Inicijator konferencije, biskup Franjo Komarica potrudio se okupiti čelnike vjerskih zajednica u BiH, ali i predsjednike regionalnih parlamenata te brojne goste iz Europe i SAD-a.

Nakon rasprave usvojena je i opsežna Zajednička izjava o obitelji koja sadrži zajednički nauk i stavove pripadnika svih okupljenih vjerskih zajednica i koja je dostupna cjelokupnoj vjerničkoj i društvenoj javnosti.

Takva ustavna država može građanima jamčiti vjerske slobode samo pod uvjetom da se oni više ne zatvaraju u integralne svjetove života (Lebenswelten) svojih vjerskih zajednica i da se ne otuđuju od drugih zajednica.

Mi ateisti svaki mjesec kroz poreze financiramo vjeroučitelje, izdržavanje vjerskih zajednica, kulturne manifestacije vjerskih zajednica kao i obnovu i gradnju vjerskih objekata.

Očito će hrvatski sudovi imati još dosta posla u primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije kojega su rijetkom unisonošću zajednički u srpnju 2008. godine izglasali u Saboru HDZ i SDP, usprkos također unisonog protivljenja svih većih vjerskih zajednica 1.

Osvrćući se na ulogu Crkve kao i vjerskih zajednica uopće, Golem je istaknuo njihovu važnost u hrvatskom društvu.

6) Tražimo da se prilikom donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i njihovih članova u Republici Hrvatsko vodi briga o utvrđivanju zajedničkih prava, ali i posebnih koja postoje u pojedinim vjerskim zajednicama.

Zakon o športu, Zakon o studenskom zboru, Zakon o Hrvatskom Crvenom Križu, Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica itd.) i ne financira se u cijelosti iz drugih izvora

b) ako je po Zakonu da predsjednik RH (najviša, najreferentnija pravna osoba u RH) na prisezi MORA (nije mu ostavljeno na izbor, tj. ne/izustiti) izustiti nešto u što ne vjeruje (a u to se može vjerovati, nevjerovati ili biti indiferentan, tj. agnostik što je s pozicije dogme nevjera), to govori o pravnoj poziciji vjerskih zajednica u RH

Nešto kasnije je imovina vodećih vjerskih zajednica postala predmetom nacionalizacije.

Kada inozemni gosti dođu u Poljsku, zapravo nemaju nikakve sumnje da se nalaze u katoličkoj zemlji: crkve su pune i članovi ostalih kršćanskih vjerskih zajednica u usporedbi s moćnom Katoličkom Crkvom doista su malešna skupina.

O početku Domovinskog rata i okupaciji grada heroja svjedočili su njegovi izravni sudionici, pukovnik Zvonko Milas - aktualni predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, bojnik Zdenko Horvat i bojnik Viktor Jurić Paša, dok je i ove godine organizator obilježavanja 21. godišnjice okupacije Vukovara bio Klub gimnazijalaca Ivan Merz Prve hrvatske sušačke gimnazije uz podršku brojnih vjerskih zajednica koje djeluju u gradu na Riječini i navijačke skupine Armada.

»Mi visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, svjesni da članovi naših zajednica čine više od 90 posto pučanstva naše države, osjećamo odgovornost za napredak i boljitak života svakog vjernika i građanina.

Kulturna baština u posjedu vjerskih zajednica nedovoljno je proučena i zaštićena.

Svečana sjednica, na kojoj su uz zastupnike hrvatskog parlamenta sudjelovali i najviši državni dužnosnici, predstavnici izvršne i sudbene vlasti, predstavnici vjerskih zajednica i diplomatskog zbora, te drugi visoki gosti, započela je intoniranjem hrvatske himne te minutom šutnje za poginule.

Od predstavnika drugih vjerskih zajednica počasno je mjesto pripalo episkopu Srpske Pravoslavne Crkve metropolitu zagrebačko-ljubljanskom i cijele Italije Jovanu Pavloviću i šibenskom protojereju Iliji Krajoviću te evangeličkom biskupu dr. Vladimiru Deutschu.

Kuća ljudskih prava organizira Dijalog u društvenom djelovanju: Otvaranje prostora suradnje vjerskih zajednica i organizacija civilnog društva koji će se održati u petak, 10. veljače 2012. od 12 - 15 sati u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112 c.

Pitanje zaštite ljudskih prava je pitanje kako državnih vlasti, tako i organizacija civilnog društva i vjerskih zajednica.

Kuća ljudskih prava želi otvoriti stalan prostor dijaloga između različitih vjerskih zajednica i organizacija civilnog društva, a u pogledu zaštite i promocije ljudskih prava, promicanja vjerske tolerancije, suradnje i ekumenizma, pomoći obespravljenim i siromašnim slojevima društva kroz pružanje usluga u zajednici, borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti na razini javnih politika i praksi, izgradnji mira u društvu i pomirenju društvenih grupa koje zbog različitih vjerskih, nacionalnih, etničkih ili drugih identiteta žive u razdvojenosti, neprihvaćanju i rubu eskalacije nasilja.

A gurnuti u komercijalne medijske vode jednostavno ne možemo opstati, upozorava pak Žestiæ na problem vjerskih zajednica o kojemu je, podsjetimo, prije mjesec dana govorio i HTV-ov urednik religijske redakcije Tonèi Trstenjak. nbsp; nbsp; nbsp; U zadnjih godinu dana èini mi se kao da je sve namjerno voðeno tome da se takav program iskljuèi.

Za razliku od drugih vjerskih zajednica, Katolička crkva ima pravo na izuzetak s obzirom da ona nije samo tvorevina koja je sazdana isključivo od korpusa vjernika, već je Svetoj Stolici, kao njezinoj okosnici upravljanja, priznat politički značaj države u međunarodnom pravnom poretku.

Odsjek za osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, te za suradnju s nevladinim organizacijama obavlja upravne i stručne poslove vezane za: osobe oštećena vida i sluha, mentalno oštećene osobe (laka, umjerena, teža i teška mentalna retardacija), osobe s promjenama u ličnosti uzrokovanim organskim činiteljima ili psihozom, osobe s tjelesnim oštećenjem, s oštećenjem u govoru i glasu, te osobe kod kojih postoji više vrsta i stupnjeva oštećenja; poticanje, organiziranje i praćenje akcija za humaniziranje životnih i radnih uvjeta tjelesno ili mentalno oštećenih osoba i njihovih obitelji; razvijanje samozaštitnih aktivnosti radi što bolje integracije ovih osoba u svoju životnu sredinu; stručne poslove u vezi vještačenja tjelesno ili mentalno oštećenih ili psihički bolesnih osoba radi ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava u skladu s posebnim propisima, te stručno-administrativne poslove za drugostupanjsko tijelo vještačenja; skrb o nemoćnim, starim, duševno bolesnim i drugim odraslim nezbrinutim osobama koje zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, stambenih, obiteljskih ili drugih uvjeta nemaju mogućnosti živjeti u vlastitom domu; praćenje rada, davanje mišljenja i odobrenja o osnivanju, statusnim promjenama i prestanku domova za smještaj tjelesno ili mentalno oštećenih osoba, te domova socijalne skrbi za smještaj nemoćnih, starih, duševno bolesnih i drugih nezbrinutih odraslih osoba; davanje mišljenja o odobrenju za samostalno obavljanje poslova pružanja pomoći i njege kao profesionalne djelatnosti, kao i vođenje evidencije o fizičkim osobama koje su ga dobile; praćenje rada vjerskih zajednica i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove u svezi sa zbrinjavanjem narečenih kategorija osoba; poticanje, organiziranje i praćenje primjene novih oblika socijalne skrbi; postupanje po odredbama Zakona o humanitarnoj pomoći glede rada humanitarnih organizacija i drugih humanitarnih čimbenika na prikupljanju i raspodjeli humanitarne pomoći; provođenje postupaka za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost darovane robe u humanitarne i socijalne svrhe; vođenje jedinstvene evidencije o korisnicima i opsegu pružene humanitarne pomoći, te evidencije o humanitarnim organizacijama; obavljanje stručnih i administrativnih poslova oko prikupljanja podataka i evidencije, te osiguravanja humanitarne pomoći i kumstva djeci poginulih hrvatskih branitelja i djeci invalidima Domovinskog rata; suradnju i praćenje rada, te osiguravanje financijskih sredstava udrugama invalida, roditelja invalidne djece, dobrotvornim udrugama i drugim nevladinim organizacijama.

Ubrzo nakon osnivanja SAD-a, dogovorila se multikonfesionalna kršćanska elita u toj multikonfesionalnoj kršćanskoj zemlji da se država neće pačati u djelovanje vjerskih zajednica, tj. da neće preferirati niti jednu od njih (te su posije teoretičari, mozgajući nad američkim primjerom, počeli govoriti o vjerskoj slobodi).

Predmet analize bile su i metode kojima se tadašnja politička vlast služila pri etničkoj homogenizaciji društva, takozvani urbicid, pozicioniranje vjerskih zajednica, te zakoni koji su u tom periodu donešeni.

U istom stavku u 7. retku iza zareza nakon riječi »fundacija« dodaju se riječi: »obavlja nadzor nad provođenjem Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica«.

" Zbog toga određene vjerske zajednice koje su uredno registrirane pri Evidenciji vjerskih zajednica u RH ne mogu ostvarivati sve odredbe Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica pa je za njih Zakon u određenim odredbama neprovediv.

Osim toga, nekoliko se vjerskih zajednica zbog sadašnjih odredbi zakona ne može niti evidentirati.

Članak 1. Na temelju učenja Svetog pisma, a sukladno Ustavu Republike Hrvatske (Narodne Novine 56/90) i Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (Narodne Novine 83/02) i Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Evanđeoske pentekostne crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa (Zagreb, 4.7.2003.), Evanđeoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Evanđeoska pentekostna crkva) ovim Statutom utvrđuje slijedeće:

U povorci hrvatskog ponosa, iza dragovoljaca Domovinskog rata svoje mjesto imaju svi koji istinski Vole ovu predivnu Hrvatsku umirovljenici, studenti, nezaposleni i zaposleni, vjerovnici i dužnici, seljaci, mljekari, pčelari, ribari, ratari, voćari, radnici Salonita, Jadrankamena, Kamenskog, Dalmacijavina, Đakovštine, Diokia i drugih tvrtki u stečaju, viškovi T-coma, HŽ-a, HEP-a, Zagrebačkog i inih holdinga, i svi oni koji će u tim tvrtkama još neko vrijeme o (p) stati, perspektivni i neperspektivni kadrovi HV-a, taksisti, tramvajci, kamionđije, kapetani kratke i duge plovidbe, nogometaši, košarkaši i rukometaši bez plaća i oni s plaćama, sportaši malih sportova, koji nikada nisu ni pomislili da bi svoj trud naplatili, olimpijci i rekreativci, umjetnici, slikari kipari, pjesnici, balerine, pjevači zaštičeni autorskim pravima i oni koji ta prava ne konzumiraju, radnici brodogradilišta, obrtnici i njihovi zaposlenici, radnici ministarstava, državne, regionalne i lokalne samouprave, učitelji i sveučilišni profesori, umjetnici, politički angažirani pojedinci, apolitični stanovnici Lijepe naše, predstavnici katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica.

Drugi dan simpozija predavanja su održali dr. Josip Šalković (Zagreb) na temu Granice udruživanja, autonomija, ovisnost vjerničkih društava, dr. Ratko Radišić (Varaždin) na temu Društva s posebnim profilima, dr. Klara Ćavar (Ancona) na temu Kanonska konfiguracija crkvenih pokreta, mr. Lucija Babić (Rim) na temu Društva i pokreti u partikularnoj Crkvi očekivanja i izazovi, mr. Ivan Kovač (Mostar) na temu Društva i pokreti u konkordatskom pravu te Frane Staničić, dipl. iur. i Lana Ofak, dipl. iur. (Zagreb) na temu Registracija vjerskih udruga i vjerskih zajednica u svjetlu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.