Što se odraslih osoba tiče, uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom je kao sankcija, u nešto drugačijem opsegu, bila propisana odredbama Krivičnog zakona SFRJ iz 1976. godine, a taj je zakon nakon osamostaljenja preuzet u RH te je i sankcija zadržana i unaprijeđena, a Kaznenim zakonom iz 1997. je uvedena i zamjena za kaznu zatvora rad za opće dobro na slobodi.

Uključivanje u probaciju moguće je prilikom odlučivanja o kaznenom progonu, na primjer, nadzor nad izvršavanjem obveze naložene od strane državnog odvjetništva, tijekom kaznenog postupka kad se dostavi izvješće sudu, kod izvršavanja »alternativnih sankcija« odnosno izvršavanje rada za opće dobro i uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, te kod izvršavanja kazne zatvora, primjerice, nadzor uvjetno otpuštenog osuđenika.

Danijela Milčić je nazočne upoznala sa značenjem termina probacije i probacijskim uredima Zagreb I i Zagreb II te predstavila tzv. počiniteljev put (mogućnost uključivanja probacijske službe tijekom svih faza kaznenoga postupka, s naglaskom na rad za opće dobro i uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom).

Ako je istodobno zatražila izricanje uvjetne osude ili uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, istražni sudac može izreći ovu mjeru upozorenja ili postupiti u smislu stavka 10. ovoga članka.

Za opoziv uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom primjenjuju se u cijelosti odredbe ovoga Zakona o opozivu uvjetne osude, time da se u pogledu posebnih obveza uz zaštitni nadzor ima postupiti kao s ostalim obvezama uz uvjetnu osudu (članak 46. stavak 4. ovoga Zakona).

15. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje naknade povjerenicima i pomoćnicima povjerenika na izvršavanju kaznenopravnih sankcija uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi (»Narodne novine«, broj: 43/01.),

Pojedinačno je mišljenje da postojeći sustav propisuje alternativne sankcije uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, rad za opće dobro, ali da iste nisu dobile svoju potvrdu u praksi, te umjesto da se poradi na osnaživanju postojećih službi ide se na osnivanje novih službi i ureda.

Na Prijedlog zakona o probaciji istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja: - članak 9. Prijedloga u suprotnosti je s člankom 6. Prijedloga koji propisuje da se osobe u probaciju uključuju dobrovoljno, - u članku 11. stavku 2. predlaže se iza riječi iznimno brisati iz, - mišljenje je da na poslovima ovlaštenih službenih osoba treba raditi kvalitetan kadar, ali se sugerira da se preispita prijedlog da se službenim osobama prizna beneficirani staž kako je sadržano u članku12., - predlaže se izmjena u članku 14. na način da t. 3. glasi poslovi u postupku izvršavanja uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi, izmjena na način da t. 6. glasi poslovi u postupku izvršavanja kazne zatvora.

Predlaže se dodati novu točku kojom bi se propisao nadzor nad izvršenjem obveza prema rješenju državnog odvjetnika o odgodi kaznenog progona, čime bi se članak 14. uskladio s člankom 1. Prijedloga, - u članku 15. stavku 4. predlaže se umjesto riječi usvaja riječ donosi, - u članku 20. predlaže se izmjena stavka 1. na način da glasi Kaznionica, odnosno zatvor će zatražiti od Ureda za probaciju prigodom odlučivanja o pogodnosti zatvoreniku izvan kaznionice ili zatvora te radi predlaganja uvjetnog otpusta., - predlaže se stavak 1. članka 22. regulirati na način Općinski sud koji je sudio u prvom stupnju će prijepis pravomoćne presude kojom je izrečena uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom ili rad za opće dobro na slobodi u roku od 8 osam dana od dana pravomoćnosti dostaviti Uredu za probaciju radi izvršavanja. U stavku 2. predlaže se riječi Ured za probaciju izrađuje zamijeniti riječima Ured za probaciju će izraditi.

Odjel za zaštitni nadzor i rad za opće dobro na slobodi obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na izvršavanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi.

Izrađuje prijedloge programa izobrazbe probacijskih službenika i vanjskih suradnika iz područja obavljanja probacijskih poslova tijekom izvršavanja uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi.

Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom i posebne obveze uz zaštitni nadzor izrečene u prekršajnom postupku izvršavaju se prema zakonu koji uređuje izvršavanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom izrečene u kaznenom postupku.

Ovaj prijedlog pridonosi većem izricanju alternativnih sankcija uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi.

Isto tako, sudjeluju u izvršavanju uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom te u radu za opće dobro na slobodi.

Prva alternativna mjera izdržavanja kazne je uvjetna kazna sa zaštitnim nadzorom (pružanje pomoći, zaštite i nadzora kako bi se osiguralo da osuđenik ne počini novo kazneno djelo), koja se najčešće primjenjuje na osobe koji su počinili nasilje u obitelji, te se uz nju najčešće propisuje i mjera liječenja od alkoholizma.

Počinitelja ovog kaznenog djela sud može uz izricanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom obvezati na sudjelovanje u postupku psihosocijalne terapije (čl. 71. toč.e) KZ.

Postojeći propisi koji određuju provođenje psihosocijalnog tretmana odnose se samo na počinitelje prekršaja nasilja u obitelji, dok provođenje psihosocijalnog tretmana počiniteljima kaznenih djela obiteljskog nasilja nije sustavno riješeno, iako se njima često, uz uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, izriče posebna obveza podvrgavanja psihosocijalnom tretmanu.

Uprava za zatvorski sustav je upravna organizacija u sastavu ministarstva, osnovana posebnim zakonom, koja obavlja upravne i stručne poslove u svezi s izvršavanjem kazne zatvora izrečene u kaznenom i prekršajnom postupku, kazne maloljetničkog zatvora, novčane kazne zamijenjene kaznom zatvora u kaznenom i prekršajnom postupku, mjere pritvora, uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod, osiguranjem pravosudnih tijela, provodi stručnu izobrazbu službenika zatvorskog sustava te obavlja unutarnji nadzor pravilnog, pravodobnog i zakonitog rada ustrojstvenih jedinica, službenika i namještenika Uprave.

Pravni temelj za provedbu psihosocijalnog tretmana s počiniteljima kaznenih djela nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj nalazi se u odredbi Kaznenog zakona (čl. 71.) koja propisuje posebnu obvezu koja se može izreći uz uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom i u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji (čl. 11, st. 1, d.) budući da sud može počinitelju izreći zaštitnu mjeru obaveznog psihosocijalnog tretmana.

Primjenjujući uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, pored obveza iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona, sud može odrediti počinitelju prekršaja jednu ili više obveza tijekom provjeravanja, i to: 1. podvrgavanje liječenju koje je nužno radi otklanjanja tjelesnih ili duševnih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog prekršaja, 2. podvrgavanje odvikavanju od ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama u zdravstvenoj ustanovi ili terapijskoj zajednici, 3. sudjelovanje u postupku psihosocijalne terapije u specijaliziranim ustanovama u okviru nadležnih državnih tijela radi otklanjanja nasilničkog ponašanja, 4. da ne posjećuje određena mjesta, lokale i priredbe, koje mogu biti prilika i poticaj za počinjenje novog prekršaja.

U prvoj godini rada probacijskih ureda uglavnom su se izvršavale presude kojima su izrečeni rad za opće dobro na slobodi i uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom jer su po otvaranju probacijski uredi preuzeli veliki broj takvih predmeta koje je žurno trebalo staviti u rad.

Tako su za izvršenje u 2011. godini su imali 509 presuda uvjetne osude za zaštitnim nadzorom i 2.399 presuda rada za opće dobro na slobodi.

U listopadu 2012. godine presude uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, u radu je 467 presuda, izvršeno je 158 presuda, 43 presude čekaju izvršenje, dok su kod rada za opće dobro na slobodi u radu 1.402 presude, izvršeno je 595 presuda, a na izvršenje čekaju 1.343 presude.

(1) U slučaju kad su ostvareni uvjeti za primjenu uvjetne osude, ali s obzirom na okolnosti u kojima počinitelj prekršaja živi i s obzirom na njegovu ličnost sud ocijeni da mu je potrebna pomoć, zaštita i nadzor radi ostvarenja obveze da u roku provjeravanja ne počini novi prekršaj, može primijeniti uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom. (2) Zaštitni nadzor obavljaju stručne osobe državnog tijela koje je nadležno za izvršenje kaznenopravnih sankcija. (3) Zaštitni nadzor može trajati za sve vrijeme provjeravanja, ali se odlukom suda može ukinuti i prije, ako su prestale potrebe pomoći, zaštite i nadzora.

Kod uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, probacijski službenik redovito ima susrete s osuđenikom i vodi motivacijske razgovore te nadzire provođenje posebnih obveza koje su osuđeniku naložene, kao što su primjerice tretman ovisnika o drogama ili alkoholu, kroz uvid u medicinsku i drugu dokumentaciju te kontakte s relevantnim tijelima.

Konkretno, probacija u praksi odvija se na sljedeći način: sud donese presudu kojom se kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro ili se primijeni uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom.

S obzirom na to da kod uvjetnih osuda sa zaštitnim nadzorom nadzor traje od 1 - 5 godina, još je prerano govoriti o pozitivnim primjerima iz prakse, no ipak moram istaknuti da je u brojnim slučajevima napredak u razmišljanju i ponašanju osuđenika već ostvaren.

Sektor za probaciju u 2011. godini primio je 1067 presuda, kojima su izrečene kaznenopravne sankcije uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, ili rada za opće dobro na slobodi, od čega je izvršeno 443 predmeta.

U slučaju uvjetne osude pod zaštitnim nadzorom najčešća propisana sankcija je liječenje raznih ovisnosti, a u slučaju društveno korisnog rada osuđenici se najčešće upućuju na rad u malim općinama, komunalnim poduzećima, domovima za stare i nemoćne, tvrtkama

Ipak, Milčić je pojasnila kako se najveći dio poslova u programu probacije, čak 95 posto, odnosi na postupke izvršavanja alternativnih sankcija uvjetna kazna pod zaštitnim nadzorom te rad za opće dobro na slobodi.