Pretpovijesno, rimsko i srednjovjekovno doba ostavilo je u okolici današnjega grada svjedo č anstva mnogobrojnih kamenih zdanja: velika pretpovijesna gomila, na uzvišenju Cigansko brdo iznad Oklaja; srednjovjekovna utvrda u Borku, nedaleko od vrela Lištice; gomile iznad Soldinih ku ć a pokraj ceste Oklaji-Dobrkovi ć i; gomile na širem podru č ju zvanom Radešice; Markanovi ć a gradina nad desnom obalom rijeke Lištice; gradina na istaknutom vrhu brijega Cigansko brdo; Ä avarova gradina na kamenoj litici uz rijeku Lišticu; velika gomila na Ä avarovu brdu zvana Krstine (danas mjesto zvano Bunker); gomile na brijegu zvanom Stražnica u blizini Šuškovih ku ć a; gomile na rubu Mokarskog polja, isto č no prema Tur č inovi ć ima; pretpovijesna gradina, rimska i ranosrednjovjekovna utvrda u Mokrom (srednjovjekovni grad Mokriskik, Mokarski grad). 1 Tu su i srednjovjekovni nadgrobni spomenici (ste ć ci): Barevište, Jelinak i Polugrina u Mokrom, Sajmište kraj rijeke Lištice te ste ć ci u groblju na Trnu.

U isto vrijeme, dok je vodio gradnju samostana, Paunović je proširivao i dalje vinograd na vrhu brijega iznad samostana uzgajajući i šumu na strmini ispod vinograda sa zapadne strane.

Ljubitelji povijesti i arhitekture zasigurno će uživati u šetnji uz stari gradski zid otkrivajući među drevnim zidinama i uskim uličicama tragove prohujalih vremena; a njih nalazimo svugdje od Trga Fortica, uz staru gradsku Ložu pa kroz Volticu do Muzejske zbirke Kastavštine, a potom dalje, prema Trgu Lokvina, staroj šterni i gradskome Kaštelu, drevnoj Crekvini, sve do crkve Sv. Jelene Križarice na vrhu brijega i Žudike, najsjevernije kule.

20. vojno hodočašće završavamo pobožnošću križnoga puta, ovdje na vrhu brijega Kalvarije.

Rijeka, 10. studenog 2009. Na vrhu brijega na Podmurvicama dominira elegantna silueta salezijanske crkve Marije Pomoćnice.

Međutim je Paunović odmah 1725. na vrhu brijega počeo uzgajati vinograd, a pod brijegom gdje je najveća strmina šumu.

Nakon 200 metara vožnje po vrhu brijega nastavljamo ravno držeći se glavne ceste u Donjim Ponikvarima. 500 metara iza raskrižja čeka nas opasnija nizbrdica na kojoj je zbog lošijeg kolnika potrebno usporiti i slijedećih gotovo kilometar blažeg uspona do spomenika u Vorkapićima.

Nakon 200 metara vožnje po vrhu brijega skrećemo desno kod velikog raspela u Donjim Ponikvarima.

Crkve su se u prošlosti gradile u sredini naselja, ili na vrhu brijega oko kojega se oblikovalo naselje.

Na vrhu brijega, kamo vode sve krivudave uličice, dominira trobrodna barokna crkva Sv. Andrije koja je današnji izgled dobila u XVIII. st., a nalazi se na glavnom trgu.

Crkva sv. Luke srušena je u vrijeme 2. svjetskog rata, a njezina obnova tekla je vrlo sporo, dijelom zbog politi? ke situacije, a dijelom zbog nepristupa? nog terena na samom vrhu brijega iznad Rukavca.

Lijevo se odvaja cesta za Šetnicu Sv. Marije Magdalene i vodi do istoimene kapelice na vrhu brijega dalje preko Svetonedeljskog Brega kružno do Svete Nedelje.

Na vrhu brijega na Badiji bila je crkva sv. Katarine, ali je desakralizirana.

Dim koji se širio sa roštilja, na kojem se veselo peklo 15 - ak kg mesa, na vrhu brijega, brzo je privukao gotovo 100 znatiželjnih (gladnih?) posjetitelja, od hrvatskih skijaških reprezentativaca i trenera do njihovih vjernih navijača.

Na vrhu brda skrećemo desno prema Likarevićima i vozimo se utvrđenim pješčanim kolnikom po vrhu brijega.

U zelenom kutku pitomog slavetićkog kraja prošaranog voćnjacima, vinogradima i cvjetnim livadama, na vrhu brijega nasuprot župne crkve Sv. Antuna Pustinjaka iz 1600. g., smješten je dvorac grofova Oršića.

Uskoro se u grad neće ni moći autom i izigravat ćemo staru gradsku jezgru kao da smo neki mini gradić na vrhu brijega negdje usred Istre.

Za svoju predsmrt, prisan mladosti/što je odavno na izmaku jer je jedina postojanje/nemam drugog mauzoleja koji ne bi morao biti tuđi/Uzimam te jer ne čekam da me pokopaju/moja smrt je k meni i samo od mene/a to oni ne mogu i stoga ih optužujem tijelom/koje i tako moraju vratiti/Ja sam moja bitnost/A to što ne mogu podnijeti u njoj samoj/I sve njeno nije moja krivnja ni zasluga/Nestanem li potpuno ili nestanem/ne treba da me itko prisjećanjem dozivlje/to može biti samo krađa/koju nisam u stanju pravodobno prezreti// Nitko ne bi smio iskapati mrtve/Jer možda jesu samo zato da ih nemamo// Ali tko mari za to kad je otimanje/izjednačeno s oslobađanjem/Svatko ulazi u svačiji vrt smrti/Crkvu na vrhu brijega odavno porušiše/(kako bi je lakše mimoišli)/Oltari otetih drumova pred koljenima noći bježe// Nitko ne bi smio iskapati mrtve/Nitko i nizašto// S korijenjem muka u dubokom dnu/može li prolistati govor na stablu tišine/kad ga nemam reći jer sam mrtvac/koji je izgubio smrt pa još traži ukopište/za utjehu samo za smijan plač/što se rasuo preko obraza ko pijesak/jer sam tučen obručima smijeha slijepljen sapunicom veselja/a čitavo vrijeme sam gledao kako suze teku/ispod steznika života i svi su hodali koje sam stekao/a nitko nije držao bol duboko na dlanu:/svi su ga bacali u košare za otpatke/i hodali dalje// A kad su stali/Bili su Nigdje// I onda naume iskopati zaboravljene mrtve/Da bi nešto započeli// Ja sam vikao: Nitko ne bi smio.../NITKO NE BI SMIO iskapati mrtvace// Ali tada izgubih glas/(po njihovoj zapovijedi valjda)/i sada šutim jauk// No on je sam (neotet) i mogu da ga nastavim// Zato kažem: Ne dirajte moja mirna groblja/jer kamo ću s tolikim smetovima kostura/kojima me opterećujete:/ako sam oslobođen vas/onda sam to sobom učinio/i nije istina da sam to mogao dovesti do potpunosti/jer kad sam dobio krv kojom ste se nastavili/obojih je sobom nije mi bilo moguće/kada je toliko tekla u vama zamijeniti je svojom// I tako ostah sputan vašom sličnošću, a sam// Može li se više plakati s licem na licu zemlje?/Može li se više glasno plakati/a da se ne zamrzimo i prije nego su nas čuli/Koliko samoubojica koliko grobova je poleglo u našem smijehu/(Nitko nema pravo na tuđe smrti)/Zašto ih moramo skrivati sa posuđenim licima/kad nas izvan nas nigdje nema?«

MOTOVUN - slikoviti srednjevjekovni gradić-muzej na vrhu brijega.

Desetak godina živio sam s bakom u velikoj kući usred zelenila na vrhu brijega.

HOTEL I DEPADANSE ADRIATIC nalaze se u Omišlju, tipičnom primorskom gradiću smještenom na vrhu brijega visokog 85 metara, s kojeg se pruža zadivljujući pogled na Kvarnerski zaljev.

A kažu da se u ovim krajevima najbolje jede kod Potrtog kotača, obiteljskog gazdinstva smještenog na vrhu brijega sjevernog dijela međimurskih goricah.

Kapela Majke Božje Čislavske, Donja Pušća, na vrhu brijega iznad župne crkve, sagrađena u 18./19. st. u stilu baroknog klasicizma.

Zahvaljujući svom prostorno istaknutom smještaju na vrhu brijega, naselje ima široku ekspoziciju, izloženo je vizurama iz šire udaljenosti.

Frankopani su na vrhu brijega, Modruš-glavice sagradili utvrdu Tržan koja je s varošem Modruš činila cjelinu.

Topli je dom na vrhu brijega.

A dvorište - duge uske stepenice izazivaju na uspon ka vrhu brijega, možda jednom i krenem tamo.

Krajem VI. stoljeća stižu prvi Slovenci i grade naseobinu na vrhu brijega u dolini, u samom središtu buduće Ljubljane.

Stigne li se pritom krajičkom oka baciti pogled prema zapadu, uočit ćete brežuljkast teren s pokojom crkvicom na vrhu brijega.

Plato na vrhu brijega kroz arheološke nalaze svjedoči o gotovo četiri tisuće godina intenzivnog života.