U radu su sudjelovali poznati stručnjaci za vodoprivredu, dakako i zainteresirani predstavnici lokalne samouprave imotskog kraja i vrgoračkog kraja, Splitsko-dalmatinske županije te iz susjednih iz bosanskohercegovačkih općina.

Istu " rupu " u carini prošla je i drvena bukara iz vrgoračkog kraja, urađena rukama jednog od majstora toga zanata Nediljka Vujčića iz Dragljana ili Ike Vegara iz Prapatnica.

Kolegij je započeo predajom mjesečnih izvještaja, očitovanjima o aktivnostima proteklog i planovima za tekuće razdoblje.Pored uobičajene tematike djelatnici Splitsko-dalmatinske županije su se očitovali o slijedećim temama; Stanko Štambuk dao izvještaj sa Sabatine Vodice, Silvija Matković izvještaj sa ekološke radionice sa Brača, Ferdinand Puljić izvještaj o berbi nekad najvećeg Imotskog vinogorja i Dražen Rakušić o voćarskoj godini Vrgoračkog kraja.

O tome najviše zna fra Marko Bitanga, župnik župa Kozice i Zavojane iz vrgoračkog kraja, po mnogima naš najbolji svećenik tenisač.

Izložbe likovnih umjetnika vrgoračkog kraja, nastupi klapa i kazališnih skupina te, u samoj završnici, i podjela nagrada, sastavni su dio Tinovih dana što se proteklih petnaestak godina održavaju u Vrgorcu.

U Vrgorcu je u posljednja četiri dana palo 95 mm kiše, a u dosadašnjem dijelu mjeseca oko 150, što je u dijelu vrgoračkog kraja izazvalo poplave.

Pobjednici za vinograde: Tomislav Vukosav iz Dusine Vrgorac za najbolji vinograd vrgoračkog kraja, Mladen Mažuran iz Radošića Sinjskog za najbolji mladi vinograd sinjsko-vrličkog područja, Niko Klepo iz Vrlike za najbolji rodni vinograd vrličkog područja, Toni Paštar iz Brnaza-Sinj - za najbolji rodni vinograd sinjsko-vrličkog područja, Ivica Milan iz Kaštel Novog za najbolji rodni vinograd u kaštelanskom polju, Ante Grabovac iz Prološca Donjeg za najbolji mladi vinograd (8 hektara) Splitsko-dalmatinske županije podignut na predjelu Vučja Draga, Denis Jerković za najbolji ekološki vinograd Splitsko-dalmatinske županije.

Grad Vrgorac povezan je asfaltnim cestama s atraktivnim turističkim destinacijama: Makarska (36 km), Bačinska jezera (24 km), ušće Neretve (25 km), Metković (35 km), rimska Narona i Vid (25 km), svetište Međugorje (28 km), rijeka Tihaljina s izvorima i slapovima Koćuše (11 km), vodopad Kravice (23 km), Imotski s Modrim i Crvenim jezerom (38 km), te Park prirode Biokovo u kojem je i zapadni dio vrgoračkog kraja s kojim čini prirodnu cjelinu Primorja i Zabiokovskog zaleđa.

Mnoga naselja u gorskom dijelu vrlo su atraktivna kao primjeri ruralne arhitekture, drugi se nalaze uz rub polja Rastok i Jezero, njihove izvore i matice ili se u njima nalaze konobe koje nude domaće gurmanske specijalitete i pića ovog kraja kao i proizvode visoke kvalitete zdrave hrane, voća i povrća Danas je grad Vrgorac upravno, političko, kulturno, i gospodarsko središte vrgoračkog kraja.

Sama predizborna obećanja Nezavisne liste (Razvoj gospodarskih projekata, pronatalitetna politika, ulaganje u mlade, razvoj turizma, aktivno promoviranje vrgoračkog kraja, suradnja Vrgorca sa susjednim gradovima općinama) su totalno uopćena načela, bez ikakve razrade i govore o nepromišljenosti i brzopletosti njihovih autora.

A u Kokorićima je Zvonimir Pervan, svjestan turističkih potencijala Vrgoračkog kraja, uredio i otvorio etno-selo.

Stanovnici Zavojana, Stilja, Kašča i Prapatnica, u brdsko-planinskom djelu vrgoračkog kraja već pet mjeseci muku muče s telefonskim računima.

Kada mještanima vrgoračkog kraja spomenete da je ugor zapravo jegulja, smiju vam se, i uvjeravaju da je posrijedi ugor.

Tako nas je na koncu sve skupa ostalo sedam ovdje na didovini govori Ivan Skender, 70 - godišnji stanovnik Brikve, posljednjeg sela bivše SO Makarska, biokovske razdjelnice makarskog i vrgoračkog kraja.

Vrgorac je cestovno povezan s blizim, turistički atraktivnim odredištima: Makarska (36 km), Baćinska jezera (24 km), ušće Neretve (25 km), Metković (35 km), rimska Narona i Vid (25 km), svetište Međugorje (28 km), rijeka Tihaljina s izvorima i slapovima Koćuše (11 km), vodopad Kravice (23 km), Imotski s modrim i crvenim jezerom (38) km, te Park prirode Biokovo u kojem je i zapadni dio vrgoračkog kraja s kojim čini prirodnu cjelinu primorja i zabiokovskog zaleđa.

VRGORAC - U najmanju ruku nas iritiraju vaše vrlo proizvoljne tvrdnje kako gradska vlast u Vrgorcu nije učinila baš ništa na planu razvoja, a osobito je neprihvatljivo i usuđujemo se reći neljudski podastirati čitatelju ovoga lista neke izmišljene podatke kako je ova vlast zapravo protiv razvoja Vrgorca i vrgoračkog kraja što je izvan pameti, kaže se u reagiranju Gradskog poglavarstva Vrgorca na stavove Mirka Pranića, vijećnika GV-a Vrgorca i predsjednika vrgoračkog SDP-a.

SDP ovci također ističu da u najprioritetnije programe vrgoračkog kraja spadaju izgradnja dionice autoceste kroz ovo područje, spojne ceste Ravča Drvenik i formiranje poduzetničke zone na prostoru oko čvorišta cesta Ravča Upravac.

Žitelji vrgoračkog kraja žale se na Hrvatski telekom.

Tradicionalni recept vrgoračkog kraja iz eko sela Kokorići

Ganga ima izrazito bogatu povijest, ali ono što doista valja istaknuti jest da je ona sastavni dio stoljetnog glazbenog izričaja Imotskog i Vrgoračkog kraja.

" Vladari " TTTS-a su, kao i uvijek, vinogradari iz vrgoračkog kraja, a najopasnije im konkurencije, u vidu imotske kujundžuše ili slatke makedonske smederevke, nema Nestašica " robe ", to ti je

Upozorio je na teškoće u razvoju poljoprivrede na vrgoračkom području te s tim u vezi istaknuo potrebu " rješavanja pitanja navodnjavanja te gospodarske zone i prometnog čvorišta ", koje bi, kao je rekao, trebalo biti spona vrgoračkog kraja s ostatkom Hrvatske, a posebice s jadranskom obalom.

Međutim, iako su prošli vjekovi, među rijetkim žiteljima ovoga slabo naseljenog dijela vrgoračkog kraja još uvijek vlada živo svjedočanstvo o Napoleonu koji je u kratkom vremenu vladavine izgradio mnogo.

U Dusinama i ostatku vrgoračkog kraja javna je tajna da na jednoj adresi bude i više od 400 prijavljenih glasača.

Mnogi naše sugrađani i sugrađanke dali su svoje živote za slobodu domovine, pa tako i oni iz makarsko-vrgoračkog kraja kojima odajemo posebnu počast i poštovanje, naglasio je.

Na velikom slavlju koje se ne pamti u Rašćanima, na granici Imotske krajine i Vrgoračkog kraja, nasuprot zaseoka Pavlinovići, podno Biokove, u nedjelju poslijepodne svečano je otkriven spomenik don Mihovilu Pavlinoviću, a u povodu 120. - te obljetnice njegove smrti.

I tako osim vrgoračkog kraja, od Makarske do gradova u zadarskom zaleđu više je birača nego stanovnika i nikome ništa.