2012. godine više ne bi bilo dopušteno, primjerice, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnositi bilo kojem javnom bilježniku po izboru vjerovnika, nego točno određenom mjesno nadležnom javnom bilježniku.

Kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, sud će izdati platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda.

Ako se donacija daje u dobrima ili uslugama, potrebno je da i davatelj i primatelj donacije o tome imaju vjerodostojne isprave (npr. zapisnik o preuzimanju robe, otpremnica i sl.).

O prijedlogu za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave odlučivati će javni bilježnik.

Počevši od 28. siječnja 2006. godine javni bilježnici preuzeli su na sebe donošenje prvih rješenja na temelju vjerodostojne isprave.