4.14.5.2.1. dva katadiootera moraju biti na visini najviše 900 mm iznad tla, s razmakom između unutarnjih rubova najmanje 400 mm i vertikalnim kutom vidljivosti iznad vodoravne ravnine od 15,

1. Pregled Ovaj dodatak navodi metode mjerenja promjena u nagibu kratkih svjetala motornih vozila u odnosu na njihov početni nagib izazvane promjenama položaja vozila zbog opterećenja. 2. Definicije 2.1. Početni nagib 2.1.1. Utvrđeni početni nagib Vrijednost početnog nagiba kratkog svjetla koju je naveo proizvođač motornog vozila služi kao referentna vrijednost za proračun dopuštenih promjena. 2.1.2. Izmjereni početni nagib Srednja vrijednost nagiba kratkog svjetla ili nagiba vozila izmjerenog s vozilom pod uvjetom br. 1, kako je određeno u dodatku 5, za kategoriju vozila koja se ispituje služi kao referentna vrijednost za procjenu promjena u nagibu snopa svjetlosti s promjenom opterećenja. 2.2. Nagib kratkog svjetla Može se definirati kako slijedi: ili kao kut (izražen u miliradijanima) između smjera snopa svjetla usmjerenog prema karakterističnoj točki na vodoravnom dijelu zasjenjenja u svjetlosnoj raspodjeli kratkog glavnog svjetla i vodoravne ravnine ili tangensom toga kuta (izraženog u postocima nagiba) s obzirom da su kutovi mali (za te male kutove 1 % jednako je 10 mrad).

U svrhu određivanja donjih, gornjih i bočnih granica uređaja moraju se upotrebljavati samo vertikalne i vodoravne ravnine. 2.10. »Prividna površina« za određeni smjer promatranja označava, na zahtjev proizvođača ili njegova pravovaljano ovlaštena predstavnika, pravokutnu projekciju: ili omeđene površine osvjetljavajuće površine projicirane na vanjsku površinu leće (a b) ili površine emitiranja svjetla (c d) na ravninu okomitu smjeru promatranja i tangencijalnu krajnjoj vanjskoj točki leće (vidi Dodatak 3.). 2.11. »Referentna os« označava osobitu os svjetlosnog signala koju je odredio proizvođač (svjetla) da bi služila kao referentni smjer (H = 0, V = 0) za kutove vidnoga polja pri fotometrijskim mjerenjima i za ugradbu svjetla na vozilo. 2.12. »Referentno središte« označava presjecište referentne osi s vanjskom površinom emitiranja svjetla; utvrđuje ga proizvođač svjetla. 2.13. »Kutovi geometrijske vidljivosti« označava kutove koji određuju najmanje područje prostornoga kuta u kojem prividna površina svjetla mora biti vidljiva.

Unatoč tomu, kad se vertikalni kut geometrijske vidljivosti ispod vodoravne ravnine može smanjiti na 5 (svjetlo na manje od 750 mm iznad tla), fotometrijsko polje mjerenja ugrađene optičke jedinice može se smanjiti na 5 ispod vodoravne ravnine.« 2.14. »Krajnji vanjski rub« na bilo kojoj strani vozila označava ravninu usporednu sa srednjom uzdužnom ravninom vozila koja dodiruje bočni vanjski rub vozila, ne uzimajući u obzir projekciju: 2.14.1. guma blizu točke njihova dodira s tlom, i priključaka za mjerače tlaka zraka u gumama 2.14.2. bilo kakvih protukliznih uređaja postavljenih na kotače 2.14.3. retrovizora 2.14.4. svjetala pokazivača smjera, svjetala za označavanje vanjskih rubova vozila, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, parkirnih svjetala, katadioptera i bočnih svjetala za označivanje 2.14.5. carinskih pečata (plombi) pričvršćenih na vozilo i uređaja za osiguranje i zaštitu takvih pečata. 2.15. »Sveukupna širina« označava udaljenost između dvije vertikalne ravnine određene u točki 2.14. 2.16. »Pojedinačna i višestruka svjetla« 2.16.1. »Pojedinačno svjetlo« označava: (a) uređaj ili dio uređaja koji ima jednu funkciju osvjetljavanja ili svjetlosne signalizacije, jedan ili više izvora svjetlosti i prividnu površinu u smjeru referentne osi, koja može biti neprekinuta površina ili sastavljena od dva ili više različitih dijelova, ili (b) svaki sklop dvaju neovisnih svjetala, koja su istovjetna, ili nisu, koja imaju istu funkciju, homologirana su kao ' D ' tip svjetla i ugrađena tako da projekcija njihovih prividnih površina u smjeru referentne osi zauzima najmanje 60 % najmanjeg pravokutnika koji opisuje projekcije spomenutih prividnih površina u smjeru referentne osi. 2.16.2. »Dva svjetla« ili »parni broj svjetala« označava pojedinačnu površinu emitiranja svjetla oblika vrpce ili traka ako su takva vrpca ili trak smješteni simetrično u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila, prelazeći s obje strane do 0,4 m krajnjega vanjskog ruba vozila, i nije kraća od 0,8 m; osvjetljavanje takve površine mora biti omogućeno s pomoću ne manje od dva svjetlosna izvora smještena što je bliže moguće njezinim rubovima; površina emitiranja svjetla može biti sastavljena od određenog broja elemenata postavljenih jedan uz drugoga pod uvjetom da projekcije na poprečnu ravninu nekoliko pojedinačnih površina emitiranja svjetla zauzimaju ne manje od 60 % površine najmanjega pravokutnika koji opisuje projekcije spomenutih pojedinačnih površina emitiranja svjetla. 2.17. »Udaljenost između dva svjetla« koja su okrenuta u istom smjeru označava najkraću udaljenost između dvije prividne površine promatrane u smjeru referentne osi.

5.3.4. Ostali dijelovi opreme vozila na koje se ne odnosi gornja točka, kao što su klizne vodilice sjedala, naprave za namještanje vodoravnoga ili uspravnoga dijela sjedala, naprave za uvlačenje sigurnosnih pojasova itd., nisu predmetom nijedne od ovih odredaba ako su smješteni iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz H-točku svakoga sjedala, čak i ako ih putnici lako mogu dodirnuti.

Emisije u pojasu 23,6 24,0 GHz koje se pojavljuju 30 ili više iznad vodoravne ravnine moraju se prigušiti najmanje za 25 dB za radarski uređaj kratkog dometa za automobile koji su stavljeni na tržište prije 2010., a nakon toga najmanje za 30 dB.

(a) U slučaju pojedinačne ili višestruke osovine, prednji rub (C) mora sezati prema naprijed da dosegne crtu O-Z, gdje kut? (theta) nije veći od 45 o iznad vodoravne ravnine.

1.6.2.11 dva dijela vertikalnih ravnina Q1 P1 N1 M1 i Q2 P2 N2 M2 usporednih s referentnom ravninom na razmaku po 200 mm od obje strane referentne ravnine te po visini ograničene 300 mm iznad vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7;

h-h: trag vodoravne ravnine koja prolazi žarište glavnog svjetla v-v: trag vertikalne ravnine glavnog svjetla _______ (1) Mjerni zaslon za promet lijevom stranom mora biti simetričan u odnosu na crtu v v prikazanu na crtežu u ovom Prilogu.

1.6.2.8 površina G1 L1 M1 N1 N2 M2 L2 G2, koja je po potrebi zakrivljena od donje granične ravnine određene u točki 1.6.2.2 do vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7, okomita na referentnu ravninu i po cijeloj duljini dodiruje naslon sjedala;

»Trodimenzionalni referentni sustav« označava referentni sustav koji se sastoji od okomite uzdužne ravnine X-Z, vodoravne ravnine X-Y i okomite poprečne ravnine Y-Z (vidi sliku 2. priloga III.).

Međutim, kvake koje ne zadovoljavaju taj posljednji zahtjev mogu biti prihvaćene: ako imaju nezavisan povratni mehanizam; ako ne strše više od 15 mm kad se povratni mehanizam pokvari; ako im je u otvorenom položaju polumjer zaobljenja najmanje 2,5 mm (taj se zahtjev ne primjenjuje ako je u potpuno otvorenom položaju stršanje manje od 5 mm, a u tom slučaju rubovi dijelova koji strše moraju biti glatko polirani); ako površina njihova slobodnog kraja, mjereno na razmaku manjem od 6,5 mm od točke koja najdalje strši naprijed, nije manja od 150 mm2, 4.8 Bočni skretači za zrak i kišu i naprave za sprečavanje prljanja prozora Rubovi koji mogu stršati moraju biti zaobljeni polumjerom od najmanje 1 mm. 4.9 Rubovi limova 4.9.1 Rubovi limova dopušteni su pod uvjetom da su prekriveni zaštitom zaobljenom polumjerom od najmanje 2,5 mm ili materijalom koji zadovoljava zahtjeve točke 3.4. 4.10 Matice kotača, poklopci glavine i zaštitne naprave 4.10.1 Matice kotača, poklopci glavine i zaštitne naprave ne smiju imati izbočina u obliku krilaca. 4.10.2 Kad vozilo vozi pravocrtno, osim guma, nijedan dio kotača koji se nalazi iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz njihovu os vrtnje ne smije, u vodoravnoj ravnini, stršati iznad vertikalne projekcije ruba nadogradnje iznad kotača.

Međutim, ako funkcionalni zahtjevi to opravdavaju, zaštitne naprave koje pokrivaju matice kotača i glavine mogu stršati iznad vertikalne projekcije tog ruba pod uvjetom da polumjer zakrivljenosti površine dijela koji strši ne bude manji od 5 mm te da izbočina, iznad vertikalne projekcije ruba nadogradnje, ni u kojemu slučaju ne prelazi 30 mm. 4.10.3 Zaštitna ili zaštitne naprave u skladu s točka 4.10.2 moraju se ugraditi kad matice i vijci strše iznad ravnine projekcije vanjske površine guma (dio guma koji se nalazi iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz os vrtnje kotača). 4.11 Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi). 4.11.1 Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi), ako postoji (postoje), ne smiju stršati više od 10 mm iznad vertikalne projekcije podne crte ili vertikalne projekcije presjeka referentne ravnine s vanjskom površinom vozila. 4.11.2 Kao odstupanje od tog zahtjeva, ispušna cijev može stršati više od 10 mm pod uvjetom da su njezini krajnji oštri rubovi zaobljeni s polumjerom zaobljenja od najmanje 2,5 mm. 4.12 Izbočine i razmaci moraju se mjeriti u skladu sa zahtjevima navedenim u Dodatku.

Kada je prikolica u vodoravnome položaju i ima najveće dopušteno osovinsko opterećenje spojne čašice, mora se pričvrstiti tako da spojna točka priključnog vozila bude 430 35 mm iznad vodoravne ravnine na kojoj stoje kotači prikolice (vidi sliku 31.).

1. DEFINICIJA 1.1. Referentna točka sjedala (S) točka je na središnjoj uzdužnoj ravnini sjedala koja se nalazi na presjeku dodirne ravnine donjega dijela naslona sjedala i vodoravne ravnine koja siječe donju površinu sjedne plohe sjedala 150 mm ispred referentne točke sjedala. 2. ODREĐIVANJE REFERENTNE TOČKE SJEDALA 2.1. Referentna točka određuje se napravom koja je prikazana na slikama 1. i 2. u Dodatku ovoga Priloga, koja omogućava simulaciju opterećenja vozačem u sjedalu. 2.2. Sjedalo mora biti postavljeno u središnji položaj vertikalnog namještanja, koje je neovisno o vodoravnome namještanju.

Visina u odnosu na pod sjedišta sjedala, kad nije stisnuto, mora biti takva da je razmak od poda do vodoravne ravnine koja dodiruje prednju gornju površinu sjedišta sjedala između 40 i 50 cm; međutim, ta visina može biti smanjena do 35 cm u području iznad kotača i motornog prostora.

Kad se vodoravna ravnina (vodoravne ravnine) koja prolazi (koje prolaze) koz H-točku najnižih prednjih i stražnjih sjedala ne podudaraju, treba odrediti uspravnu ravninu okomitu na uzdužnu os vozila i koja prolazi kroz H-točku prednjeg sjedala.

tijekom ispitivanja, pri opterećenju: 100 iznad i 200 ispod vodoravne ravnine.

15 iznad i ispod vodoravne ravnine.

Vertikalni kut ispod vodoravne ravnine može biti smanjen na 10 u slučaju dodatnih bočnih pokazivača smjera s rasporedima B i C ako im je visina manja od 1 500 mm.

3.4.1.3 stražnje dijelove sjedala koji se nalaze ispod vodoravne ravnine koja prolazi kroz najnižu R-točku u svakome redu sjedala. (Ako se redovi sjedala nalaze na različitim visinama, tada ravnina, počevši od stražnjega reda prema naprijed, mora zakretati prema gore ili dolje tvoreći uspravnu stubu koja prolazi kroz R-točku reda sjedala neposredno ispred)

U svrhu određivanja donjih, gornjih i bočnih granica uređaja moraju se upotrebljavati samo uspravne i vodoravne ravnine.

6.2.2. da se taj vodoravni dio granice »svijetlo-tamno« nalazi na desnoj polovini zaslona 25 cm ispod razine vodoravne ravnine, koja prolazi kroz žarište glavnoga svjetla (vidi dodatak 6 ovoga pravilnika);

1.4. »Visina iznad tla mehaničke spojnice (h)« označava udaljenost između vodoravne ravnine kroz referentno središte mehaničke spojnice i vodoravne ravnine na kojoj počivaju kotači traktora.

2.2.20. s 0: gubitak hoda; označava hod za koji se, u smjeru svoje osi pomakne spojna glava (mjereno u milimetrima) kad je se aktivira na način da se pomakne od točke 300 mm iznad vodoravne ravnine do točke 300 mm ispod vodoravne ravnine, pri čemu prijenosni sustav miruje.

Vršna karika pruta ne smije biti viša od vodoravne ravnine pruta u trenutku izbačaja.

Vršna karika pruta ne smije biti viša od vodoravne ravnine pruta u trenutku izbačaja.

Bočni dijelovi počinju na visini vodoravne ravnine koja prolazi kroz točku A i sežu do gornjeg ruba naslona.

5.3.2.3. Ručica ručne kočnice kad je u otpuštenome položaju i ručica mjenjača kad je u bilo kojemu stupnju prijenosa za kretanje naprijed moraju, osim kad su smještene u područjima određenim u točkama 2.3.1. i 2.3.2. te u područjima ispod vodoravne ravnine koja prolazi kroz H-točku prednjih sjedala, imati površinu ne manju od 6,5 cm, mjereno u poprečnome presjeku koji je okomit na uzdužni vodoravni smjer i koji je udaljen 6,5 mm od najistaknutijega dijela, pri čemu polumjer zakrivljenosti ne smije biti manji od 3,2 mm.

6.2.3. međutim, svjetlosna jakost od 60 cd dopuštena je za stražnja pozicijska svjetla uzajamno povezana s kočnim svjetlima (vidi stavak 6.1.3. gore) ispod ravnine koja leži ispod vodoravne ravnine i s njom zatvara kut od 5;