Vlado Puljiz, profesor emeritus sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta ističe tri glavna smjera javnih politika prema starijima.

Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekao je kako moramo napustiti postojeći model socijalne sigurnosti baziran na rastu jer sve manje odgovara okolnostima.

Mogu se formule za izračun okretati kako hoćete, ali mirovine stvara generacija koja radi upozorio je Vlado Puljiz.

Vlado Puljiz je istaknuo kako se u ovoj knjizi nudi rješenje za napredak u BiH, po kojem u decentraliziranoj državi sva tri naroda trebaju biti konstitutivni na cijelome prostoru BiH.

Fleksibilizacija, odnosno prilagodba rada intenzivnim društvenim, ekonomskim i tehnološkim promjenama, jedan je od najvažnijih procesa u suvremenom svijetu koji potiču globalizacija i sve veći utjecaj svjetskog tržišta, ističe profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Vlado Puljiz.

Knjigu će predstaviti dr. sc. Ante Žužul, predsjednik uprave Školske knjige, prof. emeritus Vlado Puljiz i prof. Dr. sc. Gojko Bežovan.

Primjerice, prihodi su 1 % najbogatijih u SAD-u skočili s 8 % 1970. na 15 % 2000, a u Velikoj Britaniji s 6,5 % 1982. na 13 % 20003. Razlika između jedne petine najbogatijih i jedne petine najsiromašnijih na svijetu je 1960. bila 30: 1, 1990. 60: 1, a 1997. 74: 14. 1996. je 358 najbogatijih imalo jednaku imovinu kao 45 % najsiromašnijih, tj. kao 2,3 milijarde ljudi, a 1998. je troje 1 U Hrvatskoj je tako u 2005. samo 17 % novouposlenih radnika dobilo stalan posao (Vlado Puljiz, Neoliberalizam i socijalna država, u: D.

Tako je Unija godišnje prisiljena isključivo radi radne snage godišnje useljavati i do dva milijuna ljudi«, kaže Vlado Puljiz, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu dr. sc. Vlado Puljiz, rekao da u svijetu danas postoje dva trenda spram socijalnih prava.

Vlado Puljiz: Prilike u Hercegovini i spašavanje gladne djece u Prvom svjetskom ratu

Prof. dr. Vlado Puljiz član je predsjednikovog Vijeća za socijalnu pravdu.

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, koji ljeta provodi u roditeljskoj kući, ponosno nam pokazuje na hrpu proizvoda što su proizvedeni u Runovićima; trebalo je puno truda i napora izdvojiti se iz siromašne agrarne sredine i postati akademikom svijeta, ali još više hrabrosti je trebalo da se ostane ovdje, pokrene stvari s nule i uspije.

Nakon uvodne riječi Vesne Pusić, predsjednice Skupštine Centra, knjigu su predstavili urednici Vlado Puljiz, Slaven Ravlić i Velimir Visković.

Obitelj u Hrvatskoj, kao i u svijetu, u stalnim je promjenama u strukturi, trajnosti i važnosti pojedinca, o čemu su izlagali prof. dr. sc. Vlado Puljiz sa Studijskog centra socijalnog rada i mr. sc. Irena Majstorović sa Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Uoči formiranja prošle Vlade, sjajno ih je iznio professor Vlado Puljiz u Vjesniku.

Kao i njen kolega sa studija socijalnog rada Vlado Puljiz drži da te odredbe veliki dio građana dovode u neravnopravnu ulogu.

Važnost tih prava posebno je naglasio u svojem izlaganju prof. Vlado Puljiz upućujući na postojanje dva stupa europske socijalne organiziranosti, i to, kao prvi, na proizvodnju i tržište i, kao drugi, na socijalnu zaštitu i državnu redistribuciju.

Vlado Puljiz Siniša Zrinščak Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilište u Zagrebu Zagreb, Hrvatska

Profesor Vlado Puljiz u članku Kriza, reforme i perspektive mirovinskih sustava u europskim zemljama i u Hrvatskoj raspravlja o mirovinskim sustavima europskih zemalja i Hrvatske.

Dr. Vlado Puljiz, Dr. Siniša Zrinščak, Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Globalizacija i aktualne socijalne reforme u Hrvatskoj

Knjiga je izašla unutar edicije Sociološka biblioteka a knjigu su, uz autore, predstavili Vlado Puljiz i Vjeran Piršić

Dr. Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je da je, unatoč svim teškoćama u tranzicijskom razdoblju Hrvatska ipak održala osnovnu mrežu socijalne sigurnosti, iako je temelj hrvatskoga socijalnog sustava uvelike kompenzacijski, odnosno daju se samo naknade.

Akademik Jakša Barbić i prof. dr. sc. u mirovini Vlado Puljiz pišu o radu preminulog akademika Eugena Pusića; Barbić o Pusićevom radu u HAZU-u, a Puljiz o Pusićevim pogledima na socijalnu državu, socijalnu politiku i socijalnu zaštitu.

Knjigu su predstavili: Vlado Puljiz, predsjednik Znanstvenog vijeća Centra, Slaven Ravlić, zamjenik predsjednika Upravnog odbora, urednik zbornika Ivan Markešić i predsjednik Centra

Završno predavanja na simpoziju " Socijalna sigurnost između politike i gospodarstva u Hrvatskoj " održao je dr. Vlado Puljiz iz Zagreba Govoreći na početku svog predavanja o socijalnim pravima dr. Puljiz je istaknuo kako se o njima počelo govoriti u 18. i 19. stoljeću kada je s industrijskim društvom došlo do slabljenja tradicionalnih mehanizama sigurnosti poput obitelji, mjesne zajednice, mutualnih udruga što je dovelo do pojave mnoštva socijalnih rizika te je država morala te rizike preuzeti na sebe odnosno regulirati ih.

Takve promjene treba raditi postupno i dugoročno pa mi se rok do 2019. čini prihvatljivim, ' ističe prof. dr. sc. Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta.

Posebni gost svečanoga skupa dr. sc. Vlado Puljiz, sveučilišni profesor u mirovini, na originalan je način oslikao položaj umirovljenika u Hrvatskoj i njihove turobne perspektive.

Uz autora, na predstavljanju su govorili predsjednik Uprave ŠK-a dr. Ante Žužul, prof. Vlado Puljiz te prof. dr. Gojko Bežovan, dok je odabrane odlomke čitao glumac Vedran Mlikota.

U odboru su još: mr. Tatjana Holjevac, dr. Zvonko Maković, Jelena Pavičić Vukičević, dr. Vlado Puljiz, dr. Spomenka Tomek-Roksandić, Slavko Degoricija i Srđan Vlaović.

Konferenciju su organizirali RRA SiB i Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, a konferencija je organizirana u 2 dijela: prvi dio se bavio socijalnom politikom RH i EU, socijalnim dijalogom i mobilnosti radnika (izlagaci: Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, Snježana Štefok, Diana Štrkalj), dok je drugi dio bio posvećen mladima i mogućnostima njihova stipendiranja, studiranja u EU i mobilnosti, kao i prilikama i procedurama pri zapošljavanju u institucijama EU. (izlagaci: Filip Gašparović, Martina Šuto, Loredana Maravić, Julie Lepretre).