Jedna od snimki prikazuje Waltera Neugebauera kako crta i karikaturu tipičnog Židova.

Ideju za film dao je Mirko Trišler, a na scenariju su surađivali cjelokupna redakcija Kerempuha i Norbert Neugebauer, brat redatelja Waltera Neugebauera, crtača izvrsnih stripova iz razdoblja predratne Jugoslavije i NDH.

Meni je ovo najdraži strip Waltera Neugebauera.

Krulčić je istaknuo kako je u vrijeme kada je komunistička vlast strip smatrala produktom kapitalističkog sustava i predstavljala kao zaglupljujuću drogu u književnom obliku, zahvaljujući Bjažiću svoju kreativnost imali su priliku pokazati mnogi majstori hrvatskog stripa poput Andrije Maurovića, Waltera Neugebauera, Borivoja Dovinkovića, Ice Voljevice, Ota Reisingera i drugih. (Hina)

Grupa zagrebačkih entuzijasta poput Waltera Neugebauera, Dušana Vukotića, Zlatka Grgića, angažiranih oko razvoja animiranog filma, glavni radni stol imala je ispod ogromnog portreta Walta Disneyja.

Galerija Klovićevi dvori projektom prezentacije izbora djela iz obiteljske ostavštine Waltera Neugebauera, nakon predstavljanja Andrije Maurovića 2007., predstavlja drugu najznačajniju kariku začetnika hrvatske povijesti stripa, onu koja čini značajnu poveznicu hrvatske i američke te globalne popularne kulture.

Retrospektivna izložba Waltera Neugebauera predstavlja cjelokupan presjek kroz bogato stvaralaštvo ovoga velikog majstora stripa, karikature i crtanoga filma.

Ovaj sjajan animirani distopijski spoj Isaaca Asimova i Waltera Neugebauera kao da ujedno spaja i dvije sjajne animatorske tradicije u jednu.

Kad smo kod povijesti, Rudi Aljinović nam je priredio još jednu tekstovnu poslasticu, prikaz likovnog razvoja popularnih figura Waltera Neugebauera Jacka Jacksona i Bimba Bambusa.

Kod nas su se u vesternu okušali, i to više nego uspješno brojni stripaši, od pionira domaćeg stripa poput Andrije Maurovića (Pustolovine starog Mačka, Trojica u mraku), Julesa Radilovića (Jaime McPheeters putuje na istok), Noberta i Waltera Neugebauera (Tom i Malo Medvjeđe Srce), pa sve do Darka Macana (Jack Seaborn) u kultnom i nikad ne prežaljenom StripGenu.

Nadovezujući se na taj period, Marušić revalorizira animirani opus Waltera Neugebauera, a svi se autori slažu u procjeni da je građanska klasa bila temelj poslijeratne socijalističke filmske kulturne obnove.

Doista je nepravedno što je cjelokupni opus Waltera Neugebauera toliko dugo bio zanemaren u javnosti: njegov je opus i utjecaj u povijesti stripa i animiranog filma doista pionirski i nezaobilazan, što je starijim naraštajima čitatelja stripova i gledatelja crtanih filmova i te kako poznato.

Stoga Galerija Klovićevi dvori projektom prezentacije izbora djela iz obiteljske ostavštine Waltera Neugebauera, nakon predstavljanja Andrije Maurovića 2007., predstavlja drugu najznačajniju kariku začetnika hrvatske povijesti stripa, onu koja čini značajnu poveznicu hrvatske i američke te globalne popularne

Format lista (31 x 46,5 cm) omogućio je da slike u stripovima, kao i ilustracije budu velike, s detaljima na kojima se može zaustaviti čitateljevo oko, što je pružilo potpunije uživanje u majstorijama Andrije Maurovića i Waltera Neugebauera, autora koji su ponijeli likovnu produkciju Zabavnika.

Znatno ležernija priredba Poziv na ples rasplesala je nekolicinu uz zanosne trbušne plesačice iz skupine Sheherezade, živu glazbu Waltera Neugebauera The Cadillac i onu reproduciranu, s gramofona DJ-a Nene Martinovića.

Pokušaj ekipe okupljene oko Waltera Neugebauera da ubrzo po završetku rata iznova uskrsne zabavni list sa stripovima (projekt je ponio naslov Narodni zabavnik) nije dobio odobrenje vlasti, pa je Kinert prekinuo rad na stripovnoj obradi ruske narodne bajke Vasilisa prekrasna (nacrtao je dvije uvodne table).

Tekst je originalno napisan za katalog izložbe radova Waltera Neugebauera koja je na snazi u Galeriji Klovićevi dvori.

Nakon početnih pokušaja Waltera Neugebauera u cilju obnove svog ratnog Zabavnika, pojave stripova u raznim tiskovinama (Patak, Novi svijet, Kerempuh, Glas Slavonije), što je naprasno prekinuto, strip se javljao samo u prikrivenoj fragmentiranoj formi [... ]

Od 31. siječnja do 3. ožujka u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu održava se retrospektivna izložba jednoga od začetnika hrvatskog stripa, Waltera Neugebauera (1923 - 1992).

Tjednik Veseli vandrokaš, zabavni list u stripovima, što mu je bio podnaslov, počeo je kao pothvat Waltera Neugebauera, no, kad se Penić, vlasnik Hrvatskog tiskarskog zavoda, uvjerio u ozbiljnost posla, pristao je da tiskara bude suizdavač, unijevši kao svoj udio u poslu papir, uslugu tiska i administraciju.

Prvi crtani film u Hrvatskoj bio je Veliki miting braće Norberta i Waltera Neugebauera (1951.).

Bio je u skupini oko Waltera Neugebauera koja je Ijeti 1952., razočarana gašenjem Duga filma, pokrenula Horizontov zabavnik, tjednik u izdanju Narodne omladine Hrvatske, davši mu oblik i sadržajni profil nazaboravnog ratnog imenjaka.

Rijeka stripa ne bi bila potpuna bez Julija Julesa Radilovića, majstora koji je još 1952. godine nastavio crtati Neznanca nakon Andrije Maurovića i Waltera Neugebauera.

Zasluga je Waltera Neugebauera što je Zabavnik sve vrijeme izlaženja zadržao svjež grafički izgled.

Neosnovan je bio optimizam mladog Waltera Neugebauera da će broj moći u prodaju, a pogotovo je bila neosnovana njegova nada da će Zabavnik, kao tipično izdanje zabavnopoučnog sadržaja, možda nastaviti izlaženje i nakon smjene vlasti.

Vrijeme je da nabrusite čagerske cipele i uz poznate evergreen melodije Waltera Neugebauera i band The Cadillac uđete u svijet rock n rolla i bluesa.

Od 31. siječnja do 3. ožujka u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu održava se retrospektivna izložba jednoga od začetnika hrvatskog stripa, Waltera Neugebauera (1923 - 1992).

Likovna estetika Waltera Neugebauera, spojena sa šarmantnim stihovnim izričajem brata Nobike, dala je vrhunske rezultate i privukla stripu nekoliko naraštaja mladih.

Tako je Medijateka Francuskog kulturnog instituta ugostila sjajnu izložbu 75 godina hrvatskog stripa s radovima naših najpoznatijih crta č a od Andrije Maurovi ć a i Waltera Neugebauera, preko Borivoja Dovnikovi ć a, Dušana Vukoti ć a, Ota Reisingera, Ice Voljevice, koji je sve do pred smrt objavljivao Grgu na stranicama ovog lista, te Ivice Bednjanca do Krešimira Zimonji ć a, Mirka Ili ć a, još jednog Vijen č eva crta č a Joška Maruši ć a, Dubravka Matakovi ć a te mnogih drugih.

Važne obljetnice za hrvatsku animaciju proslavljene su 30. svibnja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti - 50 godina jedinog hrvatskog Oskara za animirani film " Surogat " Dušana Vukotića, 60 godina prvog animiranog filma u Hrvatskoj " Veliki miting " Waltera Neugebauera i 55 godina od osnivanja Studija za crtani film pri Zagreb filmu.