»Granice, [ ] Između Mostarsko-duvanjske i Vrhbosanske dijeceze [ ] zatim biskupijske granice slijede kotarsku granicu do onoga mjesta gdje se siječe ovo posljednje u Treskavici kotarskom granicom između Sarajeva i Foče, nastavljaju po sjevernoj granici fočanskoga kotara do Drine i napokon slijede tijek te rijeke do ušća rijeke Lima koji je prema istoku granica Mostarske biskupije, tako da civilni kotarevi Foča i Čajniče s Rudom pripadaju Mostarskoj biskupiji, a Goražde Vrhbosanskoj nadbiskupiji. [ ] između Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije [ ] u Mostarsko-duvanjsku biskupiju ulaze, s lijeve strane Neretve, kotarevi: Nevesinje, Kalinovik, Foča, Rudo, Čajniče.

Koliko ste upoznati s činjenicom o postojanju organizacija i projekata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Mostarsko duvanjskoj biskupiji koji su mlade učinili protagonistima i svijetlim primjerima širenja kršćanske ljubavi i solidarnosti.

Mnogo je toga još želio i planirao učiniti, sagraditi i urediti u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, ali mu je ljudski vijek bio kratak za ostvarenje svih ideja.

I danas u ime svih Kćeri Božje ljubavi, osobito Provincije Božje providnosti, srdačno zahvaljujem Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Vama, uzoriti Kardinale, cijeloj Crkvi, Crkvi u Hrvata, te svim članovima organizacijskoga odbora i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremi beatifikacije i njezinome slavlju.

Prema crkvenoj podijeli, taj dio pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Nabrajajući projekte koji se ovom akcijom podržavaju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a kojim se nastoji zadržati te ljude na njihovim ognjištima, spomenuo je: dvije pučke kuhinje u kojima se svakodnevno prehranjuju najsiromašniji.

Svečanom obilježavanju završetka školske godine u Katoličkom školskom centru Petar Barbarić u Travniku i podjeli diploma prvoj generaciji (nakon 1944. godine) gimnazijalaca i sjemeništaraca, bio je nazočan i biskup Pero Sudar, promicatelj katoličkog školstva u vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Sada u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ima 213.590, u Banjolučkoj biskupiji 39.792, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji 187.951 i u Trebinjsko-mrkanjskoj biskupiji 21.250 katolika.

Na kongres nisu mogli doai, ali su poslali svoja predavanja Ljudevit Maraeia (Pobožnost prema Mariji u hrvatskim muškim i ženskim redovniekim zajednicama), i Pero Pranjia (Sudbina marijanskih svetišta u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom rata 1992 - 1995).

Domaći župnik Pavao Madžarević za tu je prigodu organizirao Dane Stadlerove plemenitosti, tijekom kojih je svojim župljanima održao prigodne kateheze o Stadlerovom životu i djelovanju, otvorena je izložba umjetničkih slika s likovne kolonije brodskih slikara o Stadlerovom životu i plodnom djelovanju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, prikazan je film HTV-a u sklopu serijala Velikani hrvatske duhovnosti, kao i dokumentarni film, autora Stjepana Šarića, o Stadleru s osvrtom na njegovo djetinjstvo u Slavonskom Brodu protkanim izjavama vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i brodskih povijesnih znanstvenika.

Posebno je teško stanje u vrhbosanskoj nadbiskupiji gdje je od 626.000 Hrvata raseljeno 471.000 te banjolučkoj biskupiji gdje je također raseljeno 2/3 hrvatskog pučanstva.

Inače, u cijeloj Vrhbosanskoj nadbiskupiji na svetkovinu Srca Isusova milostinja se prikupljala u zajednički fond za obnovu porušenih crkava.

Izvijestio je također da su ulaznice za događaj već tiskane te da će u Vrhbosanskoj nadbiskupiji biti dijeljene preko dekanata odnosno župa, a u Banjolučkoj i Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji preko delegata koje će ih dostaviti prijavljenim župnicima te u biskupijama u Hrvatskoj u sjedištu Provincije kćeri Božje ljubavi u Zagrebu i preko dijecezanskih delegata s tim da se sve detaljnije informacije mogu dobiti u Uredu za goste i hodočasnike u Sarajevu na tel./fax (00387) 33 - 253 - 960 ili e-poštu: [email protected].

U svom dopisu dekanima nadbiskup Puljić ističe da ovim događajem želi obilježiti Dan žrtava rata i nasilja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Za to vrijeme sestre su bile raspršene posvugdje, a jedan broj ostao je za vrijeme cijelog rata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Bogosloviji u Sarajevu, gdje su na sve moguće načine pomagale svim ljudima.

Između 1882 - 1889. crkva je služila Vrhbosanskoj nadbiskupiji kao biskupska i župska crkva, a u njoj je bio ustoličen Msgr. Josip Štadler, sarajevski nadbiskup.

Dan posvećenog života u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i imendan s. provincijalke Marine Piljić

Kroz 37 godina rada u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ostavio je vidne tragova svoga zalaganja na svim poljima rada.

Istaknuto je da bi za početak mogao poslužiti način kako je to učinjeno u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Marko u blagoslovu molio da nas Bog oslobodi rata, kroza svijest nazočnih vjernika iz ove posve raspršene župe u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj sada stalno žive dvoje članova, majka i sin, prostrujale su strahobne slike rata što se odvijao na ovoj Kupreškoj visoravni i porušio mnogo toga, zatim pobio određeni broj Hrvata, te protjerao sve žitelje Rastičeva.

U odnosu na godinu dana ranije najveći porast svećenici su zabilježili u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u kojoj je na kraju 2011. bilo 195.522, a krajem 2010. 194.812 katolika.

Temeljito izvješće o činjenicama, broju katolika, prognanih, o malom broju povratnika, srušenim i obnovljenim crkvenim objektima, o stvarnom stanju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji te teškom položaju katolika u BiH, Svetom je Ocu iznio vrhbosanski nadbiskup kardinal Puljić zajedno s pomoćnim biskupom mons. Perom Sudarom.

Već nekoliko godina, uz predavanje kolegija na Katedri pastoralne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, koordinirate i pastoral mladih u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

»Bila je to istinska obnova vjere u ovoj Godini vjere u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Hrvatska vjernost donosi i popis darovatelja za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika, žrtvoslovnu kroniku Bosne i Hercegovine, kao i kolokvij o žrtvama Drugog svjetskog rata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Župa Krista Kralja na Ceru, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (Sarajevo), osnovana je 1933. godine.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji broj katolika se smanjio sa 312 tisuća na 57 tisuća, a posebno je tragično u Banjolučkoj biskupiji gdje se broj s 220 tisuća smanjio na samo 11 tisuća i 5 stotina, ili dvadeset puta manje.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji drže kako uz taj broj treba dodati još oko 3500 Hrvata koji nisu vjernici te katolike koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati.

SARAJEVO - Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uputio je dopis kojim svećenike, redovnike, redovnice i ostale vjernike podsjeća na odredbu da se u Vrhbosanskoj nadbiskupiji na dan smrti kraljice Katarine, 25. listopada obilježava Molitveni dan za domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je veliki dar milosti Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Družbi sestara Kćeri Božje ljubavi kojoj su pripadale, kao i njihovim nad/biskupijama i rodnim župama gdje su krštenjem urasle u mistično tijelo Kristovo, rekao je kardinal Puljić.