Prati i analizira prometne politike, strateške i razvojne smjernice, propise i dokumente nacionalnih tijela, međunarodnih organizacija i Europske unije u skladu s načelima harmonizacije europskog transportnog tržišta, surađuje s državnim tijelima, nacionalnim i međunarodnim organizacijama i institucijama te europskim integracijama vezano uz razvoj, financiranje i realizaciju projekata iz područja riječnog prometa, vodnih putova i luka unutarnjih voda.

Vlada je danas podržala i prijedlog Strategije razvitka riječnog prometa u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2018. godine, a koji predviđa izradu i stavljanje u funkciju Riječnih informacijskih usluga (RIS) i uspostavu Nacionalne središnjice za RIS te uređenje vodnih putova po međunarodnim standardima, tako da budu plovni najmanje 300 dana u godini.

Tijekom proteklih desetak godina, Republika Hrvatska je, obzirom na relativno skromna financijska sredstva, uložila maksimalne napore i poduzeto je niz aktivnosti s ciljem rehabilitacije hrvatskih vodnih putova, što je rezultiralo slijedećim:

Ta poveznica osim željezničkih, cestovnih i vodnih putova ima i važnu energetsku sastavnicu koja se odnosi na uspostavu plinske poveznice na toj relaciji.

Infrastrukturom vodnih putova unutarnjih voda uz Ministarstvo i Savsku komisiju, operativno se bavi Agencija vodnih putova sa sjedištem u Vukovaru.

Ukupna dužina vodnih putova unutar granica Republike Hrvatske je 805,2 rkm, od kojih je dužina vodnog puta na kojem je moguća plovidba kako slijedi:

Pozitivni učinci najčešće su se mjerili ostvarenim rezultatima u pogledu obnove ili modernizacije lučke infrastrukture i vodnih putova, dakle ograničavali su se na investicije.

To se odnosi na kvalitetu vodnih putova i njihovu plovnost do međunarodnih luka na rijeci Savi i rijeci Dravi, te na kvalitetu i izgrađenost lučke infrastrukture.

Uvažavajući činjenicu da je mreža vodnih putova Republike Hrvatske integralni dio europske mreže vodnih putova - paneuropskog dunavskog koridora VII., MMPI je izradilo Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj od 2008. 2018., koja za cilj ima povećanje plovnosti, sigurnosti i učinkovitosti riječnog prometa, odnosno osiguranje minimalne dubine od 2,5 m tijekom 300 dana u godini kako bi nivo plovnosti vodnih putova dosegnuo međunarodni nivo Vb.

3. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova,

Ovime će se CRORIS-om pokriti novih 389 km vodnih putova.

Ako je tijekom radova građenja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina osnovne melioracijske odvodnje ili radova održavanja voda iz članka 107. ovoga Zakona, koje izvođači izvode na temelju ugovora s Hrvatskim vodama, kao naručiteljem, odnosno tijekom radova građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe, koji izvode izvođači na temelju ugovora s Agencijom za vodne putove, kao naručiteljem, sukladno zakonu kojim se uređuju luke i plovidba unutarnjim vodama, nužno izvaditi šljunak i pijesak iz vodotoka ili kanala, isti se može koristiti isključivo po odredbama ovoga Zakona.

Gradonačelnik Dražen Barišić i zamjenik Stjepan Kos obišli su teren i pozvali uz gradsku tvrtku VG komunalaca i Hrvatske vode nadležne za prohodnost vodnih putova.

- Građenje objekata sigurnosti za poboljšanje uvjeta plovidbe na dionicama vodnih putova koji predstavljaju smetnje u plovidbi radi nedovoljne dubine s ciljem povećanja broja plovidbenih dana u godini.

K tome, promreženost Hrvatske vodnim putovima iznosi 14 km na 1.000 km 2 što joj daje komparativnu prednost u odnosu na EU čija gustoća mreže vodnih putova iznosi svega 9,4 km na 1.000 km 2.

Rijeka Sava u prometnome je smislu ključna poveznica koja svojom razgranatom mrežom unutarnjih vodnih putova povezuje zemlje Europske unije.

Cilj konferencije je bio okupiti na jednom mjestu sve zainteresirane strane i sudionike iz sliva rijeke Save i predstaviti razvojne planove i programe iz područja unutarnje plovidbe u slivu rijeke Save, u okviru sustava opće politike za razvoj europske mreže vodnih putova i tekućih i planiranih aktivnosti na području razvoja turizma.

Iskorištavanje šljunka i pijeska dozvolit će se ako bitno ne mijenaprirodne procese, te ako služi održavanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama.

Pouzdanost vodnih putova valorizira se stupnjem zadovoljavanja minimalnih zahtjeva plovnosti kojima moraju udovoljiti da bi plovidba bila tržišno isplativa.

Porast udjela riječnog prometa na tržištu prometnih usluga može se ostvariti ako se ovaj sektor integrira u intermodalnu transportnu mrežu za što je preduvjet podizanje razine pouzdanosti vodnih putova te izgradnja najvećega infrastrukturnog projekta u riječnom prometu višenamjenskog kanala Dunav-Sava.

Zajednička izjava predstavlja svojevrsni vodič za planiranje i implementaciju projekata vodnih putova.

U dijelu koji se odnosi na unutrašnji vodni promet to podrazumijeva: (i) integriranje unutrašnjih plovnih putova u europski plovidbeni sustav uređenjem i održavanjem postojećih vodnih putova sukladno međunarodnoj klasifikaciji plovnosti, (ii) uključivanje infrastrukture vodnoga prometa u prometnu mrežu razvojem riječnih luka.

Utjecaji na biološku i krajobraznu raznolikost najčešće su vezani uz upravljanje sljevovima, radove i mjere zaštite od poplava, vađenje riječnog nanosa, održavanje i izgradnju vodnih putova te izgradnju akumulacija i hidroenergetskih objekata.

U okviru Agencije za vodne putove, javne ustanove za upravljanje vodnim putovima, potrebno je osposobiti kadar za ovladavanje novim tehnologijama u području održavanja vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbe radi ostvarivanja operativne učinkovitosti Agencije.

To uključuje stjecanje specifičnih znanja i vještina, kao i nabavu adekvatnih tehničkih sredstava (brodova) i opreme za obilježavanje vodnih putova.

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) osnovana je radi primjene Okvirnoga sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB), tj. osiguravanja suradnje stranaka radi ostvarenja sljedećih ciljeva: uspostavljanja međunarodnoga režima plovidbe na rijeci Savi i njezinim plovnim pritokama, što podrazumijeva uspostavljanje uvjeta za sigurnu plovidbu na rijeci Savi i njezinim pritokama, između ostalog: usvajanjem plana obilježavanja, održavanja i razvoja vodnih putova; usvajanjem jedinstvenih pravila plovidbe koja u obzir uzimaju posebne uvjete na određenim dijelovima vodnih putova te uspostavljanjem riječnih informacijskih servisa (RIS); uspostavljanjem održivoga upravljanja vodama, što podrazumijeva suradnju u području održivoga upravljanja vodnim bogatstvom u slijevu rijeke Save, uključujući cjelovito upravljanje površinskim i podzemnim izvorima voda; poduzimanja mjera za sprečavanje ili smanjivanje opasnosti te smanjivanje i uklanjanje štetnih posljedica, uključujući posljedice poplava, opasnosti od leda, suša i nesreća koje uključuju tvari štetne za vodu.

U dijelu vodnih putova glavni cilj je osiguravanje minimalno međunarodne klase IV, što znači plovnost za plovila minimalnog gaza 2.5 metra 300 dana godišnje.

Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka na unutarnjim vodama za razdoblje od 2009. do 2016. godine dokument je na temelju kojeg se planira pokretanje razvojnog ciklusa u riječnom prometu, u dijelu infrastrukture vodnih putova i javnih luka.

Također, ovaj plan čini osnovu za izradu godišnjih ili trogodišnjih programa uređenja i tehničkog održavanja vodnih putova, te godišnje planove izgradnje luka i pristaništa na unutarnjim vodama.

Pored ove Strategije uvažiti treba i sljedeće dokumente: Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje EU, 2008., Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2008 godinu Dodatak A NPPEU 2008., Strategija upravljanja vodama (u izradi), Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997., Okvir za usklađenost strategija 2007. 2013., Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, 2005. Polazište za definiranje strategije jest činjenica da je mreža vodnih putova Republike Hrvatske integralni dio europske mreže vodnih putova paneuropskog dunavskog koridora VII.