Banke, poslovanje nekretninama, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te vlasnička ulaganja u nekretnine djelatnosti su u koje se prošle godine slilo najviše izravnih inozemnih ulaganja (FDI).

Po preliminarnim podacima HNB-a, u strukturi stranih ulaganja u 2009. godini 1,1 milijarda eura odnosi se na ostala ulaganja, koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite, 572,5 milijuna eura su vlasnička ulaganja, a 171,3 milijuna eura zadržane zarade.

Tako su inozemna vlasnička ulaganja i dalje izrazito skromna, a uglavnom se odnose na manje projekte u turizmu, trgovinskoj djelatnosti te proizvodnji hrane i pića, naveli su analitičari središnje banke u listopadskoj informaciji o gospodarskim kretanjima.

Glavninu izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini, odnosno gotovo 60 posto ili 2,11 milijardi eura, tako su činila vlasnička ulaganja, odnosno većinom dokapitalizacije bankovnog sektora, rekao je Alan Å kudar iz Direkcije za statistiku Hrvatske narodne banke (HNB).

S iznosom od 80,4 milijuna eura slijede inozemna ulaganja u rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti, potom vlasnička ulaganja u nekretnine sa 55,3 milijuna eura te trgovinu na malo 50,2 milijuna eura.

U tih 7,474 milijuna USD na vlasnička ulaganja otpada 5,198 milijuna USD, 1,705 milijuna USD na ostala ulaganja te 592 milijuna USD na zadržane zarade.

Kada se pogleda struktura inozemnih ulaganja, vidi se da su to u 70 % slučajeva vlasnička ulaganja u telekomunikacije, hotele, banke, farmaceutsku industriju, znači u našu najbolju i najprofitabilniju industriju.

Obveznici dostavljanja podataka su sve domaće pravne osobe u čijem kapitalu na kraju izvještajne godine inozemne institucije posjeduju udio veći od nule te sve domaće pravne osobe koje na kraju izvještajne godine posjeduju vlasnička ulaganja u inozemne institucije.

Izravna strana ulaganja od 1,55 milijuna USD, od čega 814,97 mil USD predstavljaju vlasnička ulaganja, 2001. godinu čine rekordnom ponajviše radi drugoga kruga privatizacije HT-a i daljnje privatizacije financijskog sektora.

Prema istraživanju dr. Borisa Siseka pod nazivom Strane izravne investicije u Hrvatskoj uzroci neuspjeha u strukturi FDI u Hrvatskoj dominiraju vlasnička ulaganja sa udjelom od 61 posto u razdoblju od 1993. do 2004., zatim slijede ostala ulaganja s 24 posto u promatranom razdoblju i zadržane zarade sa 14 posto udjela.

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku ponajviše su odredila vlasnička ulaganja, koja su trostruko veća u odnosu na prvo tromjesečje 2006. godine.

Od toga se iznosa najveći dio, oko 2,1 milijardu eura odnosio na vlasnička ulaganja, na zadržane zarade 494,7 milijuna, te na ostala ulaganja (obuhvaćaju kredite, trgovinske kredite, te gotovinu i depozite) više od milijardu eura.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, od 1993. do početka srpnja u Hrvatsku su investirane 8,42 milijarde dolara, od čega više od pet milijardi jesu izravna vlasnička ulaganja, a 1,25 milijardi dolara je zadržana dobit.

Dok se više od polovice neto priljeva izravnih stranih ulaganja (FDI-a) u 2008. odnosilo na vlasnička ulaganja, lanjskom su skoru s više od 60 posto (1,16 milijardi eura) pridonijela tzv. ostala ulaganja koja uključuju trgovinske kredite te transakcije između inozemnih vlasnika (i) hrvatskih tvrtki.

Podaci HNB-a pokazuju da su u prva tri kvartala 2012. vlasnička ulaganja iznosila 269,4 milijuna eura, na zadržane zarade odnosi se 253 milijuna eura, a 65 milijuna eura odlijeva odnosi se na obveze.

Istovremeno su domaći poduzetnici u inozemstvo uložili 102 milijuna dolara, oko sedam milijuna više no što cijele godine ranije, a glavnina tih novaca su bila izravna vlasnička ulaganja.

b. sva naknadna vlasnička ulaganja nerezidenta kojima se povećava temeljni kapital ili neka druga komponenta kapitala rezidenta pravne osobe i/ili kojima su stečene dodatne dionice ili udjeli u kapitalu rezidenta pravne osobe, a koja pojedinačno iznose minimalno 500.000,00 kuna i

Od toga se na vlasnička ulaganja odnosi 333,8 milijuna USD.

Obveznici iz članka 7. i članka 8. ove Odluke obvezni su popunjene obrasce IU-IP i IU-IPP dostaviti Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke najkasnije trideset dana nakon isteka mjeseca u kojem su obavljena vlasnička ulaganja.

Sa 173,8 milijuna eura slijedi djelatnost proizvodnje metala, dok su u poslovanje nekretninama stranci uložili 97,1 milijun eura, a vlasnička ulaganja u nekretnine iznosila su 74,2 milijuna eura.

Naime, najveći se iznos prošlogodišnjih ulaganja, 554,3 milijuna eura, odnosio na ostale poslovne djelatnosti, a sa 155,4 milijuna eura slijede vlasnička ulaganja u nekretnine.

Statistika inozemnih ulaganja za cijelu prošlu godinu pokazuje da su vlasnička ulaganja u 2012. iznosila 404 milijuna eura, ulaganja koja se odnose na ostala ulaganja (koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite te valute i depozite) oko 320 milijuna eura, a iznos od 248,8 milijuna eura odnosi se na zadržane zarade.

Naime, vlasnička ulaganja i zadržana dobit u promatranom su razdoblju zabilježila rast s 28,3 milijuna eura u prvom tromjesečju 2009. na 311,0 milijuna eura u prvom tromjesečju 2010. Dok je u prvom tromjesečju prošle godine zabilježeno povlačenje zadržane dobiti, u prvom ovogodišnjem tromjesečju nastavljen je trend rasta koji je prevladavao ostatak prošle godine.

a. sva vlasnička ulaganja odnosno stjecanja i otuđenja dionica ili udjela u kapitalu rezidenta pravne osobe ako takva suma transakcija u jednom mjesecu prelazi 100.000,00 kuna;

Top djelatnosti za vlasnička ulaganja lani su bile proizvodnja mlijeka i sira, upravljanje holding društvima i proizvodnja opeke, a u 11 godina broj jedan je farmaceutska industrija u koju je iz Hrvatske plasirano - 55 posto kompletnih vlasničkih ulaganja.

Najveći je pak priljev stranih ulaganja u 2010. godini zabilježen kod ostalih poslovnih djelatnosti gdje je iznosio 249,3 milijuna eura, a slijede financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, s iznosom od 186,6 milijuna eura te vlasnička ulaganja u nekretnine sa 156,7 milijuna eura.

Analitičari HNB-a napominju kako su vlasnička ulaganja u zadnja tri mjeseca 2011., zabilježena u iznosu od 900 milijuna eura, u cijelosti povezana s pretvaranjem potraživanja inozemnih vlasnika u kapital domaćih poduzeća

Slijede sa iznosom 96,1 milijun eura vađenje nafte i zemnog plina, potom ostale poslovne djelatnosti sa 21,1 milijun, vlasnička ulaganja u nekretnine sa 16,1 milijun te trgovinu na malo sa 15 milijuna eura izravnih inozemnih ulaganja.

(1) Vlasnička ulaganja mogu biti izravna i ostala vlasnička ulaganja. (2) Izravnim vlasničkim ulaganjima smatraju se izravna ulaganja navedena u članku 9. Zakona o deviznom poslovanju (u nastavku teksta: Zakon), osim ulaganja iz članka 9. stavka 3. točke 2. Zakona. (3) Ostala vlasnička ulaganja su sva vlasnička ulaganja nerezidenata u Republiku Hrvatsku ili vlasnička ulaganja rezidenata u inozemstvo koja nisu izravna vlasnička ulaganja.

Od ukupno 2,1 milijarde inozemnih ulaganja u prvom ovogodišnjem polugodištu, najviše se, 1,1 milijarda eura, odnosi na vlasnička ulaganja, dok se na zadržane zarade odnosi 522,5 milijuna eura, a na ostala ulaganja, koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite, odnosi se 497 milijuna eura