Dijelovi na S potpadali su pod vlast stare države Gane, a neki sred. i sjev. krajevi nalazili su se u XIII. i XIV. st. u sastavu države Mali, u XV. i XVI. st. države Songhai; zatim postoje kao neovisne državice naroda Mandingo (Mandea) i Baulea (od XVIII. st.).

U XVIII. st. i u prvoj pol.

KA-KIM Srebrni novac prstenastog oblika, koji je bio u prometu u Sjevernom Tajlandu do kraja XVIII st.

KINZIGTALER Opći naziv za rudarski novac kovan u XVIII st. od srebra dobivenog iz rudnika u Kinzigtalu, koji je bio u posjedu knezova Fiir-stenberg.

Na vrhu otočića oko postojeće crkve Blažene Djevice Marije 1624. osnovan je (u XVIII. st. napušten) samostan franjevaca opservanata, s vodospremom i grobljem (danas vidljivi ostatci).

U drugoj polovici XVIII. st. uz začeljni zid svetišta podiže se glavni monumentalni oltar od višebojnog mramora u oblicima mletačkog kasnog baroka s tzv. palom portante (nosećom slikom), u kojoj se izvorno nalazilo proplakano raspelo od terakote, a koje je izgubljeno početkom XX. stoljeća.

Ponovno je naseljeno u XVIII. st., a od 1790. opet je župno središte; crkva sv. Antuna Padovanskoga je iz XVIII. st.

U XVI. st. već nalazimo orgulje s 3, 4, i 5 manuala, a svoje« zlatno doba »orgulje dostižu u XVII. i XVIII. st., posebice s izgradnjom baroknih orgulja.

B. je kovan od sredine XVI st. pa do kraja XVIII st.

Na B. u XVIII st. prikazan je na aversu križ, a na reversu štit s grbom.

Sakristija, dovršena i uređena 1656., konačni oblik je dobila pregradnjom 1726. Zvonik, dovršen 1676., sa svojim uglovnim pilastrima bio je inovacija, koja će tek u XVIII. st. naći široku primjenu.

U XVIII. st., u razdoblju baroka, crkvica je proširena i renovirana, pri čemu je oštećen ili uništen dio fresaka.

U XVIII. st. započinje dan. kolonizacija Grenlanda; zabilježen je znatan gosp. napredak, a za Kristijana VII. (1766 1808) donesen je, u duhu eur. prosvjetiteljstva, niz reforma (ukidanje kmetstva).

Tek je u drugoj polovici XVIII st. kraljica Marija Terezija dokinula kaznu spaljivanja na lomači, pa su tim dekretom nestale i vještice iz naše sredine, a i njih je do tada čekala ista kazna.

Polovicom XVIII. st. nailazimo na naziv Polonije pri Polojni što upućuje na mjesto [ po ] kraj [ Lonje ].

Ispred same crkve nalaze se trideset i četiri nadgrobna spomenika iz početka XVIII. st., da bi se kasnije nastavio na prostranoj nizbrdici jugozapadno od crkve.

Riječ je o prijepisu iz 1546. (prema predlošku iz 1325.) glagoljičnim kurzivom na 35 papirnih listova vel. 32,2 22,2 cm s rubnim latiničnim zabilješkama iz XVII./XVIII. st., a uvezan je u korice od bijeloga hrapavoga kartona.

XVIII. st. (posebno se isticao V.

ZYFERT Srebrni novac slabe kvalitete vrijednosti 1/2 stübera, kovan u Istočnni Friziii od druge polovice XVI st. do kraja XVIII st.

Taj je običaj ukinut tek u XVIII. st.

XVIII. st., a to stoljeće bilježi izrazito povećanje društv. statusa i estetičkog ugleda glume.

Njem. vladari oponašali su Versailles Luja XIV. i franc. kaz. kulturu, što je pogodovalo razvoju kaz. arhitekture u XVIII. st. te stvaranju niza dvorskih ili grad. kazališta, s kojima su surađivali poznati dramatičari i praktičari scene (Lessing u Hamburgu, Goethe u Weimaru, Schiller u Mannheimu, Iffland u Berlinu).

U Italiji je u XVIII. st.

Moskva je potkraj XVIII. st. dobila prvu stalnu kaz. zgradu Petrovskij teatr.

No tradicionalna i nac. glumišta još uvijek ugl. održavaju predstave u klas. dvoranama s iluzionističkom pozornicom, ložama i dr. Eur. kaz. sustav i u arhitekturi i u organizaciji kaz. života prešao je u XVIII. st. u Sjevernu Ameriku, gdje je tamošnje k. oblikovano u modificiranim prilikama, ali ugl. prema eur. načelima.

Na patvorene dubrovačke talire iz XVIII st. nailazimo češće još i danas.

Na vrhu brijega, kamo vode sve krivudave uličice, dominira trobrodna barokna crkva Sv. Andrije koja je današnji izgled dobila u XVIII. st., a nalazi se na glavnom trgu.

Contierija (početak XVIII. st.) a u crkvi su bogato rezbarene korske klupe.

Župna crkva sv. Frane sagrađena je početkom XVII. st.; proširivana je nekoliko puta, a sredinom XVIII. st. podignut je zvonik.

područje visoke samouprave istarskih primorskih gradova za vrijeme Venecije, (X. st. XVIII. st.)