Bušićevi tekstovi Žrtve rata, 160 objavljenom u 15. broju HKL, u srpnju 1969., u kome je žrtve rata g. 1941. 1945. na strani par ti zanskog pokreta prikazao na osnovi popisa obavljenog u listopadu i studenom 1964. po odluci Saveznog izvršnog vijeća SFRJ i time pridonio objektivnijem prikazivanju broja žrtava 185.327 osoba u SR Hrvatskoj, za razliku od proizvoljnih i svakodnevno nerealno pro micanih u jugoslavenskom političkom životu, i Sudbina Mi ma rine donacije, 161 objavljen u posljednjem, 18. broju HKL, li sto pad 1968., o sudbini vrlo vrijednih umjetnina koje je ug ledni hrvatski iseljenik, slikar i restaurator Ante Topić Mimara još u po čet ku g. 1948. uputio iz Berlina i Praga te g. 1950. iz Pra ga kao dar Stross mayerovoj galeriji starih majstora JAZU, a od kojih su neke završile i u Beogradu čak i u zloglasnog Aleksandra Ran kovića, ne samo da su potaknuli vrlo živo zanimanje u hrvatskom narodu ne go su njihovu autoru Bruni Bušiću, 162 prouzročili nove nevolje, anonimne pisane i usmene prijetnje o njegovoj likvidaciji na naj ok ru tniji način.163 Zbog upućenih mu prijetnji nepoznatih oso ba Bušić se je obraćao za pravnu pomoć odvjetniku Vladimiru Ma ri ću.164 I Bušićev zahtjev tih dana upućen Sekretarijatu javne si gur no sti za zaštitom ostao je bez odgovora.