U međuvremenu je njemački fizičar Werner Heisenberg (1901. - 1976.; dobitnik Nobelove nagrade 1932.) zaključio da je nemoguće opisati atom koristeći zorne predodžbe, bilo valne bilo čestične.

On nikada u potpunosti nije prihvatio kvantnu mehaniku koju su zagovarali Werner Heisenberg, Paul Dirac i Erwin Schroedinger, jer nije mogao " probaviti " element slučajnosti kojega ta teorija obuhvaća.

Film je kao i sva tehnologija prirodna pojava, o čemu su već davno razgovarali Werner Heisenberg i Niels Bohr: " ni barka nije sasvim mrtav predmet, ona je u odnosu na čovjeka kao mreža u odnosu na pauka ".

Njega stavljati nasuprot Heisenbergu je upravo smijesno. (O tome sto je Heisenberg mislio o nacistima i zbog cega je ostao u Njemackoj, zainteresirani mogu (izmedju ostalog) procitati u njegovoj knjizi " Werner Heisenberg: Der Teil und das Ganze, Gespräche im Umkreis der Atomphisik ", dtv München 1987).

Ugledni engleski fizikalni kemičar Sir Harold Hartley (1878 - 1972) nazvao je Boškovića jednim od najvećih intelektualaca svih vremena (»one of the great intellectual figures of all ages«), nobelovac Werner Heisenberg (1901 - 1976) nazvao je Boškovića hrvatskim Leibnizom.

Niels Bohr i Werner Heisenberg su Boškovićeve misli dolično vrednovali stvorivši teoriju o mikrosvijetu koji više ne predstavljaju sićušna titrajuća tjelešca koja se gibaju u prostoru i vremenu.

Što je htio njemački fizičar Werner Heisenberg, kad je u okupiranom Kopenhagenu posjetio svog mentora i prijatelja, legendarnog Nielsa Bohra?

Međutim to je sve bilo opovrgnuto kada je početkom XX. stoljeća bila dokazana kvantna teorija (Werner Heisenberg).

Fizičar Werner Heisenberg razvio je poznati Princip neodređenosti koji kaže kako tijekom mjerenja fizikalnog stanja kvantnog sustava postoji određena granica preciznosti koja se može postići.

Razvoj teorije u ovom smjeru ostvarili su Werner Heisenberg 1925. godine, razvojem matrične forumalacije kvantne mehanike, te Erwin Schrödinger 1926. godine, putem svoje glasovite jednadžbe.

Mi svi smo njegovi dužnici zbog tog primjera. " [ Werner Heisenberg ] U najtamnija poglavlja povijesti dodjele Nobelove nagrade svakako pripada činjenica da Komitet nije odlučio nagradu dodijeliti Gandhiju.

Werner Heisenberg - njemački kvantni fizičar, nobelovac.

Valja istaknuti i to da je na tom skupu Werner Heisenberg predstavio svoju teoriju principa neodređenosti.

Početkom i prvom polovicom 20. stoljeća dostignuća kvantne fizike duboko su potresla temelje njutnovskog mehanicizma: Ervin Schroedinger, Werner Heisenberg, Niels Bohr i Wolfgang Pauli otkrili da je u srcu materije zapravo energija, nematerijalni supstrat koji u tom subatomskom svijetu otvara sasvim druga vrata shvaćanju prirode.

" Werner Heisenberg (1901 - 1976) mehanikom matrica je 1925. godine rehabilitirao uporabu virtualnih veličina, a da nije znao za Boškovićevu teoriju.

Profesor Werner Heisenberg, nositelj Nobelove nagrade za fiziku, poznat je po svojoj izjavi " Magnetska energija je elementarna energija o kojoj ovisi sav život organizma. "

Imena njegovih prijatelja, poznanika i sudionika u raspravama ili dopisivanjima kao što su Bertrand Russel, Werner Heisenberg, Ernst Schrödinger i Albert Einstein svjedoče o rasponu njegovih teorijskih interesa, a jedna od najljepših osobina Popperova stila je savršena jasnoća kojom govori i o najzamršenijim filozofskim poglavljima.

»Atomna teorija i mehanika« iznosi sažet prikaz razvoja kvantne teorije do trenutka kada je Werner Heisenberg, postavivši temelje kvantne mehanike 1925., najavio novo razdoblje.

Zbog toga su ih i prozvali neutronima; potom je njemački fizičar Werner Heisenberg (1901 - 1976) iznio tezu da je atomska jezgra sazdana od protona i neutrona, što je bilo mnogo prihvatljivije objašnjenje.

Kao što je Ken Wilber istaknuo prije dvadeset godina, čak su i utemeljitelji kvantne fizike Max Planck, Niels Bohr, Werner Heisenberg, Erwin Schrödinger, Sir Arthur Eddington i ostali koji su i sami bili samoproglašeni mistici, snažno odbacivali ideju da misticizam i fizika opisuju isto područje.

Sugovornik Ivo Derado, rođen 1929. u Splitu, diplomirao je fiziku u Zagrebu, a doktorirao u Münchenu (referent doktorskog rada bio je Werner Heisenberg).

Načelo je postavio 1927. godine njemački fizičar Werner Heisenberg

Werner Heisenberg Fizika i metafizika, Nolit, str. 359 i d.

Početkom 1900, Max Planck, Albert Einstein, Niels Bohr, i drugi su razvili kvantne teorije da bi objasnili anomalije u eksperimentalnim rezultatima, te su u tada uveli pojam diskretnih energetskih nivoa. 1925, Werner Heisenberg i Erwin Schrödinger su formulirali kvantnu mehaniku, koja je objasnila prethodne kvantne teorije.

Ja sam naveo primjer za kvantnu mehaniku " Einsteinova odnosa izmedu kvadrata energije i kvadrata impulsa, Dirac je tu relaciju ' linearizira ', ", pa iz tog slijedi Werner Heisenberg i njegov zakon neodređenosti a iz njega više ne važi kauzalitet.

Do prije nekih desetak godina znanstvenici nisu ozbiljno razmatrali mogućnost teleportacije, budući se smatralo da bi takav proces narušio kvantnomehanički princip neodređenosti kojeg je još 1927. formulirao nobelovac Werner Heisenberg.

Glas drugoj strani, onoj koja je osjećala pravednički borbeni polet, pozvanost na velika djela, posudio je Werner Heisenberg.

Taj je princip postao poznat kao Heisenberg-ov princip neizvjesnosti, nazvan po Werner Heisenberg-u (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemačkom fizičaru.

Max Planck, Albert Einstein, Niels Bohr i drugi razvili temeljne elemente kvantne teorije da bi objasnili nekonzistentnosti nekih fizikalnih eksperimenata, a 1925. godine su Werner Heisenberg i Erwin Schrödinger formulirali kvantnu mehaniku

Nakon toga dolazi kvantna mehanika (Ervin Schroedinger i Werner Heisenberg) i recimo elektron postaje oblak oko jezgre.