SLUŽBA KONTROLE KVALITETE VODE DANAS Danas Služba kontrole kvalitete vode provodi terenska i laboratorijska ispitivanja kvalitete vode vodoopskrbnih sustava Zagreba i Samobora u skladu sa Zakonom o hrani (NN 46/2007) i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/2008).

U nužne mjere za popravljanje sadašnjeg stanja vezanog uz odvodnju otpadnih voda u nekim naseljima ili dijelovima naselja možemo ubrojiti sljedeće akcije: - napraviti točnu evidenciju svih naselja, ili dijelova naselja, koja imaju vodoopskrbni sustav bez odgovarajuće riješenog sustava odvodnje; - napraviti točnu evidenciju svih sustava odvodnje otpadnih voda, koje nemaju riješeno pročišćavanje; - inicirati izradu projekata izgradnje sustava odvodnje i sustava za pročišćavanje otpadnih voda u takvim naseljima za prezentaciju na odgovarajućim organima lokalnih zajednica te podnijeti zahtjev za financiranje tih projekata iz fondova Europske unije; - inzistirati na izgradnji sustava odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda ili na izgradnji sustava pročišćavanja otpadnih voda (u onim naseljima u kojima to nije riješeno) kao prioritetnim investicijama; - nakon izgradnje tih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, osigurati obveznost priključaka na taj sustav odvodnje svih subjekata (domaćinstava i tvrtki) koji su priključeni na vodoopskrbni sustav; - svaku novu izgradnju vodoopskrbnih sustava u naseljima obvezno vezati uz istovremenu izgradnju sustava odvodnje s pročišćavanjem; - osigurati da svako priključivanje na vodoopskrbni sustav obvezuje i priključivanje na sustav odvodnje; - za svaki sustav odvodnje obvezno osigurati pročišćavanje otpadnih voda, kako bi se spriječilo onečišćenje podzemnih voda.

Opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 76 %, dok je razina priključenosti na kanalizacijski sustav 43 %.

Ukazano je da stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava nije zadovoljavajući, a da su problemi s kanalizacijom i odvodnjom još izraženiji.

Projekt obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju kanalizacijskih sustava Splita, Solina, Kaštela, Trogira, općina Seget i Okrug te dio otoka Čiovo kao i poboljšanje i proširenje pripadajućih vodoopskrbnih sustava.

Jednostavno otvorimo slavinu i koristimo zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava.

Oko 50 % ukupnog stanovništva županije, pije kvalitetnu odnosno zdravstveno ispravnu vodu a to je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava, gradskih vodovoda grada Koprivnica, Križevci i Đurđevac sa okolnim naseljima.

Prosječna opskrbljenost stanovništva Republike Hrvatske vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi oko 76 % (2002. god.), od čega je na jadranskom slivu opskrbljeno 86 %, a na crnomorskom slivu 71 % stanovništva.

U tijeku je izgradnja vodovodne mreže za naselja koja nemaju vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava.

Umjesto ostavljanja bilo kakve mogućnosti za avanturu privatizacije vodoopskrbnih sustava s mogućim nesagledivim posljedicama, Hrvatska bi trebala tražiti rješenje za izgradnju održivog sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima Hrvatske pijemo vodu iz slavine, odnosno da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava većinom visoke kakvoće, a površinske i podzemne vode i more su u dobru stanju.

(1) Županija i Grad Zagreb obvezni su obavijestiti stanovnike na svom području koji se koriste vodom iz vodoopskrbnih sustava koji opskrbljuju manje od 50 stanovnika ili isporučuju manje od 10 m³/dan, da ti vodoopskrbni sustavi ne potpadaju pod plan monitoringa.

Tehničkim zahvatima poboljšati funkcioniranje postojećih vodoopskrbnih sustava, ili njihovih dijelova.

Razviti sustav za mjerenje i registriranje stvarnih učinaka pogona vodoopskrbnih sustava.

izradu projektnih dokumentacija vodoopskrbe Kostrena s povezivanjem izvorišta Martinšćica i vodospreme Sopalj te započeti ugovaranje nove projektne dokumentacije vezane za osiguranje dovoljnih količina vode drugih vodoopskrbnih sustava,

Radi robusnog i kompaktnog dizajna modul se isporučuje u zatvorenom polikarbonatnom kućištu klase zaštite IP68, tako da modul može raditi u okolišu s teškim uvjetima, u izoliranim, teško pristupačnim mjestima bez vanjskog napajanja (npr. mjerenja u mjernim oknima vodoopskrbnih sustava).

kod javnih vodoopskrbnih sustava koji opskrbljuju manje od 500 korisnika uzorci vode za analizu uzimaju se jednom u dva mjeseca sukladno točki 9. članka 2. godišnji broj uzoraka dobije se zbrojem vrsta analiza pomnoženo s brojem točaka na razvodnoj mreži.

U većini javnih vodoopskrbnih sustava koristi se podzemna voda koja u sirovom stanju sadrži povećanu količinu Fe, Mn i amonijaka.

Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj, iznosi 80 % (2006.) 20, što znači da se iz javne vodoopskrbe može opskrbljivati oko 3,62 milijuna stanovnika.

Isporučene količine vode kućanstvima i gospodarstvu znatno su smanjivane od 1992. sve do godine 1998., a posljednjih se godina potrošnja ustalila u rasponu od 360 do 375 milijuna m3. U godini 2006. iz javnih vodoopskrbnih sustava isporučeno je ukupno 311 milijuna m3. Istodobno je gospodarstvo iz vlastitih vodozahvata iskoristilo 90 milijuna m3 vode.

U proteklom trogodišnjem razdoblju nastavljena je i izgradnja značajnih vodoopskrbnih sustava.

Radi specifičnosti područja, nepostojanja autohtonih izvorišta vode i nemogućnosti izgradnje vodoopskrbnih sustava ili spajanja na postojeće, mnoga domaćinstva na otocima i u priobalju nisu priključena na iste, stoga se subvencionira dostava pitke vode brodovima vodonoscima ili autocisternama na način da je cijena 1 m 3 vode izjednačena s cijenom na kopnu.

Stoga je cilj osigurati pitku vodu u skladu s definiranim higijensko-sanitarnim standardima, što uključuje povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva iz javnih vodoopskrbnih sustava na prosječno 85 - 90 %.

Od prvog modernog vodovoda na području Hrvatske (izgrađen u Puli 1858. godine) do danas procjenjena je vodoopskrbljenost stanovništva iz javnih vodoopskrbnih sustava oko 74 %.

Tako je npr. najlošije stanje u Bjelovarsko bilogorskoj, Brodsko posavskoj i Koprivničko križevačkoj županiji gdje ispod 40 % stanovništva ima zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava.

Pri korištenju dvostrukih vodoopskrbnih sustava treba poštovati slijedeća pravila:

Najveća prosječna povećanja stupnja opskrbljenosti bit će na vodnom području sliva Save (bez grada Zagreba) i na vodnom području slivova Drave i Dunava, što će se postići dogradnjom postojećih i gradnjom novih vodoopskrbnih sustava.

Provest će se reorganizacija i optimalizacija (okrupnjavanje) komunalnih društava koje će rezultirati znatno manjim brojem društava u usporedbi s trenutačnim stanjem. Povezivanjem vodoopskrbnih sustava regionalni sustavi.

Unapređenje učinkovitosti postojećih vodoopskrbnih sustava postići će se njihovim uključivanjima u regionalne sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova (slivova).

D 4. Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava.