Od pro š le su nam godine ostale dvije neobjavljene knjige: roman " Afroditin grijeh " bosanskog arheologa Envera Imamovi ć a, o doseljavanju Grka na otok Hvar i osnivanju Farosa, Staroga Grada, prije 2400 godina; i biografija " Tajni ž ivot slikara Vlahe Bukovca " mladog splitskog povjesni č ara Tihomira Raj č i ć a.

Konkretno, riječ je o pet slika Vlahe Bukovca, najznačajnijeg slikara hrvatske moderne, koje umjetnički znalci procjenjuju kao najvredniji dio opsežne zbirke bivšeg hrvatskog premijera.

To je istražiteljima bilo čudno upravo zbog toga što je pet Bukovčevih slika jedini dio Sanaderove kolekcije za koji je hrvatska javnost uopće znala i to zato što je on te slike tijekom 2009. posudio za izložbu radova Vlahe Bukovca u Haagu.

Slava Raškaj je imala 21 godinu i izložila je šest akvarela, no prodana djela su pokazala strahoviti raskorak između cijena njezinih slika i radova Mencija Clementa Crnčića i Vlahe Bukovca: Crnčićeve slike su bile šest, a Bukovčeve čak sto puta skuplje

Razmišljam, nadalje, kako bi li se mogla teatralizirati jedna od slika iz remek-djela Vlahe Bukovca?

Među umjetninama koje je Fiolić čuvao na svom imanju u Mlaki, a kasnije ih predao USKOK-u, su i djela najpoznatijih hrvatskih umjetnika poput Vlahe Bukovca, Celestina Medovića i Ivana Lackovića Croate.

Zadnju sam obnovu i Paviljon u punom sjaju vidio za 90 - godisnjicu tijekom izlozbe jednog od najvecih hrvatskih slikara Vlahe Bukovca.

Mladi slikari bili su zainteresirani za žensko tijelo kao motiv, a to se ponavljalo u kazalištu i književnosti. U takvoj atmosferi pojavio se Robert Auer kao jedan od najdrskijih i najodvažnijih erotomana tog razdoblja, objasnio je Zidić. Drugi su bili mnogo diskretniji, primjerice, u opusu Vlahe Bukovca nikad nećete naići na pornografiju, odnosno na erotske slobode kakve si je dopuštao Auer, ali ćete naići na pravi, punokrvni erotizam.

Ne bih rekao da je Robert Auer veliki slikar, ali svakako je vrhunski majstor, predstavnik akademskog realizma s kraja 19. stoljeća, slikar zagrebačke šarene škole, koji je očito u svom radu slijedio jednu šprancu, nastojeći je dovesti do savršenstva: portreti i aktovi u secesijskom stilu minhenske akademije, utjecaj Vlahe Bukovca (općenito poznatijeg i zbog Gundulićeva sna i zastora HNK; Auer je Vlahi pomagao u radu na Hrvatskom preporodu); ignoriranje avangardnih pokreta s početka 20. stoljeća.

Među gotovo 400 umjetnina vrijednih oko 1,2 milijuna eura koje su sudski službenici pronašli u splitskom i zagrebačkom stanu Ive Sanadera nedostaje pet slika poznatog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca, piše Jutarnji list.

Galerija je otrvorena 2001. godine, te od tada ugošćuje niz izložbi eminentnih umjetnika poput Ede Murtića, Vlahe Bukovca, Otona Glihe, Dušana Đamonje i drugih.

" Portret gospođe Bravičić ", ulje na platnu Vlahe Bukovca ukradeno u Zagrebu, treća je najvrjednija ukradena umjetnina.

U crkvi se nalazi poznata slika Vlahe Bukovca Isus prijatelj malenih.

Sa izuzetnim zanimanjem razgledavao sam veliku izložbu Vlahe Bukovca u Zagrebu, ali i mnoge druge.

Vidim Ratzingera na letećem tepihu, a zapravo je riječ o čuvenom platnu Hrvatski preporod našeg genijalnog Vlahe Bukovca.

Može se vidjeti - i po izložbi Vlahe Bukovca - koliko je Hrvatska bila Europa prošlih stoljeća, što i danas jednakim žarom zadivljuje.

Za životnu suputnicu odabrao je dva destljeća mlađu djevicu Jelicu. Dobar dio tog privatnog života poznatog umjetnika po prvi put će se naći u knjizi Tajni život Vlahe Bukovca splitskog povijesničara Tihomira Rajčića, - Kao da hodam iza njega, osjećao sam se slijedeći Bukovčeve tragove - kaže Rajčić.

Zidovi su joj oslikani freskama poput Dolazak Hrvata Celestina Medovića, Pokrštenje Hrvata Bele Csikosa-Sesssie, Hrvati izabiru Kolomana kraljem Otona Ivekovića, Živio kralj Vlahe Bukovca i drugima sličnima koje su poznate svima u Hrvatskoj.

Mara Čop Marlet, djelo Vlahe Bukovca

Lik Marije Ružička-Strozzi ovjekovječen je na svečanom zastoru Hrvatski preporod Vlahe Bukovca, a bila je jedina scenska umjetnica kojoj je još za života postavljena bista u HNK u Zagrebu.

Starija župna crkva Sv. Ante Padovanskog ima oltarnu sliku Vlahe Bukovca.

Nedavni pronalazak niza netragom izgubljenih Papandopulovih partitura po svojoj vrijednosti i važnosti i značaju za hrvatsku kulturu ravan je pronalasku ulja na platnu Vlahe Bukovca ili skulptura velikog Ivana Meštrovića

Do 2012. godine obradili smo više od 500 umjetnina, među kojima su i djela vrhunskih umjetnika poput Paola Veneziana, Vittorea Carpaccia, Jacopa Tintoretta, Palme Mlađega, Vlahe Bukovca, Celestina Medovića i drugih.

Kad se na jednome mjestu nađu slike poput Autoportreta s beretom Vlahe Bukovca, Autoportreta s cigaretom Vilka Gecana te onog slavnog porteta slikara Benkovića Miroslava Kraljevića i čudesnog Vrkljanova autoportreta s cigaretom te niz jednako vrijednih fotografija, njezina je likovna vrijednost neosporna.

Naime, u suradnji Općine Brdovec, Muzeja Brdovec i Moderne galerije, Zagreb, u petak, 26.4. u 19,00 sati u Muzeju Brdovec bit će otvorena izložba pejzažnog slikarstva na kojoj će biti izloženo 16 slika najpoznatijih hrvatskih umjetnika: Vlahe Bukovca, Nikoše Mašića, Slave Raškaj, Menci Clementa Crnčića, Otona Ivekovića, Emanuela Vidovića, Branka Šenoe, Ferda Kovačevića, Mate Celestina Medovića, Zlatka Šulentića, Gabrijela Jurkića, Vladimira Varlaja i Mihovila Krušlina.

U izlaganju je dotaknula pitanja vizualne reprezentacije obitelji preko niza portreta njezinih članova (Pongratzi su bili i jedni od mecena slikara Vlahe Bukovca) te pitanje kulture smrti, ponajviše preko obiteljskih nadgrobnih spomenika i dr.

Večernji list pak piše da je Fiolić priznao i da je Sanader kod njega skrio najvrednije slike zbirke umjetnina one Vlahe Bukovca koje su procijenjene na oko 230.000 eura.

Posjetili smo mnoge crkvice, muzeje, bili smo kod načelnika Mlina, posjetili kuću i muzej Vlahe Bukovca u Cavtatu, gdje nam se osobito svidjela slika njegove obitelji, u starom gradu Dubrovniku prošetali se po zidinama i Stradunom

Potaknuti iznimnim interesom prošlogodišnjega predstavljanja slikarskoga opusa Vlahe Bukovca u veljači 2010. godine, što ga je nakon izložbe u Haagu, mogla vidjeti i publika Galerije Klovićevi dvori, ove smo se godine odlučili za izložbu slikara, koji je na jednak način obilježio hrvatsku modernu likovnu umjetnost u razdoblju njezina rađanja.

Slika Ivana Tišova koja se također našla u ovom kustosko kolekcionarskom odabiru djelo je što upotpunjuje predstavku punog zamaha zagrebačke šarene škole, pod uplivom Vlahe Bukovca koji je pokrenuo moderna zbivanja u hrvatskome slikarstvu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.